Nakon božićnih melodija i mirisa kolača, došlo je vrijeme za – zimovanje!
MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio međunarodne Alma Career Grupe, istražio je koliko naših sugrađana u narednim tjednima planira neki oblik zimovanja, odnosno putovanja.
Neki će potražiti toplije krajeve
Čak dvije trećine građana (69%) planira odlazak na zimovanje i/ili putovanje ove zime, a više od polovice (53%) to planira učiniti više puta tijekom zimske sezone. Većina ispitanika koji putuju u zimskim mjesecima (83%) ide na zimovanje, dok manji dio (17%) planira putovanje koje nije vezano uz zimske radosti, pa će tako mnogi otići i u toplije krajeve.
Najčešće trajanje planiranog zimskog odmora iznosi tjedan dana (33%), ili nešto malo kraće – dva do tri dana (27%) te četiri do pet dana 28%). Svaka deseta osoba će na zimovanju provesti više od sedam dana (12%).
Iako za sebe volimo misliti da smo skijaška nacija, za zimovanje u Hrvatskoj odlučuje se manji broj građana (10%), najvjerojatnije zbog malog broja skijališta. Za zimovanje su od Hrvatske popularnije zemlje poput Austrije, Italije, Slovenije, Francuske pa čak i Bosne i Hercegovine.
Na pitanje koliko novca namjeravaju potrošiti tijekom zimovanja, svaka peta osoba (20%) ističe da se radi o iznosu koji premašuje 2000 eura, 28% ljudi vjeruje kako će potrošiti između 500 i 1000 eura, dok 21% ispitanika planira izdvojiti do 500 eura.
S druge strane, osobe koje će zimovati unutar granice Hrvatske planiraju potrošiti nešto manje novca pa će tako svaka druga osoba (52%) koja će zimovanje ‘odraditi’ u Hrvatskoj potrošiti do 500 eura.
Kraće traje, ali nas više košta
Iako na zimovanje u prosjeku ‘trošimo’ manje dana godišnjeg odmora nego na ljetovanje, ono nas više košta.
Potvrđuje to podatak prema kojem 43% osoba smatra da će na zimovanje potrošiti više novca nego na ljetovanje, dok 29% planira potrošiti jednak iznos kao i tijekom ljetovanja. Tek 28% ljudi na zimovanje planira potrošiti manje novca nego na ljetovanje i to prvenstveno oni koji idu na kraća putovanja i češće putuju unutar Hrvatske.
Imajući u vidu cijene zimovanja ne čudi podatak da se zimovanje ne financira od plaće isplaćene za mjesec u kojem se odlazi na zimovanje, već se najčešće ‘grabi’ u ušteđevinu (82%). Također, suprotno uvriježenom mišljenju, na zimovanje se ne ide ‘na kredit’ (1%) niti na rate (8%), potvrdilo je istraživanje.
Većina ljudi koji ne idu na zimovanje tvrde kako je to prvenstveno zbog nedostatka novca (66%), dok četvrtinu (26%) zimovanje uopće ne interesira. Tek manji dio ispitanika (12%) ističe kako na zimovanje ne idu jer nemaju dovoljno dana godišnjeg odmora, dok ih 7% navodi neke druge razloge.
U ovoj se igri nakon svakog bacanja ne pomiče samo figurica – ponekad se pomakne i perspektiva
Poslušaj članak
Neke društvene igre su više od same igre. Upravo takva jedna igra nastala je u Osnovnoj školi Ivana Meštrovića u Zagrebu. Ploča, kocke, figurice i kartice, sve to liči na još jednu običnu društvenu igru, ali ova je sve samo ne obična. U ovoj igri se nakon bacanja kocke na pomiču samo figurice nego se kroz igru mijenja i mišljenje igrača, odnosno perspektiva gledanja na stvari. Upravo to smisao je igre pod nazivom „Čovječe, budi pravedan“.
