Osobe s invaliditetom
HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV Prikazani filmovi o Hrabrima i Kralju
U prošli četvrtak je u prostorima Hrvatskog državnog arhiva održana filmska večer posvećena hrvatskim parasportašima i paraolimpijcima
Poslušaj članak
Okupljenima su prikazana dva filma hrvatskih redatelja – kratkometražni film ‘Hrabri’ redatelja Andre Lušičića iz 1988. godine, te dugometražni dokumentarni film ‘Kralj’, redatelja Dejana Aćimović iz 2011. godine.
Film ‘Hrabri’ govori o Sportskom društvu invalida ‘Hrabri’ iz Zagreba, te o životu, liku i djelu velikog sportskog entuzijasta i ljubitelja parasporta te njihovog prvog predsjednika, Ivice Lazića.
Iako su ga odbijale mnoge institucije i na taj način mu u mnogočemu zagorčavale život, Ivica se nije predao. Želio je i znao je da može za osobe s invaliditetom napraviti nešto da se osjećaju manje usamljenima i manje odbačenima. To je uspio – kako drugačije, nego kroz sport.
Kako bi se osobe s invaliditetom međusobno družile i povezale te počele baviti sportom, Ivica Lazić zajedno s nekolicinom prijatelja 1969. godine osniva Sportsko društvo invalida ‘Hrabri’.
Društvo je osnovano s ciljem okupljanja osoba s invaliditetom svih kategorija kako bi im sport u službi rehabilitacije pomogao u prevladavanju svakodnevnih životnih poteškoća kao što su osamljenost te osjećaj manje vrijednosti.
‘Hrabri’ su kroz sport poveli mnoge sportaše s invaliditetom u strane zemlje gdje su, kroz razna natjecanja, ostvarivali brojne sportske uspjehe popraćene velikim brojem medalja.
U organizaciji ‘Hrabrih’ održavala su se mnoga sportska natjecanja, a ono po čemu su najpoznatiji je svakako sjedeća odbojka koju su igrali s brojnim domaćim i stranim sportašima, a igraju je i dan danas u klubu pod nazivom POK Hrabri.

Spomenimo kako je jedan od članova Sportskog društva ‘Hrabri’ bio i Roko Mikelin Opara koji je jedan od najtrofejnijih i najboljih hrvatskih paraplivača svih vremena. Isto tako, začetnik ‘Hrabrih’ i njihov prvi predsjednik, Ivica Lazić, ostvario je brojne sportske uspjehe, a najistaknutiji je u bio u reliju gdje je pet puta postao prvakom bivše države.
Ovo sportsko društvo bilo je i ostalo jedno od začetnika paraolimpizma u Hrvatskoj, a njihova priča, koja je počela iz entuzijazma velikog sportaša i njihovog prvog predsjednika Ivice Lazića, traje i danas.
Nakon filma i priče o Parasportskom društvu invalida ‘Hrabri’, uslijedio je dugometražni dokumentarni film o legendi hrvatskog parasporta, paraolimpijcu Darku Kralju pod nazivom ‘Kralj’.
U ovom filmu redatelja Dejana Aćimovića iz 2011. godine, gledatelji su mogli vidjeti životnu i sportsku bitku Darka Kralja za kojeg odustajanje nije bilo opcija.
Film prikazuje njegovu životnu borbu, od trnja i ranjavanja u Domovinskom ratu 1991. godine do velikih sportskih uspjeha, među kojima je i osvajanje prve paraolimpijske medalje, paraolimpijskog zlata za Hrvatsku.
Darko je kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a sudjelovao u Domovinskom ratu. Kralj je 1991. godine kao pripadnik postrojbe za specijalne namjere ranjen za raketiranja Dalja. Nakon toga mu je u KBC Zagreb amputirana lijeva natkoljenica. Tada počinje Kraljeva bitka za ostatak njegovog života. Nije se dao očaju, nego je usprkos invaliditetu išao dalje, boreći se iz dana u dan.
Atletikom se počeo baviti na nagovor Josipa Slivara, te postaje član Bjelovarskog ‘Sokola’. Dokazuje se već na prvim natjecanjima u bacanju kugle, a ubrzo postaje državni prvak i rekorder u toj disciplini. To se, od tada, nastavilo svake godine.

Dvije godine nakon što je započeo svoj put u paraatletici, počeo je trenirati s legendarnim trenerom Ivanom Ivančićem, najboljim hrvatskim atletskim trenerom za bacačke discipline. Prvi put postavlja svjetski rekord 14,04 m na natjecanju u Rijeci. Kao vlasnik svjetskog rekorda odlazi na Paraolimpijske igre u Peking.
Darko je imao problema s pronalaskom one adekvatne proteze koja će moći izdržati pritiske koji se stvaraju kada se on na nju osloni pri treningu, natjecanju ili hodanju. Međutim, zahvaljujući firmi za ortopetska pomagala OTOS dobio je adekvatnu protezu kojoj je ovisno o aktivnosti mijenjao dijelove.
S tom protezom je na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008. osvojio prvu zlatnu paraolimpijsku medalju za Hrvatsku s rezultatom 14,43. m, upisavši se tako u povijest hrvatskog parasporta. Tog je dana prebacio svjetski rekord nevjerojatnih pet puta iz šest pokušaja.

Kroz film se mogao vidjeti Darkov trud pri svakom izbačaju kugle i pri svakom treningu, kao i čvrsta ruka trenera Ivančića koja ga je vodila do sportskih visina. Kemija između trenera Ivančića i Kralja urodila je mnogim sportskim plodovima.
Darko ističe kako je trener Ivančić u njemu probudio taj sportski duh te mu dao volju za životom i radom.
– Životni san mi se počeo ispunjavati kada sam upoznao Ivana Ivančića. On mi je opet potaknuo onaj sportski duh, dao mi još veću volju za životom i za radom, ali i ja sam po prirodi takav, želim znati dokle mogu – istaknuo je Kralj u filmu.
Ova rečenica najbolje opisuje njihov odnos i potvrđuje razlog zbog kojeg su njih dvojica skupa bili tako uspješni.
Osim sada već pokojnog trenera Ivančića, velika podrška Darku na njegovom sportskom putu bili su i njegovo troje djece Marko, Ivan i Josip te žena Terezija. Svi su oni bili Darkova putanja za napredak.
Darko je nakon zlata na POI u Pekingu osvajao svjetsko zlato dva puta (Indija 2009. i Dubai 2011.) te svjetsko srebro (Novi Zeland 2011.). Kralj se umirovio nakon što je na Paraolimpijskim igrama u Londonu 2012. godine uzeo srebro.
Kralj je i strastveni lovac i ribolovac. Gubitak natkoljenice nije ga zaustavio da punim plućima uživa u životu kako u sportskim treninzima i uspjesima, tako i u lovu, ribolovu i brizi za domaće životinje, te mnogim drugim životnim aktivnostima.

Ova inspirativna priča Darka Kralja nikoga nije ostavila ravnodušnim.
Prisutnima se obratila legendarna hrvatska paraplivačica i paraolimpijka te dopredsjednica HPO-a Ana Sršen koja se prisjetila svojih prvih Paraolimpijskih igara gdje joj je pripala čast da nosi hrvatsku zastavu na otvaranju. Također, prisjetila se i svojih zadnjih Igara u Pekingu gdje je Kralj osvojio povijesno zlato za Hrvatsku.
– Ove se godine navršava točno 30 godina od mog prvog nastupa na Paraolimpijskim igrama u Atlanti. Te ću Igre pamtiti po tome što sam kao mlada perspektivna sportašica nosila hrvatski barjak na otvaranju. Izaći pred 85 tisuća ljudi na olimpijskom stadionu u Atlanti i osjećati uzbuđenja i odgovornost, to je nešto što nikada neću zaboraviti. Tada je počeo moj paraolimpijski san.
– Natupila sam četiri puta na Paraolimpijkim igrama. Moje zadnje igre bile su u Pekingu 2008. One iste gdje je Kralj osvojio to zlato. Tada sam na avionu iz Zagreba prvi put srela Kralja i njegovog trenera Ivančića. Energija između njih je bila tako dobra pa uopće ne čudi što je Darko tada pet puta rušio svjetski rekord i osvojio tu medalju. To se jednostavno moralo dogoditi – prisjetila se Sršen.
Sršen je bila puna dojmova nakon što je po drugi put pogledala film o Darku Kralju.
– Ta odluka Darka Kralja da nastavi dalje i to što nije dopustio da ga život slomi, na mene je najviše ostavilo dojam u ovom filmu. Gledala sam ovaj film prije puno godina tražeći neku sportsku priču, ali sada me se još više dojmio i beskrajno inspirirao.
Ana je između ostalog i predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i zagrebačke županije te je kazala kako bi voljela da ovaj film pogleda što više ljudi koji se nalaze na rehabilitaciji, ‘da shvate da život ne prestaje kada imaš amputaciju’.
Nakon filma viša kustosica Hrvatskog šporskog muzeja Martina Vargek održala je kratku prezentaciju o povijesti parasporta u Hrvatskoj, prezentirajući nedavno postavljeni stalni postav Hrvatskog športskog muzeja u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša.
Fokus u prezentaciji bio je na cjelini parasporta čija je građa skupljana od 2018. godine, a svi oni predmeti koji nisu fizički zastupljeni mogu se vidjeti kroz fotografije ili multimediju.
Kroz prezentaciju prisutni su mogli vidjeti donirane predmete hrvatskih paraolimpijaca koji pričaju priču o bogatoj i uspješnoj povijesti hrvatskog parasporta.
– Trenirka koju sam darovala muzeju je trenirka koju sam nosila na zadnjim Parolimpijskim igrama na kojima sam nastupala, zbog toga ima posebnu sentimentalnu vrijednost. Jako mi je drago što je ona u muzeju i što asocira na to vrijeme i na taj nastup – kazala je Sršen.
– S Martinom sam počela surađivati 2023. godine kada me pozvala da pišemo o najvećim uspjesima hrvatskog paraolimpijskog plivanja. Za mene je to bila čast i točka na i moje sportske karijere. Pošto prije nije bilo ništa zapisano, radili smo istraživanja čak i izvan granica Lijepe Naše. Prikupljali su se predmeti i napisan je katalog koji svjedoči o svim postignućima koji su hrvatski paraolimpijski plivači postigli – dodala je.
Gledatelji su isto tako pogledali i kratki video zapis o atraktivnom paraolimpijskom sportu za slijepe i slabovidne goalball u kojem je objašnjeno sve vezano za tu igru, te kratki video intervju s Rokom Mikelinom Oparom u kojem je legendarni hrvatski paraplivač podijelio zanimljivu anegdotu iz svoje karijere te poslao poruku mladima da izađu iz svojih domova i bave se sportom.
Filmove o Hrabrima i o Darku Kralju trebaju pogledati svi kako bi shvatili koliko se toga u životu može postići ako ne odustaješ, vjeruješ u sebe i imaš odgovarajuću podršku.
Osobe s invaliditetom
ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Osobe s invaliditetom
Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Osobe s invaliditetom
„Besplatne” usluge djeci ipak opterećuju obiteljski proračun
Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole
Poslušaj članak
Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.
Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.
To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.
Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.
Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.
Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.
Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
VremeplovPrije 6 danaNasilju nije mjesto u školi i svako dijete ima pravo na sigurnost




