Connect with us

Vijesti

DR. HERMAN VUKUŠIĆ Rodno eksperimentiranje s djecom i genocid gay populacije

Objavljeno

/

Foto: YouTube

Ugledni psihijatar s Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb Herman Vukušić objasnio je u razgovoru za Hinu rastući trend rodne disforije (poremećaj rodnog identiteta) u Hrvatskoj te zašto misli da mu je u pozadini transrodni agresivni aktivizam na društvenim mrežama koji adolescente pretvara u europske pokusne kuniće za hormonske terapije

Susrećete li se u svom radu s djecom koja žele promijeniti spol?

U devet godina, otkako se u Hrvatskoj provode ovi eksperimenti, 12 puta je porastao broj djece i adolescenata koji se javljaju u KBC Zagreb s problemom rodnog identiteta. Oko 140 adolescenata primljeno je ambulantno 2023. s tim poremećajem, većinom djevojčica. No, nitko ne zna koliko ih je do sada stavljeno na hormonsku terapiju radi promjene spola. Ni KBC Zagreb, ni HZZO na upite o tome ne odgovaraju.

U HZZO-u bi to trebali znati, jer Nacionalno zdravstveno vijeće odobrava svaku promjenu spola u Hrvatskoj. Te brojke postoje i one bi trebale postati javne, pogotovo od kako progresivne europske zemlje zabranjuju ili strogo ograničavaju hormonske i kirurške intervencije na mlađima od 18 godina.

Koje su to europske zemlje zabranile blokatore puberteta?

Norveška, Finska, Danska, Francuska, Velika Britanija… Tome treba dodati i 20 američkih saveznih država te Australiju, koja je kroz svoje psihijatrijsko društvo pozvala na oprez kod davanja blokatora puberteta. Jesu li sve to homofobne ili transfobne zemlje? Treba napomenuti i da je 2022. britansko ministarstvo zdravstva zatvorilo najveću svjetsku dječju kliniku za promjenu spola Tavistock. Taj je potez potaknut slučajem Keire Bell, djevojčice koja je kao tinejdžerka na Tavistocku napravila tranziciju u muški spol, ali je kasnije zažalila.

Uslijedila je tužba tisuća djece koja su u Britaniji bila gurnuta u hormonsku terapiju na način kako se to sada provodi u Hrvatskoj. Djeca su kasnije shvatila da su bila zavedena, da su pogriješila i sada tuže sustav. Prekretnica je bio baš slučaj Keirre Bell koja je dobila presudu pred Vrhovnim sudom Velike Britanije. Tamošnja pedijatrica dr. Hilary Cass nakon četverogodišnjeg istraživanja zaključila je da za puno djece s rodnom disforijom promjena spola nije bilo rješenje za njihove probleme.

Rastući trend među maloljetnicama

Kod adolescenata vidimo od 2015. da je 12 puta više poremećaja rodne disforije i to najviše kod djevojčica. Riječ je o društvenoj zarazi koja se širi društvenim mrežama. Socijalni kontagij ili društvena zaraza jako je ozbiljan vektor u socijalnoj psihijatriji. Ističem razliku te pojave i urođeno disforičnih osoba koje su u velikoj patnji i treba im pomoć. No, ni to ne znači da moraju odmah ići na operaciju.

Statistika urođenih slučajeva je mikrokozmička – 0,015 posto za muškarce, odnosno 0,005 posto za žene. Ova eksplozija transrodnosti posljedica je  kontagija, što je sada zaključio i cijeli razvijeni svijet.

Zašto djevočice?

Tinejdžerice su jedna od društveno najranjivijih skupina koja je dodatno postala izložena nakon 2010. godine, pojave pametnih telefona i društvenih mreža koje potiču socijalnu patologiju kod djevojčica koje u fazi adolescencije traže identitet. Djevojke koje sebe ne smatraju adekvatnima diktatu ljepote s društvenih mreža, preko interneta nailaze na promidžbene poruke transaktivističkih grupa. One ih uvjere u to da će promjenom spola postati sretnije. I na prvi pogled to se djetetu učini kao pravo rješenje.

Znači, umjesto kritika vršnjaka, odbijanja i psihičkog stresa, djevojke dobivaju priznanja, lajkove, postaju “in” i to je jedan od velikih psihodinamskih motivatora. Nažalost, klinički hrvatski aktivisti tu djecu odmah guraju u promjenu spola.