Naime, radi se o društvenoj igri koju su osmislile učenice Osnovne škole Ivana Meštrovića u Zagrebu, točnije njih sedam, a ista je potom predstavljena njihovim razrednim kolegama, profesorima, kao i projektnim partnerima.
Ova igra stvorena je kako se o diskriminaciji, stereotipima i ravnopravnosti ne bi samo govorilo i suhoparno učilo iz knjiga i same teorije, već kako bi se te teme preselile na stol, gdje bi se priča razvila, kroz pitanja, razgovor i situacije, tamo gdje odgovor nije samo jedan, raspravljalo o tim temama.
Kreatori igre „Čovječe, budi pravedan” su Katarina Knežević, Magda Kvesić, Petra Rajačić, Tara Rukavina, Tonka Triska, Sofija Vasiljević i Latica Živković. One su svoju ideju, kroz školski projekt i uz mentorstvo Gordane Ljubas, pretvorili u igru koja ima tendenciju, kroz mijenjanje stavova promijeniti stav društva o ovim važnim temama.
– Sve je počelo u učionici, kao školski projekt. Htjele smo napraviti nešto što će naše vršnjake potaknuti na razmišljanje o predrasudama, stereotipima i prihvaćanju različitosti – temama o kojima se premalo razgovara. Osmislile smo igru u kojoj igrači ne samo odgovaraju na pitanja, već dijele svoja mišljenja i slušaju jedni druge. Jer vjerujemo da se upravo kroz razgovor može mijenjati način na koji gledamo jedni na druge.
Nismo ni zamišljale da će naša ideja postati prava društvena igra. Zahvaljujemo našoj profesorici Gordani Ljubas, što je vjerovala u nas. Nadamo se da će našu igru igrati učenici u što više škola – jer svaki razgovor o pravednosti je korak naprijed – kazala je Tara Rukavina, učenica Osnovne škole Ivana Meštrovića i jedna od autorica ove društvene igre.
Na projekt kao i na učenike svoje škole izrazito je ponosan i ravnatelj škole Ivana Meštrovića, Ante Kožul koji je zahvalio Allianzu i Hrvatskom parolimpijskom odboru što su podržali cijelu priču.
– Iznimno sam ponosan na naše učenice koje su osmislile igru koja na kreativan način otvara razgovor o temama važnima za cijelo društvo. Kao škola, oduvijek potičemo učenike da razmišljaju kritički, da budu empatični i da aktivno doprinose zajednici u kojoj žive. Ovaj projekt dokaz je da to nije ostalo samo na riječima.
Zahvaljujem Allianzu Hrvatska i Hrvatskom paraolimpijskom odboru što su prepoznali vrijednost ove ideje i pomogli da ona preraste iz školskog projekta u društvenu igru. Naša misija sada je da ova igra ne ostane samo u našoj školi, već da ju širimo i promoviramo među ostalim školama kako bi što više mladih imalo priliku razgovarati o ovim važnim temama – poručio je Kožul.
Što se tiče igre, ploča je podijeljena na dvije staze, ružičastu i plavu. Preporuča se da igrači krenu stazom koja je suprotna njihovom spolu, tako se muški igrači kreću rozom stazom, dok igračice za kretanje koriste plavu rutu. To je prvi korak da kroz igru pokušaju sagledati stvari iz tuđe perspektive.
Igrači tijekom partije dolaze do polja na kojima izvlače kartice, odgovaraju na pitanja, iznose stavove ili otkrivaju nove činjenice. Među karticama su „Mišljenje”, „Saznaj” i „Trivia”, ali i „Buntovnice s razlogom”, „Buntovnici s razlogom” te „Konvencija”. Tako igra spaja znanje i razgovor te otvara prostor za različita mišljenja i perspektive.
Ovaj hvalevrijedan projekt podržao je Allianz Hrvatska koja je financirala izradu igre. Cijelu priču podržao je, priključivši se i dugogodišnji partner Allianz Hrvatske, Hrvatski paraolimpijski odbor.
– U Allianzu vjerujemo da osigurati budućnost znači graditi društvo u kojem svaka osoba ima jednake prilike, u kojem se različitost cijeni, a diskriminacija ne tolerira.
Inkluzivnost je jedna od naših temeljnih vrijednosti i upravo zato smo podržali izradu društvene igre „Čovječe, budi pravedan” koja mlade potiče na razmišljanje o ravnopravnosti, stereotipima i prihvaćanju različitosti jer promjena i izgradnja boljeg društva počinje upravo u učionicama, kroz igru i diskusiju.
Posebno nam je drago što se projektu pridružio i Hrvatski paraolimpijski odbor kao naš dugogodišnji partner s kojim Allianz posljednjih 15 godina promiče inkluziju osoba s invaliditetom i radi na izgradnji boljeg i pravednijeg društva za sve – poručila je Vanja Bzik Divić, voditeljica Korporativnih komunikacija Allianz Hrvatska.
Na prezentaciji igre sudjelovali su hrvatski paraolimpijci Anamaria Arambašić i Erik Fabijan Kaurin koji su imali čast zaigrati ovu zanimljivu igru i iz prve ruke se uvjeriti koliko je zaista zanimljiva i poučna.
Igra „Čovječe, budi pravedan” namijenjena je mladima od 11 godina naviše, a mogu ga igrati dva do šest igrača. Prva zajednička partija pokazala je da igra nije zamišljena samo kao provjera znanja, nego kao povod da se zastane nad pitanjem, čuje tuđi odgovor i vlastiti stav pokuša pogledati iz drugog kuta.
Istraživanje otkriva – polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla
Poslušaj članak
S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije… Simpatija, zaljubljenost ili veza.
Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.
Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom
Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.
Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.
Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.
Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture
Iako se uz pojam „uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.
Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).
Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.
Od flerta do nečeg više
Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.
Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.
Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.
Ljubav je privatna stvar… Dok kolege ne saznaju
Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.
Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.
Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.
Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije.
Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.
Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.
Slično vrijedi i za svakodnevni posao.
Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.
Od 4. do 20. rujna posjetitelje očekuju BBQ i street food ponuda, cooking showovi, kreativne radionice, tematski partyji te koncerti ToMe, Brune Račkog i Nike Turković
Poslušaj članak
Ljeto u Zagrebu još nije gotovo, a dodatni razlog za boravak na otvorenom od 4. do 20. rujna donosi Baš Naš BBQ, koji će se tijekom 17 dana održavati na Bundeku.
Ovogodišnje izdanje festivala bit će u znaku roštilja pa će važan dio programa činiti raznovrsna gastro ponuda. Posjetitelje očekuju različite interpretacije jela s roštilja i street food zalogaja, uz ponudu pića.
Gastronomski dio neće biti ograničen samo na festivalske kućice. Tijekom festivala održavat će se i cooking showovi na kojima će poznati chefovi pred publikom pripremati jela i dijeliti kulinarske savjete i trikove.
Program uključuje i kreativne radionice inspirirane biljkama i zelenilom. Posjetitelji će moći izrađivati biljne terarije i male vrtove sukulenata te kući ponijeti vlastiti komadić zelenila.
Večernji program bit će posvećen glazbi. Festival će otvoriti Taking the Trash Out party, dok će petci i subote biti rezervirani za različite tematske partyje, među kojima su latino ritmovi, ex-Yu glazba te pop hitovi iz 2000-ih i 2010-ih.
Nedjeljom će na Bundeku biti organizirani koncerti. Na pozornicu će tijekom festivala stići ToMa, Bruno Rački i Nika Turković, dok će ostatkom tjedna za glazbeni program biti zaduženi DJ-evi.
Baš Naš BBQ tako će tijekom prve polovice rujna spojiti gastronomiju, glazbu, kreativne sadržaje i druženje u zelenom okruženju Bundeka.
Detaljan program i informacije o radnom vremenu bit će dostupni na Facebook i Instagram stranicama Baš Naš festivala.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.