Zimsko istraživanje Eurobarometra, koje je proveo Europski parlament, pokazuje povijesne razine potpore članstvu u EU-u, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti

– Dvije trećine Europljana želi da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti. To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u protivnome riskira da sutra ostane po strani – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Čak 66% europskih građana želi da EU preuzme važniju ulogu u njihovoj zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je stajalište posebno izraženo među mlađim ispitanicima. Na nacionalnoj razini rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87% u Švedskoj do 47% u Rumunjskoj i 44% u Poljskoj.

Gotovo tri četvrtine (74%) građana u EU-u vjeruje da njihova zemlja ima koristi od europskog članstva. Riječ je o najvećem rezultatu ikad zabilježenom u istraživanju Eurobarometra o tom pitanju otkad je ono prvi put postavljeno 1983. godine. Uzimajući u obzir trenutačni kontekst, ispitanici navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35%) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim.

U Hrvatskoj je broj građana koji vidi koristi od EU članstva još veći od EU prosjeka te iznosi 84%. Najzastupljenije je mišljenje da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51%), a nakon toga da doprinosi miru i sigurnosti (34%).

Na razini EU-a  građani se općenito slažu kako bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima (89%) i da su Europskoj uniji potrebna veća sredstva za suočavanje s predstojećim izazovima (76%).

U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90% građana, a 83% ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.

Građani od EU-a očekuju jačanje sigurnosti i obrane te veću konkurentnost

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36%) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32%) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu. To su ujedno teme koje su bile važne na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća na kojem je predsjednica Parlamenta pozvala na brže djelovanje i odvažnije ambicije.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27%), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25%) te obrazovanje i istraživanje (23%).

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43%), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31%), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31%) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29%). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57%), Francuskoj (56%), Slovačkoj (56%), Hrvatskoj (54%) i Estoniji (54%).

Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se Europska unija u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora prvenstveno usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35%) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31%). Slijede energetska neovisnost (29%), demografija, migracije i starenje stanovništva (28%) te obrana i sigurnost (24%).

Kao prioritete u radu Europskog parlamenta, uz već spomenuti problem inflacije, rasta cijena i troškova života (54%), ispitanici su izdvojili potporu gospodarstvu i novim radnim mjestima (38%) te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (34%).

Kao što je pokazalo prethodno istraživanje Europskog parlamenta, inflacija i troškovi života već su imali važnu ulogu kao pokretačka snaga na posljednjim europskim izborima, a gospodarska situacija i dalje je glavni razlog zabrinutosti mnogih Europljana.

Trećina ispitanika (33%) očekuje da će se njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53% (+8 postotnih bodova) te u Njemačkoj s 47% (+15 postotnih bodova). U Hrvatskoj 29% građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje.

Mir i demokracija i dalje su temeljne vrijednosti EU-a

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45%), demokracija (32%) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22%). Rezultati za to pitanje ostali su stabilni, što naglašava nepokolebljivu potporu građana temeljnim vrijednostima i načelima EU-a.

Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta

Kao što pokazuju povijesni trendovi, u trenucima krize građani od EU-a traže odlučne mjere i rješenja. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, što je i trenutačno slučaj. 50% ispitanika tako ima pozitivnu predodžbu o EU-u.

U posljednjem desetljeću ta je pozitivna percepcija samo jednom bila viša (52%), na proljeće 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pozitivna slika Europskog parlamenta je na stabilno visokoj razini (41%). Nekoliko mjeseci od početka novog saziva, više od šest od deset (62%) građana željelo bi da Parlament ima važniju ulogu. To je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na veljaču i ožujak 2024., odnosno na razdoblje uoči europskih izbora u lipnju 2024.

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56% ispitanika, a o Europskom parlamentu 44%. Kao i na EU razini, 62% građana voljelo bi da Parlament ima važniju ulogu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj