EU kutak
EUROBAROMETAR Građani žele da ih EU zaštiti i djeluje jedinstveno
Zimsko istraživanje Eurobarometra, koje je proveo Europski parlament, pokazuje povijesne razine potpore članstvu u EU-u, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti
– Dvije trećine Europljana želi da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti. To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u protivnome riskira da sutra ostane po strani – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Čak 66% europskih građana želi da EU preuzme važniju ulogu u njihovoj zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je stajalište posebno izraženo među mlađim ispitanicima. Na nacionalnoj razini rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87% u Švedskoj do 47% u Rumunjskoj i 44% u Poljskoj.
Gotovo tri četvrtine (74%) građana u EU-u vjeruje da njihova zemlja ima koristi od europskog članstva. Riječ je o najvećem rezultatu ikad zabilježenom u istraživanju Eurobarometra o tom pitanju otkad je ono prvi put postavljeno 1983. godine. Uzimajući u obzir trenutačni kontekst, ispitanici navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35%) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim.
U Hrvatskoj je broj građana koji vidi koristi od EU članstva još veći od EU prosjeka te iznosi 84%. Najzastupljenije je mišljenje da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51%), a nakon toga da doprinosi miru i sigurnosti (34%).
Na razini EU-a građani se općenito slažu kako bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima (89%) i da su Europskoj uniji potrebna veća sredstva za suočavanje s predstojećim izazovima (76%).
U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90% građana, a 83% ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.
Građani od EU-a očekuju jačanje sigurnosti i obrane te veću konkurentnost
U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36%) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32%) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu. To su ujedno teme koje su bile važne na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća na kojem je predsjednica Parlamenta pozvala na brže djelovanje i odvažnije ambicije.
Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27%), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25%) te obrazovanje i istraživanje (23%).
Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43%), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31%), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31%) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29%). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57%), Francuskoj (56%), Slovačkoj (56%), Hrvatskoj (54%) i Estoniji (54%).
Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se Europska unija u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora prvenstveno usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35%) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31%). Slijede energetska neovisnost (29%), demografija, migracije i starenje stanovništva (28%) te obrana i sigurnost (24%).
Kao prioritete u radu Europskog parlamenta, uz već spomenuti problem inflacije, rasta cijena i troškova života (54%), ispitanici su izdvojili potporu gospodarstvu i novim radnim mjestima (38%) te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (34%).
Kao što je pokazalo prethodno istraživanje Europskog parlamenta, inflacija i troškovi života već su imali važnu ulogu kao pokretačka snaga na posljednjim europskim izborima, a gospodarska situacija i dalje je glavni razlog zabrinutosti mnogih Europljana.
Trećina ispitanika (33%) očekuje da će se njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53% (+8 postotnih bodova) te u Njemačkoj s 47% (+15 postotnih bodova). U Hrvatskoj 29% građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje.
Mir i demokracija i dalje su temeljne vrijednosti EU-a
Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45%), demokracija (32%) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22%). Rezultati za to pitanje ostali su stabilni, što naglašava nepokolebljivu potporu građana temeljnim vrijednostima i načelima EU-a.
Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta
Kao što pokazuju povijesni trendovi, u trenucima krize građani od EU-a traže odlučne mjere i rješenja. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, što je i trenutačno slučaj. 50% ispitanika tako ima pozitivnu predodžbu o EU-u.
U posljednjem desetljeću ta je pozitivna percepcija samo jednom bila viša (52%), na proljeće 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pozitivna slika Europskog parlamenta je na stabilno visokoj razini (41%). Nekoliko mjeseci od početka novog saziva, više od šest od deset (62%) građana željelo bi da Parlament ima važniju ulogu. To je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na veljaču i ožujak 2024., odnosno na razdoblje uoči europskih izbora u lipnju 2024.
U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56% ispitanika, a o Europskom parlamentu 44%. Kao i na EU razini, 62% građana voljelo bi da Parlament ima važniju ulogu.
