In Metropola
Dugoročno je dojenje za dijete, majku, obitelj i zajednicu velika vrijednost
Dojenje je najzdraviji način prehrane u prvim mjesecima djetetova života. Osim za dijete, dugoročne su prednosti dojenja i za majku. S ciljem promocije dojenja, u povodu Svjetskog tjedna dojenja od 1. do 7. kolovoza, Grad Zagreb i domovi zdravlja kojima je Grad osnivač organizirali su predavanja, radionice i savjetovanja
Poslušaj članak
Jedno od predavanja održano je 7. kolovoza u prostorijama patronažne službe Doma zdravlja – Zapad. U sklopu predavanja svoja iskustva iznijele su majke koje već doje svoju djecu, a u raspravi su sudjelovale i buduće majke.
Patronažna medicinska sestra i savjetnica za dojenje Javorka Štiglec u svom predavanju istaknula je da se ove godine Svjetskim tjednom dojenja nastoji podići svijest o važnosti stvaranja podržavajućeg okruženja za dojenje. Naime, ukoliko okruženje nije podržavajuće, dojenje može biti izazovno.
– Potrebno je određeno vrijeme da se i okolina privikne na taj način prehrane djeteta. Pogotovo kad je riječ o ženama prvorotkinjama, ali i višerotkinjama koje nemaju iskustva u dojenju, važna je podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i cjelokupnog društva. Hrvatski sabor i Vlada su postavili dojenje kao javnozdravstveni prioritet. Promiče se Nacionalni program dojenja. U Gradu Zagrebu postavljene su i klupe za dojenje, čime se promiče dojenje u zajednici, ali to je još uvijek nedovoljno. Dojenje nije samo osobna odluka, nego i društvena odgovornost – rekla je Štiglec.
Smatra da je za stvaranje podržavajuće okoline u dojenju važna edukacija – od članova obitelji do poslodavaca. Nažalost, neke žene prestaju s dojenjem, a razlog su proturječne informacije zdravstvenih djelatnika i nedostatak podrške okoline.
– Majke bi trebale imati neke stavove o dojenju i prije trudnoće, prenošenjem iskustva iz obitelji. Međutim, stavovi se formiraju u trećem tromjesečju trudnoće, tijekom poroda i nakon poroda. Veliku ulogu u tome imaju zdravstveni djelatnici. Trebali bi upoznati majku s prednostima dojenja. Međutim, same majke izjavljuju da dobivaju različite i proturječne informacije od zdravstvenih djelatnika ili da nemaju dovoljnu podršku okoline. Nažalost, još uvijek postoje brojni mitovi i zablude o dojenju. Najčešći mitovi su da majčino mlijeko nije dovoljno kvalitetno, da ako ima mastitis majka ne treba dojiti ili nije poželjno dojiti jer utječe na zdravstveno stanje djeteta – pojasnila je Štiglec.
Naglasila je da je u svijetu 48 posto djece dojeno do 6. mjeseca, a cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da do 2030. bude dojeno 70 posto djece. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a je da se djeca hrane majčinim mlijekom prvih šest mjeseci, a uz dohranu, dodatak krute hrane, do druge godine djetetova života ili duže.
Prednosti dojenja za majku su brži i lakši gubitak kilograma nakon poroda, smanjenje rizika od raka dojke i jajnika, smanjenje osteoporoze nakon menopauze, smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, jačanje samopouzdanja.
– Majčino mlijeko je najbolja hrana za dijete, za njegov rast i razvoj. Kod djece koja su dojena je manje pobolijevanja od respiratornih bolesti, bolesti probavnog sustava, manja je sklonost prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi, manja je učestalost alergijskih reakcija, manji je rizik od šećerne bolesti, pravilan je razvoj čeljusti i zuba, smanjen je rizik od celijakije, Chronove bolesti, Hodgkinova limfoma, bolji intelektualni razvoj – navela je Štiglec.
Dojenje također stvara emocionalnu povezanost djeteta i majke. Osim na majku i dijete, dojenje pozitivno utječe na obitelj i društvo.
– Istraživanja su pokazala da prednosti dojenja za obitelj uključuju stvaranje pozitivnog ozračja u obitelji, štedi se novac i vrijeme – tjedno se uštedi osam sati jer se ne priprema mlijeko, a djeca koja su dojena su zdravija, što financijski utječe na obitelj – objasnila je Štiglec.
Spomenula je važnu ulogu grupa za potporu dojenju koje vode patronažne sestre, a održavaju se jedanput mjesečno. Teme su o prednostima dojenja, o dohrani djece nakon šestog mjeseca, dojenju i odlasku na posao majke, dojenju i odlasku na more, dojenju i odlasku u dječji vrtić te drugim temama koje predlažu i same majke.
– S obzirom da su u sustavu, pomoć vezano za dojenje majke mogu dobiti od patronažnih sestara, mogu se javiti u grupe za potporu dojenju, savjetovalište za dojenje, javljaju se i u nevladinu udrugu Roda. Iako naiđu na poteškoće, majke ne trebaju odustati od dojenja prije nego što iscrpe sve opcije za potrebnu pomoć. Dojenje je dugoročno za majku, dijete, obitelj i zajednicu jedna velika vrijednost i iskustvo. Majke trebaju imati na umu da pružaju najbolje svom djetetu – poručila je Štiglec.
Mlada majka Sara Belina istaknula je da nije išla na savjetovanja vezano za dojenje, a najveću podršku imala je od patronažne sestre.
– Prvo dijete je tri mjeseca hranjeno mojim mlijekom, ali zbog gubitka mlijeka prešlo se na dohranu. Drugo dijete uspješno dojim već četiri i pol mjeseca, a s dojenjem sam bez problema počela u rodilištu. O prednostima dojenja saznala sam i od prijateljica koje imaju djecu, te sam dosta čitala. Imam podršku u dojenju supruga, majke i prijatelja – ispričala je Sara.
Za razliku od Sare, vrijedne informacije o dojenju saznala je na individualnom savjetovanju Katarina, majka malog Ivana, kojoj je velika podrška u dojenju suprug.
– Putem maila sam se javila savjetovalištu za dojenje i bila sam u Domu zdravlja u Prečkom. To je bilo nešto najkorisnije za mene u trudnoći i svima bih preporučila jer se dobije dosta informacija – rekla je Katarina.
Buduće majke ocijenile su predavanje korisnim te su izrazile veliki interes za dojenje i želju za stjecanjem novih znanja.
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
Video / podcastPrije 7 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




