Poveži se s nama

Vijesti

Datum početka nove školske godine neće utjecati na turističku sezonu

Objavljeno

/

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ustvrdio je u četvrtak da datum početka nove školske godine, bio on 2. rujna, kako je predviđeno novim nacrtom Odluke ili neki kasniji datum neće previše utjecati na turističku sezonu, a što su prigovori koji dolaze iz pretežno obalnih županija.

“Da li je to drugi ili peti, ja mislim da to neće previše utjecati na turističku sezonu”, komentirao je ministar nakon sjednice Vlade nezadovoljstva datumom početka nove školske godine 2024./2025.

Rekao je da je isti argument da se pomakne početak školske godine već poznat od ranije, kada je bio prvi put bio ministar, podsjetivši da je tada donesena odluka da se može pomicati početak školske godine na županijskoj razini, ali taj dio koji se pomakne mora se uzeti od nekih kasnijih praznika.

“Mislili smo da će doći do određenih pomaka, međutim nije došlo. Svi su ostali onako kako je bilo uređeno jer se unutar samih županija pojedine škole nisu mogle dogovoriti”, naglasio je Fuchs.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u javno savjetovanje nacrt Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025, prema kojem bi nastava trebala početi 2. rujna 2024., a završiti 18. lipnja 2025.,  odnosno za učenike završnih razreda srednje škole 23. svibnja 2025.

Prvo polugodište trajat će od 2. rujna do 20. prosinca, a drugo od 7. siječnja do 18. lipnja.

Jesenski odmor za učenike bit će 31. listopada, a nastava će početi 4. studenoga,

Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, s tim da nastava počinje 7. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 24. veljače i završava 28. veljače, s tim da nastava počinje 3. ožujka 2025. godine.

Proljetni odmor za učenike bit će od 17. do 25. travnja, a nastava će početi 28. travnja.

Ljetni odmor počinje 19. lipnja, osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

ISTRAŽIVANJE Spremnost na preseljenje zbog posla

Objavljeno

/

Ova stilizirana karta prikazuje određena područja i naznačuje kretanje ili povezanost. Centralno područje je nijansirano u ljubičastoj boji, što predstavlja specifičnu regiju ili zemlju.
Foto: MojPosao

Nismo više toliko spremni na preseljenja, a kada bismo to i učinili, napravili bismo to zbog bolje plaće

Alma Career grupa, vodeća grupacija na tržištu usluga zapošljavanja u 11 zemalja središnje i istočne Europe, provela je međunarodno istraživanje o spremnosti na preseljenje zbog posla otkrivajući stavove i percepcije više od 82.000 sudionika, od kojih 11.800 iz Hrvatske.

Istraživanju su se pridružile zemlje iz Alma Career grupacije: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Sjeverna Makedonija, Poljska, Slovačka i Slovenija. Osim u tim zemljama podaci su se prikupljali i u Srbiji te Bugarskoj gdje Alma Career posluje s partnerima. Istraživanje je provedeno putem međunarodnog servisa za istraživanje visine plaća Paylab, u okviru kojeg djeluje i MojaPlaća.

– Svaki stanovnik koji napusti Hrvatsku nam je iznimno važan. Napuštaju nas mladi poduzetni ljudi s cijelim obiteljima, a naše stanovništvo sve je starije. Iako radnu snagu pokušavamo nadomjestiti s radnicima iz susjednih zemalja iz kojih svake godine primimo oko 100.000 radnika, mogli bismo reći kako smo i taj ‘bazen’ iscrpili. Uz to, oni su sve spremniji otići i dalje od nas. Moramo biti sretni da možemo uvesti radnike iz Azije i Afrike, ali oni su većinom slabije educirani. Ovo istraživanje pokazalo nam je kako i dalje postoji opasnost da će u budućnosti Hrvatsku na godišnjoj razini napustiti i do 30.000 stanovnika. No, najveći rizik je u grupi koju najteže možemo nadoknaditi, koje iz zemlje odlaze s cijelim obiteljima na duži period ili trajno – istaknuo je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.

Spremnost na preseljenje

Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64%) nije voljno preseliti se. Očito smo došli u fazu u kojoj su oni koji su to željeli, već i učinili. O preseljenju ozbiljno razmišlja svaki peti građanin (21%), dok je 15% neodlučnih. Pogledamo li zemlje regije, tamo je nešto veća spremnost na preseljenje (23%).

Gledajući po svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, ispitanici u Sjevernoj Makedoniji (28%), Estoniji (27%) i Bosni i Hercegovini (26%) skloniji su preseljenju nego ispitanici u Finskoj (20%), Sloveniji (16%) i Poljskoj (17%), a samo vrlo mali broj ispitanika u Litvi (12%) i Bugarskoj (11%) otvoreni su za preseljenje u inozemstvo u potrazi za poslom.

Zanimljivo, na preseljenje u Hrvatskoj (kao i u drugim zemljama uključenim u istraživanje), spremniji su ispitanici viših platnih razreda. Svaki četvrti ispitanik koji trenutno ima plaću u gornjih 10% spreman je na preseljenje, dok je takvih svega 18% među onima s najnižih 10% primanja.

Od onih koji su spremni na preseljenje, više od polovine ispitanika (59%) spremno je preseliti se na dulji rok (više od godine dana), dok je svaki četvrti spreman na preseljenje samo ako se radi o periodu od nekoliko mjeseci. Manji dio ispitanika (15%) na preseljenje je spremno samo ako se radi o jako kratkom periodu od nekoliko tjedana. Na kraća preseljenja spremniji su ispitanici s višim plaćama, dok su oni s nižim primanjima spremni preseliti se  na duži rok.

Koji posao bi radili u inozemstvu?

Generalno gledajući, u inozemstvu nismo spremni prihvatiti bilo kakav posao, iako bi svaki treći ispitanik pristao na bilo što. Čak dvije trećine (68%) ispitanika u inozemstvo bi odselilo zbog posla u struci. Ispitanici iz Hrvatske po tome se pitanju ne razlikuju mnogo od svojih kolega iz ostalih zemalja. Nasuprot njih ispitanici iz regije, u nešto su većoj mjeri, spremni pristati na bilo kakav posao (39%) u odnosu na ostale ispitanike.

Iako bi tek trećina ispitanika prihvatila bilo kakav posao u inozemstvu, gotovo polovica ispitanika (47%) u inozemstvu bi pristala raditi na poziciji ispod trenutne. Što znači da nam u inozemstvu nije toliko bitna pozicija, koliko rad u struci.

Ako bi pristali na preseljenje, ispitanici s osnovnim i srednjim obrazovanjem skloniji su pristati na niže rangiranu poziciju od one koju trenutno imaju (53%). S druge strane, ispitanici s postdiplomskim kvalifikacijama – magisterij i doktorat – pokazuju najmanju vjerojatnost preseljenja radi niže rangiranih pozicija u inozemstvu (43% bi ih prihvatilo nižu poziciju u inozemstvu).

Koji čimbenici nas odvraćaju ili potiču na preseljenje?

Na preseljenje bi ispitanike iz Hrvatske najviše potaknula bolja plaća (64%). Daleko ispod toga, na drugom mjestu je mogućnost razvoja karijere (29%) te mogućnost da sa sobom povedu članove obitelji (22%). Stjecanje novih znanja i vještina potaknulo bi 15% ispitanika, a svaki deseti (10%) odselio bi zbog loše političke i ekonomske situacije.  

Manje bitni faktori prilikom preseljenja su pomoć poslodavca u procesu (8%) te usavršavanje stranog jezika (5%).

U srednjoj Europi, na Balkanu te Finskoj, mogućnost bolje plaće najuvjerljiviji je razlog za razmatranje zapošljavanja u inozemstvu. Takvo mišljenje dijeli između 59% do 61% ispitanika. Drugi aspekt koji bi ispitanike potaknuo na preseljenje je mogućnost dovođenja članova obitelji. Ovaj benefit posebno je važan ispitanicima baltičkih zemalja i Finske (42%). Nadalje, usavršavanje jezika te politički ili ekonomski uvjeti kod ispitanika imaju manji utjecaj na odluku o preseljenju od napredovanja u karijeri i profesionalnog razvoja. Generalno gledajući, čini se kako su mogućnost preseljenja s obitelji kao i financijska sigurnost glavni motivatori odlaska u inozemstvo.

S druge strane, najveća prepreka za rad u inozemstvu je dugotrajno odvajanje od prijatelja i obitelji, kako za ispitanike iz Hrvatske (35%), tako i za ispitanike iz ostalih zemalja. Oni iz srednje Europe najviše su zabrinuti zbog ovog problema, pri čemu 60% njih smatra da je to značajna prepreka.

Tjeskoba zbog novog okruženja i briga oko komunikacije na stranom jeziku muči 16% ispitanika, odnosno 14% ispitanika iz Hrvatske. Slično toliko, 13% ispitanika strahuje da će biti ‘stranac’ na poslu, dok ih 6% smatra da u drugoj zemlji ne bi imali dobru zdravstvenu skrb, odnosno da bi se zbog toga morali vraćati. Samo putovanje (i povremeno vraćanje u Hrvatsku) kao prepreku vidi 4% ispitanika.

U koju bi zemlju preselili?

Hrvati bi, očekivano, najradije  preselili u Austriju, Njemačku te Švicarsku. Kao razlog preseljenja u ove zemlje ispitanici su naveli viša primanja, bolji životni standard te bolje uređenje same zemlje.

Općenito gledajući, tri najpopularnije zemlje za preseljenje u Europi su: Njemačka, Austrija i Švicarska. Zanimljivo je da je Španjolska bila najpopularnija destinacija za preseljenje među zemljama Baltika.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

Džepno izdanje odgovora psihologa na najčešća pitanja osoba pred i nakon amputacije

Objavljeno

/

Žena s protezom ruke.
Foto: Pexels/Anna Shvets

Udruga osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije (UAZ) predstavila je knjižicu pod nazivom ‘Kako sad?’ – Džepno izdanje odgovora psihologa na najčešća pitanja osoba pred i nakon amputacije

Poslušaj ovaj članak

Autorica je Anita Lauri Korajlija – izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, lekturu potpisuje Morena Mitak, ilustracije je napravila poznata ilustratorica Hana Tintor, a za dizajn i prijelom odgovoran je Marko Borota.

Izrada priručnika financirana je u okviru Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značaja u 2023. godini Zagrebačke županije, prilikom čega je UAZ dobio donaciju koju je odlučio investirati u izradu priručnika za osobe s amputacijom.

Sama ideja o izradi knjižice o životu nakon amputacije postoji već godinama, a u ovom izdanju naglasak je na pitanjima za psihologe. Naime, kao što mnogi znaju i iskusili su na svojim leđima mnoge nedostatke sustava koji se ne mijenja godinama, isti naprosto još uvijek ne osigurava psihološku potporu osobama pred amputacijom i nakon nje, bilo da se dogodila kao posljedica traumatskog događaja ili bolesti, što je naprosto za ne povjerovati budući da postoji velika potreba za time, i to desetljećima. Dok je u mnogim zemljama odlazak psihologu i psihijatru dio normalnog života i brige o sebi, poput odlaska liječniku opće prakse i stomatologu, u našoj zemlji i dalje ostaju stigme od strane okoline za osobe koje se odluče za takav vid pomoći.

Srećom, UAZ nudi grupnu i individualnu podršku svojim korisnicima. Ovo izdanje knjižice je melem na mnogobrojne rane koje su mnogi prošli, budući da pruža osjećaj zajedništva i odgovore na puno pitanja koja si svatko postavlja i suočava se s njima upravo prilikom amputacija.

Predsjednica UAZ-a je višestruko nagrađivana paraolimpijka Ana Sršen, koja je osvajačica medalja na državnim, europskim i svjetskim plivačkim prvenstvima, dobitnica najvećih državnih nagrada za doprinos u sportu i humanitarno djelovanje te dobitnica dvije nagrade za životno djelo.

Sadržaj džepnog izdanja prikupljan je godinama, a informativan tekst može se preuzeti ovdje.

Nastavi čitati

Vijesti

SEZONSKI RADNICI Plaća za rad ‘u sezoni’ ne smije biti manja od 1300 eura neto

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje mirnu plažu. Na slici su kabine s brojevima 26 i 25, plave i zelene boje, te invalidska kolica koja su parkirana pored. More je mirno, a horizont je jasno vidljiv.
Foto: Pixabay

U 2023. godini na portalu MojPosao objavljeno je nešto više od 3000 oglasa za sezonske radnike, što je 13 posto manje u odnosu na godinu ranije

Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.

Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.

U kategoriji Turizam i Ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godini objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je 7% manje nego godinu ranije. Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.

– Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo – izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.

Većina ljudi je barem jednom tijekom karijere odradila ‘sezonu’

Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je sudjelovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.

Ispitanici koji su imali iskustvo rada u sezoni iznijeli su različite motive za obavljanje sezonskih poslova. Trećina (33%) navodi da su sezonske poslove obavljali tijekom školovanja i studiranja kako bi popunili svoj budžet. Slično tome, 22% ljudi je sezonske poslove radilo neposredno nakon završetka školovanja, a prije pronalaska posla u struci. Za 26% ispitanika, sezonski poslovi su bili način popunjavanja pauze između stalnih poslova. Interesantno je da je 30% ispitanika radilo sezonske poslove s nadom da će oni postati ‘stalni’, dok je 24% ispitanika izjavilo kako je sezonski posao bio savršeno prilagođen njihovim tadašnjim potrebama i preferencijama.

Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti

Ljudi na ‘sezonu’ nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla.

Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani i radno vrijeme i inače ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.

Prednosti i mane sezonskog posla

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća koja je u pravilo osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%). Tu su još i boravak na moru (45%) te zanimljivost i atraktivnost posla (44%), svega 6% ljudi smatra kako sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveće mane rada u sezoni pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju sezonskog posla, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.

Plaće u sezoni su bitna stavka

Kad je riječ o plaći, u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 1307 eura neto, što je 6% više u odnosu na prošlu godinu.

Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade: konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1408 eura, kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1482 eura, sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1145 eura, recepcioneri  smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1259 eura, prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1322 eura.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

U trendu