Vodeće europske organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom i hitne službe uputile su otvoreno pismo ključnim donositeljima odluka u Europskoj uniji, upozoravajući na ozbiljne propuste u predloženoj reformi digitalnog zakonodavstva
Poslušaj članak
Prema njihovim tvrdnjama, novi Zakon o digitalnim mrežama (DNA) u sadašnjem obliku ne jamči jednak pristup elektroničkim komunikacijama, čime se krše osnovna ljudska prava i ugrožavaju životi milijuna građana.
Pismo je upućeno irskom ministru kulture, komunikacija i sporta, izvršnoj potpredsjednici Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju te članovima Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta.
Potpisnici pisma su Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), Europska udruga hitnih brojeva (EENA), Europska federacija nagluhih osoba (EFHOH) i Europska unija gluhih (EUD).
Fleksibilnost zakona dovodi do diskriminacije
Iako telefonske i internetske usluge imaju središnju ulogu u modernom društvu, telefonski sustavi i dalje se pretežito oslanjaju isključivo na glas. To izravno isključuje gluhe, nagluhe, gluhoslijepe osobe te osobe s govornim teškoćama. Iako Europski akt o pristupačnosti (EAA) propisuje uvođenje teksta u stvarnom vremenu (RTT), udruge ističu da to nije dovoljno jer mnoge gluhe osobe učinkovitije komuniciraju na znakovnom jeziku.
Rješenje leži u takozvanim uslugama posredovanja (relay services), koje omogućuju dvosmjernu komunikaciju između korisnika koji koriste različite modalitete – primjerice, prevođenjem govora u tekst ili znakovni jezik u stvarnom vremenu.
Međutim, dosadašnja praksa primjene Europskog zakonika elektroničkih komunikacija (EECC) pokazala je da ostavljanje slobode državama članicama da same procijene što su „odgovarajuće mjere” dovodi do golemih razlika u praksi.
Alarmantni rezultati istraživanja
Nedavno istraživanje koje su proveli EUD i EFHOH u 25 država članica otkrilo je poražavajuće podatke. Samo 8 država članica osigurava i tekstualne i video usluge posredovanja, dok ostale nude samo jednu od tih usluga ili ih uopće nemaju. Nadalje, tek 7 država jamči dostupnost video posredovanja 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, dok samo 5 država nudi tekstualno posredovanje unutar režima 24/7. U ostalim zemljama ove su usluge ograničene na nekoliko sati dnevno ili su dostupne isključivo radnim danom.
Ono što najviše zabrinjava jest nedostupnost hitnih službi putem europskog broja 112. U hitnim situacijama, kada su sekunde ključne za spašavanje života, samo 9 država članica omogućuje osobama s invaliditetom kontaktiranje hitnih službi putem video posredovanja 24/7, dok samo 6 država nudi cjelodnevni pristup putem tekstualnog posredovanja. U ostalim dijelovima EU-a pristup u hitnim slučajevima je vremenski ograničen ili uopće ne postoji.
Kršenje Konvencije UN-a
Udruge naglašavaju kako ovakvo stanje predstavlja izravno kršenje članaka 9. i 11. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), koji obvezuju države na osiguravanje jednakog pristupa informacijskim tehnologijama te na poduzimanje svih mjera za zaštitu osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama, poput humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa.
Kako bi se prekinula ova opasna praksa, potpisnici od Europskog parlamenta i država članica zahtijevaju da novi Zakon o digitalnim mrežama nametne stroge i obvezujuće propise. Zahtijeva se da sve članice EU-a osiguraju i video i tekstualne usluge posredovanja 24 sata dnevno, da se omogući neometan 24/7 pristup hitnim službama te da se definiraju minimalni standardi kvalitete koji uključuju kratko vrijeme čekanja i pouzdanost veza.
Izmjene zakona koje su udruge predložile u prilogu pisma sada su na stolu europskih institucija, a o njihovom usvajanju ovisit će sigurnost i inkluzivnost milijuna europskih građana s invaliditetom.
Izvor: European Disability Forum
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 2 danaZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 7 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 6 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 7 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 16 sati„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima