Kardiovaskularne bolesti (KVB) ubojica su broj jedan u svijetu. Stanja koja zahvaćaju srce ili krvne žile poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, zajedno, odgovorna su za 20,5 milijuna smrti svake godine

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna svake godine i ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), njihovoj prevenciji i značaju zdravog načina života. Kardiovaskularne bolesti uključuju srčane bolesti i moždani udar, koji su vodeći uzroci smrti širom svijeta.

Od 2024. do 2026. godine Svjetska federacija za srce (World Heart Federation – WHF) vodi međunarodnu kampanju pod temom ‘Koristi srce za akciju’ (Use heart for action) podržavajući pojedince da se brinu za svoje srce i osnažujući ih da potaknu lidere i donosioce odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje.

 Nažalost, većina zemalja još uvijek ne daje prioritet zdravlju srca, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti nedostaju, nedostatne su ili jednostavno ne postoje.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubojica su broj jedan u svijetu. Zajedno, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 milijuna ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Povodom Svjetskog dana srca održana je u subotu 28. rujna 2024. od 9 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića javnozdravstvena akcija, a građani su mogli besplatno dobiti mjerenje krvnog tlaka i pulsa, određivanje ukupnog kolesterola i glukoze u krvi, određivanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje kardiologa uz izračun kardiovaskularnog rizika radi upućivanja na kardiološki pregled, savjetovanje o zdravoj prehrani, edukaciju o osnovnim postupcima oživljavanja.

Javnozdravstvena akcija održana je u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Ministarstva zdravstva, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog kardiološkog društva te u suradnji s Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, Microlife Hrvatska, Studentskom ekipom prve pomoći (StEPP) i Studentskom sekcijom za kardiologiju MEF-a.

Međunarodni dan svjesnosti o ataksiji obilježava se svake godine 25. rujna. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti o ataksiji, rijetkom neurološkom poremećaju koji utječe na koordinaciju pokreta, ravnotežu i govor

Prepoznavanje ataksije kroz simptome kao što su problemi s koordinacijom, hodom i govorom ključno je za rano postavljanje dijagnoze i pokretanje odgovarajućeg liječenja. Liječenje se fokusira na osnovni uzrok ako je poznat, dok se simptomatska terapija koristi za poboljšanje kvaliteta života osoba s ataksijom.

Može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući genetske mutacije, oštećenja živčanog sustava ili osnovne bolesti. Prepoznavanje ataksije i njen tretman ovise od uzroka i težine simptoma. Evo kako prepoznati i liječiti ataksiju.

Osobe s ataksijom često imaju nestabilan hod, teturaju ili se osjećaju kao da gube ravnotežu. Teškoće u preciznosti pokreta, poput hvatanja predmeta ili pisanja. Govor može biti spor, nerazumljiv, ili ‘isprekidan’.

Oboljeli imaju poteškoće s obavljanjem zadataka koji zahtijevaju precizne pokrete ruku, kao što su zakopčavanje gumba ili pisanje. Drhte, posebno pri izvođenju namjernih pokreta.

Imaju problema s gutanjem (disfagija). Umorni su i imaju slabost mišića.

Uzroci ataksije mogu biti razni poput nasljedne ataksije, kao što su Friedreichova ataksija ili spinocerebelarna ataksija.

Oštećenje malog mozga. Ova oblast mozga kontrolira koordinaciju pokreta, a povrede, tumori, moždani udari ili bolesti poput multiple skleroze mogu oštetiti mali mozak.

Alkohol, određeni lijekovi, ili izloženost teškim metalima i kemikalijama mogu uzrokovati toksičnu ataksiju.

Bolesti poput celijakije ili autoimunog encefalitisa mogu dovesti do ataksije.

Neke virusne ili bakterijske infekcije mogu izazvati upalu nervnog sistema i prouzrokovati ataksiju.

Neki metabolički poremećaji, poput manjak vitamina E ili mitohondrijskih bolesti, također mogu izazvati ataksiju.

Liječenje ataksije ovisi od njenog uzroka, jer ataksija može biti simptom ili posljedica druge bolesti. Ako je moguće, liječenje se usmjerava ka osnovnom uzroku, uz dodatnu simptomatsku terapiju.

Za nasljedne oblike ataksije ne postoji specifičan lijek, ali se koristi simptomatska terapija za olakšavanje simptoma.

U autoimunim slučajevima koristi se imunosupresivna terapija, poput kortikosteroida, kako bi se smanjila upala u mozgu.

Dodaci prehrani (npr. vitamin E kod manjka vitamina) ili promjena u načinu prehrane (kod celijakije) mogu pomoći.

Antibiotici ili antivirusni lijekovi mogu pomoći ako je infekcija uzrok.

Svakako se savjetuje fizikalna terapija, govorna terapija, radna terapija i primjena ortopetskih pomagala.

U Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10. Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja

Svjetski dan prve pomoći obilježava se svake godine druge subote u  rujnu, a organizira ga Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Cilj ovog dana je podizanje svijesti o važnosti prve pomoći i educiranje javnosti o osnovnim tehnikama koje mogu spasiti živote u hitnim situacijama.

Prva pomoć podrazumijeva hitnu medicinsku intervenciju koja se pruža osobi povrijeđenoj ili iznenada oboljeloj, prije nego što stigne stručna medicinska pomoć. Ova pomoć može značajno smanjiti rizik od trajnih posljedica ili smrti u slučajevima kao što su srčani udari, krvarenja, nesvjestice, gušenja, teške povrede ili nezgode.

Obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći uključuje brojne edukativne radionice, obuke i simulacije koje vode stručnjaci iz oblasti prve pomoći. Crveni križ i druge srodne organizacije organiziraju javne događaje kako bi ljudi naučili kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.

U Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10. Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja.

Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi 13 minuta. Ako joj se ne pruži odmah pomoć, osoba neće preživjeti jer već nakon 4 minute srčanog zastoja dolazi do nepovratnog oštećenja mozga, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje.

Evo nekoliko osnovnih stvari koje bi svi trebali znati o pružanju prve pomoći

Zaštititi sebe i druge: prije nego pristupite unesrećenom, provjerite je li okolina sigurna. Nemojte se izlagati opasnosti, jer bi to moglo dovesti do dodatnih povreda.

Procijeniti stanje unesrećenog: provjerite svijest osobe, disanje i puls. Ako osoba ne reagira i ne diše, odmah započnite oživljavanje (CPR).

Pozvati pomoć: przo pozovite hitnu službu. Pružanje prve pomoći ne zamjenjuje stručnu medicinsku pomoć, ali može stabilizirati stanje dok stručnjaci ne stignu.

Osnovne vještine prve pomoći

CPR (Kardiopulmonalna reanimacija): ova tehnika spašava život kod osobe koja je prestala disati ili joj je srce prestalo kucati. Sastoji se od naizmjeničnog pritiskanja prsnog koša (30 kompresija) i umjetnog disanja (2 udaha), ako ste obučeni.

Zaustavljanje krvarenja: ako osoba obilno krvari, prvo je potrebno pritisnuti ranu sterilnim zavojem ili čistim komadom tkanine kako bi se zaustavilo krvarenje. Povišavanje zahvaćenog područja može pomoći u smanjenju protoka krvi.

Gušenje: ako osoba ne može disati zbog začepljenja dišnog puta, tehnika Heimlichovog zahvata (pritisak na gornji dio abdomena) može pomoći uklanjanju prepreke.

Opekotine: opečeni dio tijela treba hladiti hladnom tekućom vodom najmanje 10 minuta. Nikada nemojte nanositi led, masnoće ili druge supstance na opekotinu.

Povrede: imobilizirajte povrijeđeni dio tijela ako sumnjate na prijelom i izbjegavajte pomicanje unesrećenog dok ne dođe stručna pomoć.

Prepoznavanje hitnih stanja

Infarkt: osoba može osjećati jak pritisak ili bol u grudima, kratkoću daha, znojenje, bol u rukama, vratu ili leđima. Brza reakcija i pozivanje hitne pomoći su ključni.

Moždani udar: ako osoba ima iznenadne poteškoće s govorom, paralizu jedne strane lica ili tijela, vrtoglavicu ili jaku glavobolju, brzo reagirajte i pozovite pomoć.

Šok: znakovi uključuju blijedu kožu, hladan znoj, slab puls i ubrzano disanje. Osobu treba položiti na leđa, podići noge i održavati je toplom dok pomoć ne stigne.

Prva pomoć kod djece

Djeca često trebaju prilagođene tehnike prve pomoći zbog svoje veličine i različitih uzroka hitnih stanja, kao što su gušenje, utapanje ili povrede glave. Važno je biti svjestan specifičnih tehnika za pružanje prve pomoći kod djece, poput blažih kompresija kod CPR-a.

Osnovni pribor za prvu pomoć je sterilni zavoji i flasteri, škare, pinceta, dezinfekcijska sredstva (alkohol, antiseptik), elastični zavoji za imobilizaciju, toplomjer, mast za opekotine, sredstvo protiv uboda insekata

Ovaj dan naglašava da svaka osoba može postati ‘prvi odgovor’ u hitnim situacijama ako posjeduje osnovno znanje o prvoj pomoći, čime može spasiti život prijatelju, članu obitelji, kolegi ili prolazniku.