Poveži se s nama

in MREŽA

Pokrenuta crowdfunding kampanja naziva ‘Moja Prva Znakovnica’

Objavljeno

/

Na slici se nalaze dvije osobe koje su naslonjene na veliku teglu sa zelenilom u zatvorenom prostoru. Osoba lijevo nosi zeleni sako i crne hlače, dok osoba desno nosi sivi sako i crne hlače. Tegla je betonska sa zelenim biljkama. Pozadina je bijeli zid s crnom stolicom i sivim podom.

Cilj kampanje je stvaranje prvog online video-rječnika koji će prvenstveno biti namijenjen roditeljima i njihovoj gluhoj djeci

Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe pokrenulo je crowdfunding kampanju pod nazivom ‘Moja Prva Znakovnica’ na Bonafides platformi. Cilj kampanje je stvaranje prvog online video-rječnika koji će prvenstveno biti namijenjen roditeljima i njihovoj gluhoj djeci.

Moja Prva Znakovnica bit će jednostavna za korištenje – na web stranici se u tražilicu upisuje pojam, a rezultat je video na kojem se izvodi znak. Osim samog znaka prikazivat će se fraze i rečenice koje sadrže taj pojam. Također, na stranici će biti navedene dodatne upute o znaku i kako ga izvoditi da ga osoba što bolje percipira i dodatne zanimljivosti o kulturi zajednice gluhih.

– Činjenica je da se dijete ne rađa s jezikom, ono ga usvaja, uči – čujuća djeca slušanjem, gluha djeca gledanjem. Ključne su prve godine života i svakodnevna komunikacija. Dijete prvenstveno počinje razumjeti što mu se govori i što ga se pita, a zatim i sam počinje izgovarati najprije kratke pa sve duže riječi i na kraju samostalno slaže cijele gramatički ispravne rečenice.

Dijete ne može usvojiti jezik čitanjem – jer ne može čitati jezik koji ne zna. Tako se i od gluhog djeteta ne može očekivati da će čitati s usana, jer gluho dijete ne može usvajati govorni jezik – ne čuje ga. Gluho dijete prolazi iste faze usvajanja jezika i ne razlikuje se od čujućeg djeteta samo što je njegov jezik – vizualni. Nakon toga, s početkom rehabilitacije gluho dijete uči govorni jezik te ga uči lakše i brže jer već ima iskustvo jezika i komunikacije – izjavila je Gordana Hržica, izvanredna profesorica i pročelnica Odsjeka za logopediju.

– Sva istraživanja pokazuju da se 90-95 posto gluhe djece rađa u čujućim obiteljima koje nemaju iskustva sa znakovnim jezikom niti ga koriste. Tako dijete nema pristup znakovnom jeziku, a roditelji nemaju informacije. Trenutno ne postoji niti jedan video-rječnik za ‘dječji jezik’, za znakiće i pojmove koji su im potrebni od prvoga dana, u svakodnevnoj komunikaciji sa svojim roditeljima i okolinom. Moja Prva Znakovnica omogućava djetetu – prvo iskustvo jezika i komunikacije, razumijevanje u obiteljskom okruženju, kognitivni i emotivni razvoj – ističe Dorijana Kavčić, doktorandica lingvistike.

Pozivaju sve zainteresirane da se priključe i podrže ovaj plemeniti projekt. Donirati možete ovdje.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

in MREŽA

Udruga osoba s amputacijom poziva na uvođenje novog standarda proteza i kolica

Objavljeno

/

Žena s protezom ruke.
Foto: Pexels/Anna Shvets

Udruga osoba s amputacijom uputila je u utorak apel Ministarstvu zdravstva da uvede novi standard proteza i individualiziranih kolica, za kojeg kažu da se nije mijenjao od 1998., a kojim bi se pomoglo osobama s amputacijom jer su tretirane kao građani drugog reda

Iz udruge su priopćili kako potrebe osoba s invaliditetom ostaju neadresirane i potpuno zanemarene unatoč kontinuiranim apelima prema Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. 

Standard proteza i individualiziranih kolica nije se mijenjao 26 godina, a iz udruge upozoravaju kako su pomagala koja su dostupna na HZZO-ovoj listi većinom neadekvatna za aktivnu ulogu osoba s amputacijama u društvu koje su s takvim pomagalima ovisne o pomoći drugih.

Za podizanje standarda na zadovoljavajuću razinu, udruga je predložila uvođenje 190 novih, suvremenih pomagala na listu HZZO-a. Uvođenje novih pomagala HZZO bi koštalo oko 4 milijuna eura što je 2,5 posto budžeta HZZO-a za medicinske proizvode te ne bi predstavljalo financijsko opterećenje.

– Osobe s amputacijama su osuđeni ili dodatno platiti za pomagalo koje im omogućuje dostojan život ili biti građani drugog reda jer sa pomagalima na listi HZZO-a jednostavno nisu u mogućnosti obavljati svakodnevne aktivnosti, a kamoli biti koristan član svojih kućanstava i društva – upozorila je Ana Sršen, predsjednica UAZ-a.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

in MREŽA

NAŠA PRIČA Patrik Miljanović i Jelena Mašek

Objavljeno

/

Na fotografiji su Patrik i Jelena, sjede na trosjedu i zajedno drže slikovnicu 'Mi, superjunaci!'
Foto: Jelena Mašek

Patrik ima Treacher-Collins sindrom, rijetki genetski poremećaj i jedan je od petero ljudi u Hrvatskoj s tim sindromom, a njegova mama Jelena autorica je slikovnice ‘Mi, Superjunaci’

Poslušaj ovaj članak

Osnovne karakteristike Treacher-Collins sindroma su deformacija lica u obliku slabo razvijene donje čeljusti i kostiju jagodica, iskrivljenih očnih jabučica i deformacije uški, koje često posve nedostaju. Osobe često imaju teškoća s disanjem, žvakanjem i gutanjem hrane, ali i oslabljen vid i sluh. Osnovni uzrok ovog sindroma je genetska predispozicija, a nemoguće ga je dijagnosticirati tijekom trudnoće.

– Put prihvaćanja njegovog stanja bio je brz i to prvenstveno mogu zahvaliti obitelji u kojoj sam odrasla, mojim roditeljima koji su me sjajno pripremili za život, dali mi podlogu za samopouzdanje i borbenost. Patrik je bio željeno dijete i tako mi u ljubavi preskačemo sve prepreke već punih 19 godina – priča mama Jelena.

– S obzirom na to da smo živjeli u malom gradu Patrik nije išao u vrtić, tada je program integracije i asistencije za predškolsku i školsku djecu bio u povojima pa je tek s pet godina krenuo u igraonicu tri dana u tjednu po dva sata zahvaljujući teti Mihaeli koja je imala dovoljno odgovornosti, hrabrosti i ljubavi da Patrika uvede među vršnjake.

Bilo je tu i borbe, sastanaka, konferencija, ali je Patrik u prvi razred krenuo s pomoćnicom u nastavi i niže je razrede uspješno završio u Križevcima i onda smo prije šest godina preselili u Zagreb, a Patrik je bio sjajno prihvaćen u osnovnoj školi, kao i sada u srednjoj, treći je razred i budući upravni referent. Zapravo, on je danas gotovo muškarac sa svojim jasnim ciljevima, željama i nadanjima – ponosno svjedoči Jelena dodajući da su Patrikove mogućnosti učenja, promišljanja i zaključivanja fascinantne.

Patrik se sjajno nosi sa svim izazovima, ima visoko samopouzdanje, često sudjeluje na natjecanjima iz raznih predmeta.

– Posebno mu idu jezici, povijest i geografija, a Patrik kaže da se jednog dana vidi u obrazovanju, ili na Ustavnom sudu, ali mu je istovremeno sjajno biti dijete i to bi htio biti čim duže – kroz smijeh će Jelena.

A sad krenimo na priču o nastanku slikovnice…

– Moj sin na prvu privuče pažnju jer se fizički izdvaja iz gomile i lako je zaključiti da ‘nešto nije u redu’.

Nakon kratkog vremena u njegovom društvu vi ćete otkriti kakva se pametna, zabavna i draga osoba nalazi ispred vas. Usudila bih se reći da je nama bilo jednostavnije nego ljudima s ozbiljnim, a nevidljivim teškoćama.

Prije nekoliko godina počela sam raditi u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi kao veliki zagovaratelj inkluzije i željna promatranja kako se sustav obrazovanja odnosi prema najosjetljivijoj skupini. Radila sam s djecom koja imaju poremećaj iz spektra autizma, s djecom s problemima u ponašanju i prilagodbi, s djecom s intelektualnim teškoćama, s djecom koju, ako vidite u njihovom savršenom trenutku, oni neće odavati znakove nikakvih teškoća ili izazova i često čujemo za njih da su razmaženi, zločesti, neodgojeni, divlji, cendravi, nezainteresirani… da ne nabrajam dalje te epitete od kojih mi se diže kosa na glavi. Takve djece je sve više i možemo to pripisati nizu faktora. Primjerice, autizam je od 90-ih godina u porastu nekoliko stotina puta. To je strašno, djeca se teško uklapaju, predrasude su velike, a ono što brine je neznanje koje je još veće pa je slikovnica alat pomoći roditeljima i odgajateljima premda na prvu smatramo da je slikovnica isključivo za djecu. Roditelji i odgajatelji su prvi koji bi djeci trebali usaditi taj osjećaj uvažavanja i prihvaćanja različitosti – pojašnjava Jelena i dodaje da je empatija urođena osobina, ali ako je ne prakticiramo gubimo je.

– Slikovnica je napisana s velikom ljubavlju prema djeci koja su obilježila zadnje godine mojega profesionalnog života, a izdavanje u korist Zaklade ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’ mi je donijelo neopisivo zadovoljstvo. Gospođa Dženita Lazarević i ja smo se brzo dogovorile jer se znamo godinama iz Građanske inicijative ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’. Sigurna sam da će Zaklada ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’ mnoge živote mijenjati na bolje. Biti dio te priče i dati svoj doprinos korisnicima zatvorilo je jedno poglavlje mog života i ispunilo moju svrhu na ovom svijetu – poručila je Jelena koja u svom životu ne bi ništa mijenjala jer je Netko gore smatrao da je baš ona dovoljno jaka i sposobna da bude Patrikova mama, a to se povjerenje ne smije nikad izigrati.

I na kraju podsjetimo da je Udruga ‘Poseban prijatelj’ uz financijsku podršku Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije tiskala Jeleninu slikovnicu koja se zove ‘Mi, superjunaci!’ Cijena joj je 8 eura i cijeli iznos od prodaje ide direktno na račun Zaklade ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’.

Nastavi čitati

In Metropola

Evo što nudi Savjetovalište za mlade s invaliditetom

Objavljeno

/

Na fotografiji je letak koji informira o savjetovalištu za mlade s invaliditetom.
Foto: Grad Zagreb

U savjetovalištu se besplatno nudi podrška i osnaživanje mladih s invaliditetom i njihovih roditelja/skrbnika kroz neposredan rad, edukativna predavanja i radionice te suradnju s različitim ustanovama

Program Savjetovalište za mlade s invaliditetom provodi se u suradnji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ i Centra za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok.

U savjetovalištu se besplatno nudi podrška i osnaživanje mladih s invaliditetom i njihovih roditelja/skrbnika kroz neposredan rad, edukativna predavanja i radionice te suradnju s različitim ustanovama.

Ovaj projekt u cijelosti financira Grad Zagreb. U sklopu projekta izrađen je promotivni letak u kojem su dostupne informacije zainteresiranima za uključivanje u rad Savjetovališta za mlade s invaliditetom.

Svrha savjetovališta je očuvanje i unapređenje zdravlja i kvalitete života mladih s invaliditetom, integracija u svakodnevni život, s naglaskom na sposobnosti osoba s invaliditetom kako bi ostvarile svoj puni potencijal, kao aktivni i ravnopravni članovi zajednice te smanjenje stigmatizacije i predrasuda o mladima s invaliditetom. Tu je i za motivaciju i edukaciju srednjoškolaca i studenata za usvajanje novih znanja i kompetencija o suvremenim pristupima invaliditetu, karakteristikama pojedinih dijagnoza, modernim tehnologijama, vještinama komunikacije i odgovarajućeg pristupa osobama s invaliditetom te drugim aspektima značajnim za njihov život, uz primjenu usvojenog, primjerenog načina i vještina komunikacije u kontaktu s osobama s invaliditetom.

Savjetovalište je namijenjeno mladima s invaliditetom, roditeljima i skrbnicima djece s teškoćama u razvoju i mladih s invaliditetom, članovima obitelji, stručnjacima koji skrbe o djeci s teškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom.

U rad savjetovališta uključuju se djeca i mladi s invaliditetom registrirani tijekom preventivnih aktivnosti ili ona koja se obraćaju samoinicijativno, uz obvezno uključivanje roditelja/staratelja i/ili stručnih suradnika (sustav obrazovanja, socijalne skrbi, zapošljavanja i dr.).

Savjetovalište pruža usluge savjetovanje i podrške mladima s invaliditetom, savjetovanje i podršku roditeljima/skrbnicima mladih s invaliditetom, međuinstitucionalnu suradnju s matičnim školama/fakultetima/centrima za odgoj i obrazovanje, drugim dionicima Centra za zdravlje mladih te civilnim društvom (udrugama, društvima) koje skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, zavodima za socijalni rad te drugim ustanovama prema potrebi, organizira i provodi edukativna predavanja i radionice za mlade s invaliditetom, kao i srednjoškolce i studente, o načinima ostvarivanja primjerene komunikacije s osobama s invaliditetom

Usluge Savjetovališta za mlade s invaliditetom u potpunosti su besplatne (kao i ostale usluge Centra), bez uputnice. Za dolazak na individualno savjetovanje potrebno se prethodno naručiti. Program se provodi na dvije lokacije: Centar za zdravlje mladih, Heinzelova 62a i Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, Mirogojska cesta 16. Svoj termin za inicijalni razgovor s magistrom edukacijske rehabilitacije možete dogovoriti e-poštom na adresi: marija.skes@stampar.hr ili pozivom na brojeve telefona 01/6468-333 i 01/4696-332.

Letak savjetovališta je ovdje.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavi čitati

U trendu