To je medicinski zločin

Djeca u Hrvatskoj koja žele promjenu spola većinom odlaze u jednu kliničku instituciju gdje ih primi osoba, koja nije liječnik i koja se odmah djevojčici počinje obraćati u muškom rodu. Sve razvijene zemlje ističu da se djeci treba dati vremena, jer je to možda prolazna faza, da im se treba psihoterapijski pristupiti, umjesto da ih se ovako gura u hormonske i kirurške postupke koji nepovratno mogu škoditi njihovom zdravlju.

Nedavno se o tome očitovalo i Europsko udruženje psihijatara. Guranje i forsiranje djeteta u rodno-afirmativnu terapiju, umjesto psihosocijalnog pristupa, sada se već može definirati kao medicinski zločin.

Preudoreligija i kult

Djeca koja žele promijeniti spol u Hrvatskoj idu na vještačenje stručnjacima čiji je popis donesen 2015., a na listi su psiholozi, ginekolozi, psihijatri i endokrinolozi. Primjerice, uz ostale, to su psiholozi – Nataša Jokić Begić, Iva Žegura i Marina Grubić te psihijatri Dražen Begić i Davor Moravek.

Radi se o pseudoreligiji, o kultu koji se zasniva na pseudoznanstvenim bajkama. Agresivni transaktivisti žele da osoba koja želi promjenu spola, sama bira stručnjaka kod kojega će ići na vještačenje i da ga može promijeniti ako nije zadovoljna njegovim mišljenjem.

Niti jedna druga društveno ranjiva skupina u Hrvatskoj kod koje se procjenjuje zdravstveno stanje ili stupanj oštećenja organizma nema pravo birati medicinske vještake. Samo ova populacija ima pravo izbora kojemu će vještaku ići, što je apsolutno neetično.

Mogućnost promjene spola za mlađe od devet godina

Prije nekoliko mjeseci transaktivisti su htjeli progurati u Ministarstvu zdravstva smjernice po kojima bi promjena spola bila dopuštena i mlađima od devet godina. Procedura je takva da dijete dobiva hormonsku terapiju na teret HZZO-a ako dobije “zeleno svjetlo” Nacionalnog znanstvenog vijeća na temelju vještačenja stručnjaka.

Ističem da bi država trebala osigurati terapiju samo za mali broj ljudi koji su u stvarnoj patnji zbog svog spola, ali ne i za sljedbenike ovog raširenog kulta i pseudoreligije.

Dugoročni učinci još uvijek nepoznati

Prvi su rezultati primjene blokatora puberteta obećavajući, no dugoročni učinci moći će se utvrditi tek kada prvi tretirani pacijenti dosegnu prikladnu dob, stoji u važećim hrvatskim smjernicama iz 2015. Ovom je rečenicom priznato, prije devet godina, da se nad hrvatskom djecom provode eksperimenti. No, cijela ova aktivistička, interesno povezana scena i dalje ustrajava.

Kao negativne posljedice hormonske terapije u promjeni spola sve se više spominju anorgazmija, metaboličke promjene, neplodnost, gubitak intenziteta gustoće kostiju, kao i povećana incidencija karcinoma štitnjače. Vodeće Europsko udruženje za dječju i adolescentnu psihijatriju poziva da se hitno prestane s tim blokatorima puberteta, ali eksperimenti s hrvatskom djecom idu dalje.

Kako se osjeća dijete koje želi promijeniti spol?

Suočeni smo s eksponencijalnim rastom transrodnih adolescenata u kliničkoj populaciji, a pokazalo se da se transrodni identitet većinom pojavljuje kod adolescentica koje imaju brojne druge smetnje poput depresije, samoozljeđivanja, suicidalnosti, proboja psihotičnih smetnji koje prethode rodnoj disforiji, a zbog kojih su bile u psihijatrijskom tretmanu. I to je ključ – 99 posto te djece ima u pozadini neku drugu priču. I u promjeni spola vide izlaz, jer je to super, cool i većina vršnjaka to podržava.

Puno je manje dječaka koji žele promijeniti spol nego djevojčica. Većinom su to feminizirani dječaci, no roditelji moraju biti svjesni da je takav dječak možda istospolne orijentacije. LGBT pokret u svijetu počeo se jako protiviti transrodnoj ideologiji, ocjenjujući je genocidom gay populacije koju se gura u nešto što ona nije.

Razgovarala: Vedrana Larva / Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

CARPO Okrugli stol koji je okupio stručne suradnike u školama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto:In Portal

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu

Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju,  psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.

Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.

– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju  izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja  – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.

Nastavite čitati

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu