Najboljim maturantima dodijeljene su 29. srpnja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih nagrade za uspjeh na Državnoj maturi. Resorno ministarstvo nagradilo je najbolje maturante gimnazija i strukovnih škola novčanim iznosom od 350 eura i posebnim priznanjima
Poslušaj članak
Za najbolji uspjeh na državnoj maturi iz matematike i fizike dodijeljena je Nagrada Marin Soljačić, a najboljim maturantima na području hrvatskog jezika i povijesti dodijeljena je Nagrada dr. sc. Ante Žužul kao poticaj popularizaciji humanističkog obrazovanja.
U prigodnom govoru dr. sc. Ante Žužul, koji je utemeljio istoimenu nagradu, istaknuo je da u doba globalizacije i digitalnih tehnologija humanističko obrazovanje ima nezamjenjivu ulogu u oblikovanju odgovornog demokratskog društva i očuvanju nacionalnog identiteta.
– Nacionalni identitet njeguje se, razvija i prenosi upravo s pomoću obrazovnog sustava, a osobito humanističkih sadržaja. Humanističko obrazovanje pomaže mladim ljudima da prezentiraju vlastite nacionalne vrijednosti, ali i da razvijaju otvorenost prema drugim narodima i kulturama – poručio je Žužul.
Znanstvenik Marin Soljačić istaknuo je da su najbolji maturanti svojim uspjehom inspiracija mnogima.
– Pred vama su nove prilike koje ćete iskoristiti zahvaljujući kvalitetama koje ste pokazali – rekao je Soljačić. Čestitajući maturantima na njihovom uspjehu, zaželio im je daljnji napredak u budućoj karijeri.
Državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković istaknula je kako je veliko zadovoljstvo vidjeti mlade ljude koji postižu iznimne rezultate.
– Ne slavimo samo vaše postignuće na državnoj maturi, nego i sve ono što ste na svom putu obrazovanja činili. Na tom putu ne čestitam samo vama, nego i vašim roditeljima i nastavnicima koji su vam bili poticaj – poručila je maturantima Ivanković. Naglasila je da Vlada prepoznaje izvrsnost te se i u ovom mandatu opredijelila za rekordna ulaganja u obrazovni sustav.
– Ideja i cilj je da obrazovni sustav bude što bolji te da se svakom djetetu, učeniku omoguće jednake šanse i što bolji uspjeh. Na tom putu uloženo je preko 2 milijarde eura, gotovo 2,7 milijardi eura. Do 2030. želimo postići da svako dijete ima priliku pohađati dječji vrtić, da sve osnovne škole rade u jednoj smjeni kako bi sva djeca imala jednake šanse, želimo unaprijediti strukovno obrazovanje. Isto tako potičemo visoka učilišta da unaprijede svoje studijske programe i znanstvene institute, a sve u svrhu promicanja izvrsnosti – rekla je Ivanković. Naglasila je da se u tome očekuje pomoć maturanata koji će nastaviti svoje obrazovanje te tako biti poticaj svojim vršnjacima.
Čestitajući maturantima na uspjehu, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izrazio je uvjerenje da će oni postizati izvrsne rezultate bez obzira koji fakultet upišu i da će ostvariti zavidne karijere. Osvrnuo se i na mlade s invaliditetom i teškoćama u razvoju.
– Pokušavamo osigurati svim kategorijama učenika da sukladno svojim sposobnostima ostvare dobre rezultate. Određena djeca s invaliditetom na studijima su postigla izvrsne rezultate, bili su među najboljima. Što se tiče Ministarstva i Vlade, činimo i činit ćemo sve da budu dobro ‘pokriveni’ potporama u postizanju onoga što mogu – poručio je ministar Fuchs.
Maturantica XV. gimnazije Pia Pilipović postigla je iznimne rezultate iz matematike i fizike na državnoj maturi te je osvojila Nagradu Marin Soljačić u vrijednosti od 5 tisuća eura. Naglasila je kako nije očekivala ovu nagradu, ali ju je priželjkivala.
– To je lijepa nagrada i čast mi je što sam je dobila. Upisala sam Fakultet elektrotehnike i računarstva. Kasnije bih voljela otići i na razmjenu u inozemstvo – rekla je Pia. Poručila je mladima da se trud uvijek isplati.
Nagrada dr. sc. Ante Žužul u vrijednosti od 5 tisuća eura pripala je Marinu Mandiću, maturantu splitske IV. gimnazije Marko Marulić, koji je postigao najbolji rezultat na državnoj maturi iz hrvatskog jezika i povijesti.
– Ova nagrada je potvrda da je prepoznat moj trud i rad. Inače vjerujem da mladi cijene ovakve nagrade, ali nagrade nisu najvažnije nego volja, trud te ljubav prema onome čime se mladi bave. Moj interes su hrvatski jezik i povijest, ali volim i prirodne znanosti te sam, zbog ljubavi prema biologiji i kemiji, upisao farmaciju u Splitu i mislim da u tome mogu napredovati – rekao je Mandić. Međutim, o svojoj budućnosti nije htio predviđati, jer se, kako kaže, isto tako može okrenuti i humanističkim znanostima.
Nagradu dr. sc. Ante Žužul dobio je također maturant splitske III. gimnazije Antonio Sivro, koji je osvojio maksimalni broj bodova u pisanju testa i eseja iz hrvatskog jezika, i maturant zagrebačke gimnazije Marul Viktor Runac, koji je postigao najbolji rezultat na testu iz povijesti.
– Puno mi znači ova nagrada, jer su rijetka priznanja za uspjeh na području povijesti. Od petog razreda me zanimala povijest, vidio sam se u tome. Iznimno je važno da se mlade nagradi u nekom području, jer to im je poticaj da se njime dalje nastave baviti – rekao je maturant Viktor Runac. Nakon mature upisao je studij povijesti i geografije te bi po završetku fakulteta želio raditi u školi ili na fakultetu.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana