Argentinska vlada pokrenula je istragu nakon što je interna revizija Ministarstva zdravstva otkrila moguće ogromne preplate pri nabavi ortopedskih i medicinskih pomagala za osobe s invaliditetom
Poslušaj članak
U fokusu slučaja nalazi se argentinska Nacionalna agencija za invaliditet (ANDIS), koja je tijekom 2025. godine nabavljala invalidska kolica, hodalice, proteze i drugu opremu.
Prema nalazima revizije, cijene koje su pojedini dobavljači naplaćivali državi bile su višestruko više od tržišnih. U većini analiziranih slučajeva razlike su se kretale između 300 i 1000 posto, dok su kod nekih proizvoda premašivale i 2000 posto. Najveća zabilježena razlika odnosi se na jednu hodalicu, za koju je utvrđena cijena čak 4239 posto viša od referentne tržišne vrijednosti.
Posebnu pozornost izazvale su nabave invalidskih kolica. U pojedinim slučajevima država je za kolica plaćala višestruko više od tržišne cijene, a revizori su zaključili da se takve razlike ne mogu opravdati tehničkim karakteristikama proizvoda niti posebnim zahtjevima korisnika.
Ministarstvo zdravstva usporedilo je račune dobavljača s tržišnim cijenama te podatke proslijedilo pravosudnim tijelima. Istraga obuhvaća više tvrtki koje su sudjelovale u javnim nabavama, kao i bivše dužnosnike povezane s radom ANDIS-a. Argentinski mediji navode da je u predmetu već procesuirano više osoba, među kojima su bivši rukovoditelji agencije i predstavnici dobavljačkih tvrtki.
Prema informacijama objavljenima u argentinskim medijima, analizirane nabave dosežu vrijednost od oko 18 milijardi argentinskih pezosa. Revizori sumnjaju da su pojedini natječaji bili prilagođeni unaprijed odabranim dobavljačima te da je sustav javne nabave korišten na način koji je omogućio znatno uvećavanje cijena.
Slučaj je izazvao veliku pozornost javnosti jer se radi o opremi namijenjenoj osobama s invaliditetom, skupini građana koja često ovisi o pravodobnoj i kvalitetnoj dostupnosti pomagala za svakodnevni život. Kritičari upozoravaju da svaka nepravilnost u sustavu nabave izravno utječe na korisnike kojima su invalidska kolica, proteze i druga pomagala nužni preduvjet za samostalnost i uključivanje u društvo.
Istraga je još uvijek u tijeku, a nadležna tijela tek trebaju utvrditi jesu li sporni ugovori rezultat administrativnih propusta ili organizirane korupcijske mreže. No, bio u pitanju kriminal ili ne, ovaj slučaj samo naglašava pitanje koje muči i Hrvate s invaliditetom – koliko su doista realne cijene ortopedskih pomagala?
I pritom je potpuno nevažno plaćamo li ih mi ili država, jer novac je svakako naš.
Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je pravno mišljenje koje je izazvalo snažne reakcije organizacija za prava osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
U dokumentu se navodi da savezne države nisu zakonski obvezne osiguravati usluge koje osobama s invaliditetom omogućuju život u zajednici, što predstavlja značajan odmak od dosadašnjeg tumačenja američkog zakonodavstva.
Riječ je o mišljenju Ureda pravnog savjetnika Ministarstva pravosuđa koje se odnosi na tumačenje presude ‘Olmstead protiv L.C.’ iz 1999. godine. Ta je presuda desetljećima smatrana jednim od najvažnijih temelja prava osoba s invaliditetom u Sjedinjenim Američkim Državama jer je potaknula razvoj usluga koje omogućuju neovisno življenje izvan institucija.
Nova interpretacija Ministarstva pravosuđa tvrdi da je Vrhovni sud tada presudio samo kako osobe s invaliditetom ne smiju biti smještene u ustanove bez odgovarajućeg opravdanja, ali da države pritom nemaju obvezu razvijati i financirati usluge u zajednici.
Takvo je stajalište izazvalo zabrinutost među organizacijama koje zastupaju osobe s invaliditetom. Upozoravaju da bi ono moglo oslabiti desetljeća napretka u procesu deinstitucionalizacije te otvoriti prostor državama da smanjuju ulaganja u usluge osobne asistencije, podržanog stanovanja i druge oblike podrške koji osobama s invaliditetom omogućuju samostalan život.
