Projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima

Poslušaj članak

Zaklada Solidarna 28. i 29. studenog organizirala je online sastanak s novinarima koji rade na nekim od društveno korisnih projekata.

Cilj ovog online meetinga bio je da se odazvani novinari povežu i lakše ostvare možebitnu suradnju s prisutnim udrugama. S druge strane, projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima.

Na ovom online ‘doručku s novinarima’ u dva zanimljiva dana moglo se čuti više o pojedinostima nekih od aktualnih projekata koje provode udruge koje su bile prisutne.

Prvi je svoj projekt predstavila Udruga CZMOS, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja kroz projektne aktivnosti pokušava utjecati na zakon o obveznom sudjelovanju korisnika zajamčene minimalne naknade u radu za opće dobro bez naknade. Udruga CZMOS smatra tu mjeru diskriminatornom i protustavnom. Stoga ističu kako će istražiti na koji se način mjera provodi u praksi i koje međunarodne dokumente krši. Na temelju prikupljenih podataka, kažu, sastavit će dokument vlastima s obrazloženjem problema i preporukama za ispravak mjere.

Cilj ovog projekta je utjecati na Zakon o socijalnoj skrbi, povećati svijest o siromaštvu i osnažiti korisnike da potraže pravni savjet. Također, iz udruge žele upozoriti donositelje odluka na pravne deficite mjere te ih potaknuti na unapređenje socijalnih politika.

Između ostalih svoje su projekte predstavili i Udruga Institut Pula koja če kroz projektne aktivnoti pokušati riješiti problem nedostatka podrške beskučnicima u Zagrebu, Puli, Poreču, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz projekt pokušavaju naglasiti problem smještajnih kapaciteta za beskućnike, kao i problem potrebe ovisnosti o rješenjima civilnog društva.

Iz udruge se nadaju da će ovaj projekt donijeti povećanje opsega i kvalitete podrške, s minimalno 40 korisnika koji će primiti direktnu pomoć. Također, kroz projekt će se promovirati svijest o pravima beskućnika kroz medijske objave i društvene mreže, te organizirati javne događaje.

U petak je novinare dočekalo još gorućih tema koje bi trebale biti više zastupljene u medijskom prostoru.

Predstavnica Nacionalnog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) govorila je o tome da se priča o zaštiti mentalnog zdravlja na europskoj razini. Naglasila je kako se u Europskom parlamentu jako puno razgovara o ovoj temi te kako su europska rješenja za podizanje mentalnog zdravlja univerzalnost, solidarnost i dostupnost visoke kvalitete zdravstvene zaštite.

Upravo zbog toga SUMEZ će pokrenuti kampanju ‘Naši glasovi’ kako bi kako bi osvijestio javnost i potaknuo dijalog s političarima tijekom izbora za Europski parlament. Cilj je smanjiti stigmu i uključiti osobe s mentalnim teškoćama u donošenje odluka. Inicijativa nastoji povezati dionike i političare s osobama s teškoćama, kako bi se unaprijedile politike mentalnog zdravlja na nacionalnoj i EU razini. Prevencija i skrb o mentalnom zdravlju trebaju postati nacionalni prioritet tvrde iz SUMEZ-a.

Još jedan od hvale vrijednih projekta je projekt Zaklade Kultura nova pod nazivom ‘Romski teatar’. Cilj ovog projekta je smanjiti diskriminaciju romske manjine u Hrvatskoj i promijeniti stavove većinskog stanovništva kroz integraciju mladih Roma u obrazovanje i zajednicu.

Projekt uključuje kampanju podizanja svijesti u sjevernoj Hrvatskoj o položaju Roma putem inkluzivnih kazališnih aktivnosti. Planirane aktivnosti uključuju online istraživanje predrasuda, kampanju na društvenim mrežama, te stvaranje predstave ‘Teatra R’ koju će izvoditi Romi.

Na ovom online meetingu obrađena je i tema medijske diskriminacije prema LGBTQ+ zajednici kroz medije. Tu temu, kao i svoju akciju pod nazivom  ‘Akcija DiskrimiNacija’ predstavila je članica Centra za građanske inicijative.

Kroz svoju akciju Centar za građanske inicijative diže glas i bori se protiv homofobije u Hrvatskom medijskom prostoru. Iz centra tvrde da se kroz medije ugrožavaju prava i sigurnost LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj.

Projekt ‘Akcija DiskrimiNacija’ obuhvaća pravne, komunikacijske i zagovaračke aktivnosti s ciljem suzbijanja diskriminatornog medijskog izvještavanja. Kroz projektne aktivnosti iz Centra planiraju pripremu pravne argumentacije koja će pokazati kršenja zakona na nacionalnoj i EU razini. Isto tako, organizatori akcije rade na organizaciji sastanaka s ključnim institucijama te anketiranje LGBTIQ+ osoba radi prikupljanja njihovih iskustava.

Kroz zagovaračku kampanju, akcija će tražiti sankcioniranje neprimjerenog izvještavanja i promicanje regulatornih promjena. Ova inicijativa nastoji stvoriti sigurnije društvo za LGBTIQ+ zajednicu, smanjujući diskriminaciju i povećavajući odgovornost medija.

Ove, ali i niz drugih važnih tema obrađene su na online ‘Doručku s novinarima’, a sve s ciljem da se glas onih najugroženijih među nama čuje u hrvatskom medijskom prostoru.

Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, premijer Andrej Plenković rekao je, na otvaranju sjednice Povjerenstva za osobe s invaliditetom, kako veći gospodarski rast znači i veća proračunska sredstva za njihove potrebe

Poslušaj članak

– Osobe s invaliditetom važne su hrvatskoj vladi, važne su hrvatskom društvu. Političke volje ima. Što više gospodarski napredujemo, to nam je veća pažnja za one najranjivije, a to uključuje zakonski okvir, proračunska sredstva i učinkovitu provedbu svega onoga što radimo – rekao je Plenković.

U Hrvatskoj živi oko 653,5 tisuća osoba s invaliditetom, koje čine 17 posto ukupnog stanovništva, a najviše ih je u dobnoj skupini iznad 65 godina, naveo je.

Kao najveći iskorak u sustavu socijalne skrbi ove godine, Plenković je istaknuo Zakon o inkluzivnom dodatku, koji objedinjuje osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete i novčanu pomoć za nezaposlene s invaliditetom. Uz to, više od 3000 osoba s invaliditetom dobilo je posao zahvaljujući mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je za ti izdvojio 162 milijuna eura.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom sastavni je dio novih mjera aktivnih politika zapošljavanja za 2025. godinu koje će biti predstavljene idući tjedan, najavio je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.

– Jedna od ključnih mjera koje spajaju sustav socijalne skrbi i tržište rada je nova usluga socijalnih mentora. Radi se o 200 educiranih stručnjaka koji će biti podrška ranjivim skupinama, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom, za svakog će napraviti individualni plan te biti u kontaktu s poslodavcima i prilikama koje se nude na tržištu rada – rekao je Piletić.

U tri godine povećano zapošljavanje

Naglasio je da se broj zaposlenih osoba s invaliditetom u zadnje tri godine povećan s 11 na 18,5 tisuća.

Kako bi se nastavio rast zapošljavanja, potrebno je senzibilizirati poslodavce, ustvrdila je zamjenica predsjednika Povjerenstva Marica Mirić.

– Osobe s invaliditetom vrlo su zapošljive, manje odlaze na bolovanje, odgovorni su i ozbiljni radnici. Na današnjoj sjednici najavljeno je širenje centara za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, trenutno ih imamo četiri, u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu – kazala je Mirić.

Osim pomoći u zapošljavanju, potrebno je raditi i na razvoju ostalih usluga poput prijevoza, pomoći u kući, osobne asistencije, pomoćnika u nastavi i prevoditelja znakovnog jezika, dodala je.

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved kazao je da Ministarstvo hrvatskih branitelja, kojemu je na čelu, zajedno s jedinicama lokalne samouprave sufinancira projekte prilagodbe objekata javne namjene za pristup osoba s invaliditetom.

– Sufinanciramo prilagodbu objekata kao što su domovi zdravlja, ambulante, bolnice, rehabilitacijski centri, škole, upravne zgrade gradova, općina i županije, društveni domovi i drugo. Ove je godine sufinancirano 363 projekta prilagodbe objekata javne namjene ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura – naveo je Medved.

Izvor: Hina/Paulo Simić

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosinca, predsjednik Republike Zoran Milanović primio je izaslanstvo Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH)

Poslušaj članak

Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić zahvalila je predsjedniku Milanoviću na podršci koju je tijekom cijelog svog mandata davao udrugama osoba s invaliditetom.

– Ne možemo reći da se ništa nije promijenilo, doneseni su Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji, ali još puno toga treba učiniti kako bi osobe s invaliditetom u Hrvatskoj imale kvalitetniji život i uklopile se u društvo – rekla je predsjednica SOIH-a na sastanku. U tom je kontekstu naglasila kako je neriješen ostao problem prijevoza osoba s invaliditetom, teškoće postoje za osobe s invaliditetom u domovima za starije, zdravstveni sustav ne podržava dovoljno usluge nužne osobama s invaliditetom, a nisu zadovoljni ni brzinom deinstitucionalizacije sustava socijale skrbi.

Predstavnici saveza i udruga osoba s invaliditetom iznijeli su svoje specifične probleme s kojima se susreću. Nedovoljan broj osobnih asistenata, nedovoljna edukacija prevoditelja za znakovni jezik, nepostojanje centara za hitna stanja, manjak novca jer Vlada ne sufinancira dovoljno aktivnosti udruga koje brinu o osobama s invaliditetom i neprovođenje nacionalnog programa rijetkih bolesti samo su neke od zamjerki koje su iznesene na sastanku s predsjednikom Milanovićem.

Predsjednik Milanović podržao je nastojanja Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske te naglasio kako država mora osigurati novac za njihove potrebe, pogotovo sada kada novca ima na raspolaganju.  

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se svake godine 3. prosinca s osnovnim ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom. Na taj se način ublažavaju posljedice socijalne isključenosti, ali i senzibilizira javnost na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. Mrežu SOIH-a čini 16 nacionalnih saveza i OSVIT kao mreža zaštitnih radionica Hrvatske, putem kojih okuplja preko 250 lokalnih udruga osoba svih vrsta invaliditeta u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Osim predsjednice SOIH-a Marice Mirić i dopredsjednika Ratka Kovačića, na sastanku u Uredu predsjednika Republike bili su predstavnici nacionalnih saveza; Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba – HSGN Dijana Vincek, Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim poteškoćama – OSIT Luka Žukina, Hrvatskog saveza udruge cerebralne i dječje paralize – HSUCDP Ivica Bašić, Saveza društava distrofičara Hrvatske – SDDH Mirna Plečaš Ilić, Saveza društava multiple skleroze Hrvatske – SDMSH Dijana Roginić, Saveza udruga za autizam – SUZAH Lidija Penko, Hrvatskog saveza za rijetke bolesti – HSRB Jadranka Brozd, Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom – SUMSI Nevena Zubčić i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet – HUŠPVM Mira Katalenić.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.

Izvor: Ured predsjednika Republike Hrvatske