Connect with us

Osobe s invaliditetom

GDJE JE ZAPELO Inkluzivni dodatak čeka 105 tisuća OSI

Objavljeno

/

Foto: Pexels

Postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak uključuje obavezno vještačenje kojim se utvrđuje razina potpore, a time i visina inkluzivnog dodatka

Diljem Hrvatske osobe s invaliditetom čekaju i do deset mjeseci na rješenje o inkluzivnom dodatku te je trenutno u postupku gotovo 105 tisuća zahtjeva, a neki korisnici pravo na dodatak ne dožive.

Inkluzivnim dodatkom od 1. siječnja 2024. godine objedinjena su, odnosno zamijenjena četiri ranija prava za osobe s invaliditetom: osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, uvećanog doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja te novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Koprivničanac koji je prije nekoliko dana Hrvatskom zavodu za socijalni rad u Koprivnici predao zahtjev za dodatak, ostao je nemalo iznenađen kada mu je rečeno da se rješenju ne nada u narednih sedam do 10 mjeseci.

Tvrdi da je prikupio svu potrebnu dokumentaciju za što je izdvojio poprilično vremena kako bi dokazao postotak invaliditeta koji je zadobio na radnom mjestu. Liječnik mu je kazao da ima sve uvjete za pozitivno rješenje.

Iako će mu nakon završne procedure biti uplaćeni svi mjesečni dodatci od dana podnošenja zahtjeva, ne zna kako će izdržati sedam do deset mjeseci zbog sveukupno malih primanja u obitelji.

Problem višemjesečnog čekanja na rješenje o inkluzivnom dodatku nije izražen samo u Koprivnici, nego u cijeloj Hrvatskoj. Na njega, prema Hrvatskom zavodu za socijalni rad, trenutno čeka nešto manje od 105.000 osoba koje su predale zahtjev.

Iz Zavoda napominju da dio njih već konzumira to pravo, ali se zbog promjena u zdravstvenom stanju ili na vlastiti zahtjev provodi ponovni postupak vještačenja. Objašnjavaju da postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak uključuje obavezno vještačenje kojim se utvrđuje razina potpore, a time i visina inkluzivnog dodatka.

Na upit Hine koliko u prosjeku traje procedura od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja, odgovoreno je da je od stupanja na snagu Zakona doneseno više od 204 000 rješenja o priznavanju prava, što pokazuje značajan napredak u pružanju podrške osobama s invaliditetom i težim oštećenjima zdravlja.

Siniša Bosanac, također Koprivničanac, koji je javnim djelovanjem doprinio poboljšanju prava osoba s invaliditetom zbog čega mu je svojedobno uručena nagrada Ponos Hrvatske, kaže da je dobro upoznat s problemom dugotrajnog čekanja na inkluzivni dodatak. Iako je u slučaju njegovog djeteta sve išlo automatizmom, nisu svi te sreće.

– Član sam grupe osoba s invaliditetom i njihovih članova obitelji iz cijele Hrvatske. Nema dijela države u kojem se rješenje o inkluzivnom dodatku čeka manje od pola godine – kaže Bosanac.

Među njima su i osobe koje su ušle u postupak priznavanja prava na osobnu invalidninu prije stupanja na snagu Zakona o zakonu o inkluzivnom dodatku. Njihov postupak trebao je biti dovršen prije stupanja na snagu novog zakona.

Budući da nekim od njih nije na vrijeme dovršeno izdavanje rješenja, što je Zavod bio dužan učiniti, nego se kasnilo ili kasni, Bosanac postavlja pitanje hoće li korisnicima biti uplaćene zatezne kamate.

Iz Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb odgovaraju kako su svim korisnicima dosadašnjih naknada koje zamjenjuje inkluzivni dodatak isplaćene razlike u iznosima za razdoblje od 1. siječnja 2024., odnosno od dana stupanja Zakona na snagu. Unatoč upitu, moguća isplata zateznih kamata nije spomenuta u njihovom odgovoru.

Bosanac u dugotrajnosti postupka vidi i problem što njegovo okončanje neki i ne dožive jer pravo na njega imaju i pojedinci u terminalnoj fazi bolesti.

Ukazuje na slučaj u Koprivnici u kojem je rješenje nakon višemjesečnog čekanja donio poštar tri dana nakon što je podnositelj zahtjeva umro. Njegova supruga nije mogla potpisati primitak rješenja, a dospjeli dodatci su joj bili neophodni kako bi pokrila nagomilane troškove za njegu bolesnika.

Iz Zavoda kažu da pravo na dodatak prestaje s danom smrti korisnika te je ono neprenosivo. No, dodaju da dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika pripadaju nasljednicima. U slučaju da korisnik nema nasljednika, ti se iznosi vraćaju u državni proračun.

Drugim riječima, nakon čekanja rješenja, supruga preminulog korisnika morat će još čekati i završetak ostavinske rasprave kako bi dobila dodatke koji joj pripadaju.

Stručni radnici područnih ureda i nadležnih institucija pokazuju iznimnu posvećenost kako bi što veći broj korisnika na vrijeme ostvario svoja prava, poručuju iz Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Osobe s invaliditetom

HSUCDP je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava OSI

Objavljeno

/

Napisao/la:

Skupina mladih i organizatora pozira u prostoru udruge držeći majice programa Klub Aktiv.
Foto: In Portal

Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe naše, a riječ je o projektu Klub aktiv

Poslušaj članak

Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) nastavlja djelovati na promicanju uključivog društva, jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.

Poruka je to jučerašnjih Dana otvorenih vrata, događanja koje je Savez upriličio na svojoj zagrebačkoj adresi.

Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe Naše, a riječ je o projektu Klub aktiv.

Usto, naglasila je važnost projekta Eduka – edukacijom protiv nasilja, koji je Savez proveo među učenicima osnovnih škola s područja Zagreb. Rečeni je projekt proveden uz financijsku podršku Grada Zagreba, koji je također novčano podržao i projekt ‘4 kampanje za cerebralnu i dječju paralizu’.

Kroz petnaest godina djelovanja, naglasila je Ana Kanjera, Savez je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, pružanju podrške članicama te unapređenju kvalitete života osoba s cerebralnom i dječjom paralizom i njihovih obitelji.

Poseban dio programa bio je namijenjen učenicima trećeg razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina, koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima o ulozi udruga i saveza u hrvatskom društvu, s naglaskom na organizacije koje djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom.

Na događanju su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb CeDePe, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime je dodatno potvrđena važnost međusektorske suradnje u području podrške osobama s invaliditetom.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

IVICA PRTENJAČA Književnost u službi osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac stoji u uredu ispred stola za razgovor, okružen umjetničkim radovima i biljkama.
Foto: In Portal

Imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima, kaže nagrađivani književnik

Poslušaj članak

Hrvatska knjižnica za slijepe ponovno je na svojoj književnoj tribini ugostila plodnog i nagrađivanog autora. Ovog puta riječ je o Ivici Prtenjači, pjesniku, piscu i radijskom uredniku koji iza sebe ima sedam romana i tko zna koliko zbirki poezije i kratkih priča.

Na ovoj tribini bila je i ekipa In Portala koja je kratki razgovor s Prtenjačom – uzgred, dvostrukim laureatom VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman – započela s ovim pitanjem: može li književnost u ovo digitalno doba, kad je čovjek dušu prodao tehnologiji, i dalje biti tumač stvarnosti u kojoj živimo?

– Može i mora! Život bez književnosti, bez umjetnosti, nije ljudski život – kategoričan je Prtenjača. 

– Meni je apsolutno nezamisliv svijet bez književnosti i mislim da postoji jako mnogo ljudi koji možda nisu svjesni koliko bi ljudski život bez pisane riječi bio isprazan. Dakle, bez književnog teksta koji mijenja naš odnos spram stvarnosti, naše osjećaje, koji nas nakratko spašava od besmisla života.

No, pitamo Prtenjaču, koliko vrijedi književni tekst ukoliko autor kao alat koristi umjetnu inteligenciju, antitezu kreativnosti i mašte. Tvrdi se naime da je među književnicima sve više onih koji kreativne blokade rješavaju oslanjajući se na Chat GPT ili neke slične oblike digitalnih pomagala.