Prema njihovim ocjenama, posljedice bi najviše osjetile osobe s intelektualnim i razvojnim teškoćama, ali i mnogi drugi korisnici dugotrajne skrbi koji ovise o uslugama u zajednici kako bi mogli živjeti izvan ustanova.
Pravni stručnjaci ističu da se ovim mišljenjem ne mijenja sam zakon niti se poništava presuda Olmstead. Međutim, ono pokazuje kako će savezna administracija ubuduće tumačiti i provoditi postojeće propise, što može imati velik utjecaj na buduće sudske sporove, nadzor nad državama i provedbu građanskih prava osoba s invaliditetom.
Odluka dolazi u trenutku kada se u Sjedinjenim Američkim Državama vodi šira rasprava o financiranju programa dugotrajne skrbi i budućnosti usluga u zajednici. Organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom poručuju da će nastaviti pravnu i političku borbu kako bi očuvale pravo na život u zajednici, upozoravajući da bi povratak na model institucionalne skrbi predstavljao korak unatrag u zaštiti ljudskih prava.
Za razliku od ovakvog pristupa, europske politike posljednjih godina snažno potiču deinstitucionalizaciju i razvoj usluga u zajednici. Takav je smjer sadržan i u Strategiji Europske unije za prava osoba s invaliditetom 2021. – 2030., kao i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koja pravo na neovisno življenje i uključivanje u zajednicu prepoznaje kao jedno od temeljnih ljudskih prava.
Američke zrakoplovne kompanije imale su rok do 17. lipnja ispuniti nove obveze kojima se značajno proširuju prava putnika s invaliditetom te podižu standardi pristupačnosti i sigurnosti u zračnom prometu
Poslušaj članak
Riječ je o dijelu opsežnog paketa mjera koje američko Ministarstvo prometa opisuje kao najveće proširenje prava putnika s invaliditetom u jednoj generaciji.
Nova pravila zahtijevaju da svi zaposlenici i vanjski suradnici koji pružaju fizičku pomoć osobama s invaliditetom ili rukuju invalidskim kolicima i drugim pomagalima prođu godišnju obuku, uključujući praktične vježbe. Cilj je osigurati da pomoć putnicima bude pružena na siguran i dostojanstven način, uz poštivanje njihove neovisnosti, privatnosti i osobnog dostojanstva.
Propisi također nalažu bržu i učinkovitiju pomoć pri ukrcaju, iskrcaju i presjedanju. Za putnike koji koriste invalidska kolica predviđeno je da njihova osobna kolica budu dostupna što bliže vratima zrakoplova, kad god je to moguće.
Posebna pozornost posvećena je zaštiti invalidskih kolica i drugih pomagala tijekom prijevoza. Ako zrakoplovna kompanija ošteti ili izgubi kolica, pretpostavlja se da je prekršila propise, osim ako može dokazati suprotno.
U takvim slučajevima prijevoznik mora osigurati odgovarajuća zamjenska kolica te pokriti troškove popravka ili zamjene oštećenog pomagala. Putnici imaju pravo i sami odabrati servis ili dobavljača koji će obaviti popravak ili nabaviti novo pomagalo, a troškove snosi zrakoplovna kompanija.
Nova pravila propisuju i rokove za vraćanje zakašnjelih invalidskih kolica. Za domaće letove i kraće međunarodne letove kolica moraju biti vraćena putniku u roku od 24 sata od dolaska na odredište.
Ako se utvrdi da kolica ne mogu stati u teretni prostor planiranog leta ili nisu ukrcana iz bilo kojeg razloga, prijevoznik mora putniku bez dodatnih troškova ponuditi mjesto na sljedećem dostupnom letu.
Američko Ministarstvo prometa procjenjuje da oko 5,5 milijuna Amerikanaca koristi invalidska kolica. Podaci pokazuju da se otprilike jedna od svakih sto kolica ili skutera prevezenih na domaćim letovima ošteti, izgubi ili kasni tijekom prijevoza, zbog čega su organizacije osoba s invaliditetom godinama tražile strože mjere zaštite.
Zagovornici prava osoba s invaliditetom pozdravili su nove propise, ističući da će oni pridonijeti sigurnijem i dostojanstvenijem putovanju za milijune putnika koji se svakodnevno suočavaju s preprekama u zračnom prometu.
Europska unija već ima propise koji štite prava putnika s invaliditetom, ali oni su u nekim segmentima manje detaljni od novih američkih pravila koja su jučer stupila na snagu pa organizacije osoba s invaliditetom već godinama upozoravaju da postoje nedostaci.
Primjerice, EU još uvijek zahtijeva da putnici najave potrebu za asistencijom najmanje 48 sati prije leta, a pravila o naknadi štete za oštećena ili izgubljena invalidska kolica nisu tako stroga i jasna kao nova američka pravila. Zbog toga je Europski forum osoba s invaliditetom posljednjih godina tražio reformu postojećeg zakonodavstva.
Britanski premijer Keir Starmer je u ponedjeljak rekao da će zabraniti društvene mreže za mlađe od 16 godina te uvesti ograničenja na platformama za videoigre i live streaming, odnosno prijenos uživo
Poslušaj članak
Velike promjene će ‘djeci vratiti njihovo djetinjstvo’, kazao je Starmer predstavljajući mjere protiv platforma poput Snapchata, TikToka i Instagrama, ali i platformi za videoigre koje dozvoljavaju strancima da komuniciraju s djecom.
– Jasno mi je da je potpuna zabrana ispravan odabir – rekao je na tiskovnoj konferenciji.
– To će učiniti ogromnu razliku, učinit će da naša djeca budu sigurnija, da budu sretnija. To će ima pružiti više vremena, više sigurnosti, više slobode da odrastaju, više prilika – dodao je.
Velika Britanija će koristiti model sličan onom u Australiji koja je zabranu uvela prošlog prosinca, kazala je vlada. Mjera će se odnositi na platforme poput YouTubea, Facebooka i X-a, ali komunikacijski servisi kao što su WhatsApp i Signal neće biti uključeni u zabranu.
Britanija će također uvesti blokade štetnih funkcija poput live streaminga i komunikacije sa strancima za djecu mlađu od 16 godina.
– Postoji li situacija u stvarnom svijetu gdje biste jednostavno dozvolili svom djetetu da se druži sa strancem, odraslom osobom o kojoj ne znate ništa? Ne. Zbog toga djelujemo – objasnio je Starmer.
Zabrana spremna do proljeća?
Vlada već ima ovlasti da napravi prve korake u smjeru zabrana, kazao je, pri čemu će do formalnih pravila doći krajem godine, a zabrana će biti spremna oko idućeg proljeća.
Britanija je proteklih godina postrožila svoj pristup prema tehnološkim kompanijama te ih prisilila da uvedu provjeru dobi, prilagode svoje algoritme i spriječe djecu u slanju golih fotografija na mobilnim telefonima.
No, s obzirom na sve veću svijest o rizicima koje provođenje previše vremena na internetu predstavlja za mentalno zdravlje djece, Starmer je odlučio otići korak dalje nakon razgovora s roditeljima i razmatranja dokaza iz Australije.
Stamer, čije će vodstvo vjerojatno biti dovedeno u pitanje u narednim tjednima, kazao je da ljudi s pravom očekuju djelovanje.
Australija je bila prva zemlja koja je zabranila društvene medije za djecu mlađu od 16 godina te im je prošlog prosinca onemogućila pristup platformama poput TikToka, YouTubea, Instagrama i Facebooka.
Niz zemalja je otada objavio da razmatra kako regulirati pristup društvenim mrežama usred sve veće zabrinutosti za njihove učinke na zdravlje i sigurnost djece.
Ekstenzivne konzultacije
Britanija se konzultirala s nastavnicima, roditeljima i mladima o novim restrikcijama, uključujući mogući zabranu za mlađe od 16 godina, ali i moguća vremenska ograničenja za korištenje pojedinih aplikacija te restrikcije za, kako je rekla vlada, karakteristike aplikacija koje izazivaju ovisnost.
Dobila je preko 116.000 odgovora roditelja, industrije i mladih. Preko 83 posto roditelja je kazalo da su rizici društvenih mreža veći od njihovih pogodnosti, a 90 posto ih je podržalo uvođenje minimalne dobi od 16 godina za njihovo korištenje.
Premda mnogi roditelji i političari podupiru zabranu, neki psiholozi i istraživači kažu da nema dokaza da će ona funkcionirati.
VijestiPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
IntervjuPrije 4 dana
SportPrije 4 dana
