Poveži se s nama

Vijesti

DR. HERMAN VUKUŠIĆ Rodno eksperimentiranje s djecom i genocid gay populacije

Objavljeno

/

Foto: YouTube

Ugledni psihijatar s Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb Herman Vukušić objasnio je u razgovoru za Hinu rastući trend rodne disforije (poremećaj rodnog identiteta) u Hrvatskoj te zašto misli da mu je u pozadini transrodni agresivni aktivizam na društvenim mrežama koji adolescente pretvara u europske pokusne kuniće za hormonske terapije

Susrećete li se u svom radu s djecom koja žele promijeniti spol?

U devet godina, otkako se u Hrvatskoj provode ovi eksperimenti, 12 puta je porastao broj djece i adolescenata koji se javljaju u KBC Zagreb s problemom rodnog identiteta. Oko 140 adolescenata primljeno je ambulantno 2023. s tim poremećajem, većinom djevojčica. No, nitko ne zna koliko ih je do sada stavljeno na hormonsku terapiju radi promjene spola. Ni KBC Zagreb, ni HZZO na upite o tome ne odgovaraju.

U HZZO-u bi to trebali znati, jer Nacionalno zdravstveno vijeće odobrava svaku promjenu spola u Hrvatskoj. Te brojke postoje i one bi trebale postati javne, pogotovo od kako progresivne europske zemlje zabranjuju ili strogo ograničavaju hormonske i kirurške intervencije na mlađima od 18 godina.

Koje su to europske zemlje zabranile blokatore puberteta?

Norveška, Finska, Danska, Francuska, Velika Britanija… Tome treba dodati i 20 američkih saveznih država te Australiju, koja je kroz svoje psihijatrijsko društvo pozvala na oprez kod davanja blokatora puberteta. Jesu li sve to homofobne ili transfobne zemlje? Treba napomenuti i da je 2022. britansko ministarstvo zdravstva zatvorilo najveću svjetsku dječju kliniku za promjenu spola Tavistock. Taj je potez potaknut slučajem Keire Bell, djevojčice koja je kao tinejdžerka na Tavistocku napravila tranziciju u muški spol, ali je kasnije zažalila.

Uslijedila je tužba tisuća djece koja su u Britaniji bila gurnuta u hormonsku terapiju na način kako se to sada provodi u Hrvatskoj. Djeca su kasnije shvatila da su bila zavedena, da su pogriješila i sada tuže sustav. Prekretnica je bio baš slučaj Keirre Bell koja je dobila presudu pred Vrhovnim sudom Velike Britanije. Tamošnja pedijatrica dr. Hilary Cass nakon četverogodišnjeg istraživanja zaključila je da za puno djece s rodnom disforijom promjena spola nije bilo rješenje za njihove probleme.

Rastući trend među maloljetnicama

Kod adolescenata vidimo od 2015. da je 12 puta više poremećaja rodne disforije i to najviše kod djevojčica. Riječ je o društvenoj zarazi koja se širi društvenim mrežama. Socijalni kontagij ili društvena zaraza jako je ozbiljan vektor u socijalnoj psihijatriji. Ističem razliku te pojave i urođeno disforičnih osoba koje su u velikoj patnji i treba im pomoć. No, ni to ne znači da moraju odmah ići na operaciju.

Statistika urođenih slučajeva je mikrokozmička – 0,015 posto za muškarce, odnosno 0,005 posto za žene. Ova eksplozija transrodnosti posljedica je  kontagija, što je sada zaključio i cijeli razvijeni svijet.

Zašto djevočice?

Tinejdžerice su jedna od društveno najranjivijih skupina koja je dodatno postala izložena nakon 2010. godine, pojave pametnih telefona i društvenih mreža koje potiču socijalnu patologiju kod djevojčica koje u fazi adolescencije traže identitet. Djevojke koje sebe ne smatraju adekvatnima diktatu ljepote s društvenih mreža, preko interneta nailaze na promidžbene poruke transaktivističkih grupa. One ih uvjere u to da će promjenom spola postati sretnije. I na prvi pogled to se djetetu učini kao pravo rješenje.

Znači, umjesto kritika vršnjaka, odbijanja i psihičkog stresa, djevojke dobivaju priznanja, lajkove, postaju “in” i to je jedan od velikih psihodinamskih motivatora. Nažalost, klinički hrvatski aktivisti tu djecu odmah guraju u promjenu spola.

To je medicinski zločin

Djeca u Hrvatskoj koja žele promjenu spola većinom odlaze u jednu kliničku instituciju gdje ih primi osoba, koja nije liječnik i koja se odmah djevojčici počinje obraćati u muškom rodu. Sve razvijene zemlje ističu da se djeci treba dati vremena, jer je to možda prolazna faza, da im se treba psihoterapijski pristupiti, umjesto da ih se ovako gura u hormonske i kirurške postupke koji nepovratno mogu škoditi njihovom zdravlju.

Nedavno se o tome očitovalo i Europsko udruženje psihijatara. Guranje i forsiranje djeteta u rodno-afirmativnu terapiju, umjesto psihosocijalnog pristupa, sada se već može definirati kao medicinski zločin.

Preudoreligija i kult

Djeca koja žele promijeniti spol u Hrvatskoj idu na vještačenje stručnjacima čiji je popis donesen 2015., a na listi su psiholozi, ginekolozi, psihijatri i endokrinolozi. Primjerice, uz ostale, to su psiholozi – Nataša Jokić Begić, Iva Žegura i Marina Grubić te psihijatri Dražen Begić i Davor Moravek.

Radi se o pseudoreligiji, o kultu koji se zasniva na pseudoznanstvenim bajkama. Agresivni transaktivisti žele da osoba koja želi promjenu spola, sama bira stručnjaka kod kojega će ići na vještačenje i da ga može promijeniti ako nije zadovoljna njegovim mišljenjem.

Niti jedna druga društveno ranjiva skupina u Hrvatskoj kod koje se procjenjuje zdravstveno stanje ili stupanj oštećenja organizma nema pravo birati medicinske vještake. Samo ova populacija ima pravo izbora kojemu će vještaku ići, što je apsolutno neetično.

Mogućnost promjene spola za mlađe od devet godina

Prije nekoliko mjeseci transaktivisti su htjeli progurati u Ministarstvu zdravstva smjernice po kojima bi promjena spola bila dopuštena i mlađima od devet godina. Procedura je takva da dijete dobiva hormonsku terapiju na teret HZZO-a ako dobije “zeleno svjetlo” Nacionalnog znanstvenog vijeća na temelju vještačenja stručnjaka.

Ističem da bi država trebala osigurati terapiju samo za mali broj ljudi koji su u stvarnoj patnji zbog svog spola, ali ne i za sljedbenike ovog raširenog kulta i pseudoreligije.

Dugoročni učinci još uvijek nepoznati

Prvi su rezultati primjene blokatora puberteta obećavajući, no dugoročni učinci moći će se utvrditi tek kada prvi tretirani pacijenti dosegnu prikladnu dob, stoji u važećim hrvatskim smjernicama iz 2015. Ovom je rečenicom priznato, prije devet godina, da se nad hrvatskom djecom provode eksperimenti. No, cijela ova aktivistička, interesno povezana scena i dalje ustrajava.

Kao negativne posljedice hormonske terapije u promjeni spola sve se više spominju anorgazmija, metaboličke promjene, neplodnost, gubitak intenziteta gustoće kostiju, kao i povećana incidencija karcinoma štitnjače. Vodeće Europsko udruženje za dječju i adolescentnu psihijatriju poziva da se hitno prestane s tim blokatorima puberteta, ali eksperimenti s hrvatskom djecom idu dalje.

Kako se osjeća dijete koje želi promijeniti spol?

Suočeni smo s eksponencijalnim rastom transrodnih adolescenata u kliničkoj populaciji, a pokazalo se da se transrodni identitet većinom pojavljuje kod adolescentica koje imaju brojne druge smetnje poput depresije, samoozljeđivanja, suicidalnosti, proboja psihotičnih smetnji koje prethode rodnoj disforiji, a zbog kojih su bile u psihijatrijskom tretmanu. I to je ključ – 99 posto te djece ima u pozadini neku drugu priču. I u promjeni spola vide izlaz, jer je to super, cool i većina vršnjaka to podržava.

Puno je manje dječaka koji žele promijeniti spol nego djevojčica. Većinom su to feminizirani dječaci, no roditelji moraju biti svjesni da je takav dječak možda istospolne orijentacije. LGBT pokret u svijetu počeo se jako protiviti transrodnoj ideologiji, ocjenjujući je genocidom gay populacije koju se gura u nešto što ona nije.

Razgovarala: Vedrana Larva / Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Atletika

POI Paraatletičar Ivan Katanušić peti u bacanju diska

Objavljeno

/

Foto: Daniel Kasap

Osjećao sam da mogu više, ali očito ne mogu. Godina je počela super, onda su krenule neke ozljede koje su me vratile nazad i to je to, kazao je 33-godišnji Katanušić

Hrvatski paraatletičar Ivan Katanušić osvojio je peto mjesto u bacanju diska u kategoriji F64 na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Katanušić je bacio svoj najbolji rezultat ove sezone, 54.28 metara zauzevši petu poziciju. Zanimljivo, u travnju je na SP-u u Kobeu osvojio srebro sa 53.89m, no u Parizu niti pola metara bolji rezultat nije bio dovoljan za ulazak u borbu za medalje.

Slavio je Amerikanac Jeremy Campbell s rezultatom 61.14 obranivši zlato iz Tokija. Bila je to ujedno njegovo ukupno peto paralimpijsko zlato. Drugi je bio Akeem Stewart iz Trindad i Tobaga sa 59.66, dok je broncu osvojio Amerikanac David Blair sa 57.76m.

– Osjećao sam da mogu više, ali očito ne mogu. Godina je počela super, onda su krenule neke ozljede koje su me vratile nazad i to je to – kazao je 33-godišnji Katanušić.

U Pariz je stigao kao paraolimpijski doprvak iz Tokija, te svjetski doprvak iz Kobea ove godine. No, Pariz mu očito nije bio sretan kao Japan.

– Nikada sreće u Parizu. Prošle godine sam ovdje bio četvrti, sada peti – dodao je.

Katanušić je u Tokiju osvojio medalju po jakoj kiši, danas je u Parizu cijeli dana padalo, vrijeme se smirilo tek pred početak natjecanja.

“Baš sam pomislio na tokijski potop, no kiša je u Parizu stala prije natjecanja. Možda bi bilo bolje da nije,” dodao je sa smiješkom.

Ovoga puta na tribinama Stade de Francea je imao posebne navijače, sina Filipa i suprugu Anamari Kožul, bivšu atletičarku.

“Krajem prošle godina dobio sam najveću medalju u svom životu. Bili su na tribinama što mi je davalo posebnu snagu.”

Prošle godine je sina dobio i paraolimpijac Matija Sloup.

“Da, ja njemu pričam kako se uspavljuje beba, a on meni kako se hrani i svima dobro, ha, ha.”

Kazao je i kako se sada želi prvo dobro odmoriti prije donošenja ikakvih odluka.

– Nekada davno sam vruć donosio odluke, sada se moram odmoriti, no mislim da u meni ima još nešto – kazao je na kraju.

Osim paraolimpijskog srebra iz Tokija i svjetskog srebra iz Kobea, osvojio je bronce na SP-u 2017. u Londonu i 2019. u Dubaiju. Osvojio je i šest medalja sa europskih prvenstava, uključujuću zlato u bacanju diska iz Bydgoszcza 2021. i zlato u bacanju kugle iz Grosseta 2016.

Hina

Nastavi čitati

Osobe s invaliditetom

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA Sufinanciranje autobusnih karata za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: Pexels

Župan Marko Marušić potpisao je ugovor s tri autobusna prijevoznika koji na području BBŽ-a obavljaju javnu uslugu prijevoza putnika u cestovnom prometu

 Bjelovarsko-bilogorska županija (BBŽ) od ove školske godine uvodi sufinanciranje autobusnih karata djeci staroj do šest godina i pojedinim kategorijama osoba s invaliditetom.

Također, učenici srednjih škola i dalje će imati 80 posto popusta na mjesečne karte, a socijalno ugroženi učenici, učenici bez roditelja, učenici nezaposlenih hrvatskih branitelja, kao i učenici koji su djeca stradalnika Domovinskog rata imat će besplatne karte jer će BBŽ subvencionirati preostalih 20 posto troška.

Župan Marko Marušić potpisao je ugovor s tri autobusna prijevoznika koji na području BBŽ-a obavljaju javnu uslugu prijevoza putnika u cestovnom prometu, priopćili su u srijedu iz županije.

U sklopu javne usluge svi učenici srednjih škola već imaju popust od 80 posto, a učenicima spomenutih socijalnih kategorija županija će subvencionirati preostalih 20 posto, tako da će prijevoz za njih i ove godine biti besplatan.

– Novost je da ćemo odsad sufinancirati 60 posto cijene autobusne karte i pojedinim kategorijama osoba s invaliditetom te djeci do šest godina, tako da će korisnici plaćati samo 40 posto ukupne cijene jednosmjerne karte – najavio je Marušić.

Hina

Nastavi čitati

Medicina

DOBRA VIJEST ZA OSI Novo ulaganje u Specijalnu bolnicu u Stubičkim Toplicama

Objavljeno

/

Foto: sbst.hr

Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je da županija ima jasnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma te da je jedan od pet strateških projekata dogradnja SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice

U Stubičkim Toplicama u  ponedjeljak je potpisan ugovor o izvođenju građevinskih radova u okviru projekta ‘Gradnje bazena i hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice’, koji je ukupno vrijedan 17,6 milijuna eura.

Projekt uključuje gradnju novog smještajnog objekta sa 36 soba i dva apartmana visoke kategorije koji će imati sve potrebne sadržaje medicinskog wellnessa i zdravstvenog turizma, kao i natkrivanje postojećeg bazena koji je otvoren u svibnju 2021., no sada radi isključivo u ljetnim mjesecima.

Projekt sufinancira država s oko 93 posto sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i to u iznosu od 16.452.978 eura, preko poziva Regionalna diversifikacija i specijalizacija Hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Ostala će sredstva osigurati Specijalna bolnica i Krapinsko-zagorska županija kao njezin osnivač.

– Ugovor koji smo danas potpisali u vrijednosti je 13 milijuna i 400 tisuća eura, a odnosi se na građevinske radove. Mi smo već 2019. pristupili projektiranju same faze, a cijeli projekt je bio u pet faza proširenja usluga našim korisnicima, turistima i građanima općine Stubičke Toplice – izjavila je ravnateljica bolnice Zorica Capar.

Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je da županija ima jasnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma te da je jedan od pet strateških projekata dogradnja SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. 

– Investicija je velika, ali najviše volim kad dobijemo 90 posto financiranja iz europskih fondova, uzmemo najpovoljnijeg domaćeg izvođača radova i posao napravimo u zadanom roku te ga predamo djelatnicima bolnice i samim pacijentima na upravljanje – rekao je župan te dodao da se u bolnicu kontinuirano ulaže čitavo vrijeme.

Kolar je zahvalio bivšoj ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac koja se uspjela izboriti za ovakvu vrstu natječaja. 

– Mi smo imali spremnu dokumentaciju koju smo podijelili u nekoliko faza, iz razloga visine ukupne investicije koju si sami nikada ne bismo mogli priuštiti, kako bi je realizirali odjedanput. Ovaj natječaj omogućio nam je da spojimo zapravo tri faze u jednu i da to isfinanciramo u sljedećih 18 mjeseci – dodao je.

Načelnik Općine Stubičke Toplice, Josip Beljak, istaknuo je da je ova investicija jedna od najvećih, ako ne i najveća u povijesti Općine.

Piše: Siniša Kalajdžija

Nastavi čitati

U trendu