– Ne poznajem nikoga takoga, ili bari meni nisu ljudi priznali. Ja, recimo, ne znam koristiti umjetnu inteligenciju ni zašto. No svijet se jako brzo mijenja, svakodnevno se događa neka mala apokalipsa, a kako će u svemu tome proći književnost to ne mogu projicirati – kaže Prtenjača. 

Može li književnost, umjetnost općenito, odigrati značajnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u svekolike društvene procese te, možda, biti jedna od grlatijih zagovornica društva jednakih mogućnosti?

– Apsolutno može! Mislim da su u tom smislu ljudi s invaliditetom u istoj pozici kao i oni bez invaliditeta, isto mogu čitati, mogu slušati audio knjige, mogu doći na ovakvu književnu tribinu – veli Prtenjača.

– Ljudska imaginacija nije ograničena na invaliditet bilo koje vrste. Ja kada pišem, recimo, uvijek razmišljam o tom svom čitatelju koji je dobronamjeran, koji je zainteresiran, koji će mi dopustiti da ga začaram svojim tekstom. A tu nema razlike između invalidne osobe ili čitatelja koji nema te tegobe. Dapače, imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima. Jer čovjek je prilagodljiv i čovjek se razvija, a upravo u tom smislu književnost može imati važnu i plemenitu ulogu u životu osoba s invaliditetom – zaključuje Prtenjača.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Inkluzija i podrška u visokom obrazovanju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan stručni skup u velikoj konferencijskoj dvorani. U prvom planu vide se sudionici koji sjede u redovima plavih stolica i prate panel-raspravu. Na pozornici za dugim stolom sjedi nekoliko panelista, dok jedan govornik stoji za govornicom s desne strane dvorane i obraća se okupljenima. Iza sudionika na pozornici nalazi se veliko projekcijsko platno s naslovom panel-rasprave „Kako graditi održiv i sustavan model podrške?“, a uz pozornicu su postavljeni promotivni roll-up plakati Sveučilišta u Zagrebu i skupa posvećenog inkluziji i različitosti. Prostor djeluje formalno i akademski, a atmosfera odražava stručni i edukativni karakter događanja.
Foto: Sveučilište u Zagrebu

Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom

Poslušaj članak

Dvodnevni stručni skup ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’ održan je krajem svibnja na Sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu, okupivši stručnjake iz sustava visokog obrazovanja i studentske predstavnike koji su raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te podršci studentima u akademskom okružju.

Skup je otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić, istaknuvši važnost razvoja dostupnijeg i uključivijeg visokog obrazovanja te naglasivši kako inkluzija podrazumijeva uklanjanje fizičkih, ali i društvenih prepreka poput predrasuda, stereotipa i osjećaja nepripadanja.

Tijekom prvoga dana sudionici su kroz predavanja i radionice raspravljali o intersekcionalnosti u visokom obrazovanju, održivim modelima podrške studentima, ulozi supervizije u radu nastavnika te načinima pružanja podrške studentima s disleksijom. Poseban naglasak stavljen je na potrebu stvaranja sigurnog i podržavajućeg akademskog okruženja u kojem studenti mogu ravnopravno sudjelovati u svim aspektima studiranja.

Drugi dan skupa, održan na Filozofskom fakultetu, bio je posvećen mentalnom zdravlju studenata, ulozi nastavnika u pružanju podrške te izazovima s kojima se suočavaju studenti s invaliditetom i kroničnim bolestima.

Sudionici su istaknuli važnost sustavne edukacije nastavnika, razvoja komunikacijskih kompetencija i stvaranja akademske kulture oslobođene stigme i predrasuda. Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom.

Na skupu je zaključeno kako su inkluzija i različitost temelj kvalitetnog visokog obrazovanja te da razvoj uključivog akademskog okruženja zahtijeva trajno unapređivanje sustava podrške, međuinstitucionalnu suradnju i aktivno uključivanje studentske perspektive u oblikovanje politika i praksi. Naglašeno je i da podrška studentima treba biti institucionalno utemeljena, dostupna i usmjerena na potrebe svakog pojedinca, uz osiguravanje odgovarajućih resursa i kontinuirane stručne podrške zaposlenicima.

U završnom dijelu skupa dodijeljeno je priznanje za najbolji poster studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad ‘SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students’.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu