Nesreće na radnom mjestu u Hrvatskoj se sve češće događaju, a posljedice su nažalost tragične.

Prema službenoj statistici u 2024. godini na radu je smrtno stradalo 30 dok je 17.886,00 ozlijeđenih osoba. Najčešći uzroci smrti  se navode neprimjerena  pravila zaštite na radu  i neispravna sredstva  rada.

Javnom akcijom pod  nazivom „ Rad ne smije ubijati“ Saveza   samostalnih sindikata  Hrvatske“ u ponedeljak je u  parku  Zrinjevac obilježio Svjetski dan  sigurnosti  i  zaštite  zdravlja pri radu  i Nacionalnog dana  zaštite na  radu, upozoravajući  simbolično javnost  na broj poginulih radnika na radnom mjestu.

Paljenjem svijeće ispred 30 postavljenih kaciga odana je počast radnicima koji su prošle  godine poginuli na radnom mjestu. U sklopu  javne akcije sinidikalisti su informirali građane o njihovim pravima u području zaštite na radu .

„Nažalost iz godine u godinu ponavlja se ne samo identičan broj poginulih, nego i teško  ozlijeđenih osoba na radnom mjestu. Kada  Državni  inspektor provede nadzor  povodom  teške ozljede ili smrti  na radu objašnjenje je da je radnik radio na  radnom mjestu  protivno pravilima zaštite na radu  kako bi se poslodavac  na  bilo  koji način amnestirao i kako bi smanjio svoju  krivičnu odgovornost  ne samo za smrt nego i teško stradanje radnika.

Daleko je od istine da je to glavni  uzrok nesreće pa čak i kad bi bio  postavlja se pitanje  tko je odgovoran da radnik izvodi radnu operaciju protivno pravilima zaštite na radu. Znači pitanje je da li je dovoljno osposobljen, da li je kvalitetno osposobljen, da li ga netko nadzire tijekom obavljanja posla, da li su sve mjere zaštite na radu osigurane da radnik radi na siguran način. Nažalost o tome se govori jednom do dva puta u godini“, rekao je  predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Naglasio je da je cilj Europske komisije nula ozljeda na radu, ali  taj cilj je s negativnim trendom u  Hrvatskoj daleka budućnost ukoliko se ništa ne promijeni. Spomenuo je da se hrvatske  radnike godinama loše osposobljava za rad na siguran način, a  sada je problem i osposobljavanja stranih radnika kojih je sve  više u Hrvatskoj.

„Zakon o zaštiti na radu je obavezao poslodavca da  u svakom trgovačkom društvu gdje je zaposleno više od 50 do 250 zaposlenih ima  obavezu zaposliti jednog stručnjaka zaštite na radu,a u  društvima gdje je zaposleno više od 250  mora  biti minimalno tri  stručnjaka“ pojasnio je Novosel.

Međutim svaki poslodavac želi povećati profit i uštedjeti na zaštiti na radu te se za  osposobljavanje zaštite na radu angažira neka vanjska  služba koja provede formalni postupak osposobljavanja zaštite na radu.

„Na to upozoravamo Državni inspektorat i  resorno ministarstvo, ali nažalost  očito  utjecaj  lobija privatnog sektora je toliko jak  da se ne može  probiti fama da poslodavac mora zaposliti ljude koji će pratiti da li radnik  radi na siguran način. Oni moraju obilaziti radnike i upozoravati ih ako vide da rade protivno zaštiti na radu. Moraju se nadzirati posebno poslovi s posebnim uvjetima rada i poslovi na kojima se nesretni slučajevi najčešće događaju“, objasnio je Novosel. Naglasio je da je jedna od hrvatskih Vlada  2014.  godine  doslovno  onemogućila radnicima da imaju povjerenike zaštite na radu.

S ciljem suzbijanja  nesreća na radu sindikalisti su  postavili i određene  zahtjeve. Prvi zahtjev je da se postrože uvjeti za korištenjem vanjskih pravnih osoba za educiranje radnika, za provođenje mjera zaštite na radu, da poslodavci imaju svoje  zaposlene kvalitetne stručnjake  koji će pružiti uslugu  radnicima. Drugi zahtjev je da se  u Zakon o zaštiti na radu  omogući  sindikatima da imenuju povjerenike zaštite na radu.

„Tražimo da se vrati doprinos od 0,05 posto za provođenje mjera zaštite na radu koji je ukinut 2016.  godine u cilju administrativnog rasterećenja  poslodavaca i da se od tog novca  stimuliraju oni poslodavci koji na godišnjoj razini ili imaju minimalan broj ozljeda na radu ili je poželjno nula ozljeda na radu. Treba prokazivati i one  koji u cilju većeg profita radnike izlažu opasnostima i smrtnim pogibeljima.Naš zahtjev je i da se Državni inspektorat stručno i kadrovski ekipira te da njegovi rezultati budu kvalitetniji“, rekao je Novosel.

Posljednji zahtjev sindikalista je  da se svaki rad na otvorenom prostoru  pri  temperaturama većim od 35 stupnjeva mora zakonski ograničiti.

 „Ne mogu radnici na cestama biti na skelama, na krovovima na temperaturi većoj od 35 stupnjeva osam i više sati dnevno. To se ne smije  dozvoliti“, objasnio je Novosel.

Glavni  sindikalni  povjerenik i predsjednik Odbora za zaštitu na radu  u Sindikatu graditeljstva  Hrvatske (SGH) Ljubomir Pintarić istaknuo je kako je sektor graditeljstva na prvom mjestu  po broju smrtnih ozljeda na radu. Prošle godine od 30  smrtnih slučajeva na radu u sektoru graditeljstve je bilo 17 slučajeva.

 „Broj  poginulih u graditeljstu je uvijek od 15 do 20 u graditeljstvu. To je jedan trend. Broj  ozlijeđenih od 17 500 ili 17 700 svake godine koji poslodavci  prijavljuju HZZO-u  priznaje se  oko 15 tisuća.Od 15 tisuća je 736  prošle godine bilo teško ozlijeđenih. Od tih 736 čak više od 500 ozlijeđenih  radnika je zadržano u bolnici  i Državni inspektorat nad poslodavcima mora napraviti nadzor“, rekao  je Pintarić.

Naglasio je da uvjeti rada u  graditeljstvu su posebno teški  tijekom nadolazećih vrućina te je prošle godine ukupno umrlo 60 radnika od toga  30 na radnom mjestu, a 30 radnika je umrlo radi bolesti što ne spada u ozljedu na radu.

„Zabrinjavajuće je i to  što je veliki broj radnika koji su umrli zbog primjerice  zatajenja srca, moždanog udara  i vrućina. Taj dio ne spada u  ozljede na radu. Preko deset radnika  je umrlo radi  vrućine“, upozorio je Pintarić.

Spomenuo je da je u graditeljstvu preko 150 tisuća zaposlenih radnika, a preko 50 tisuća je stranih radnika. Veliki je problem zbog jezičnih barijera , odnosno kako  obučiti strane radnike na siguran rad.

Edukacija donosi alate za bolje razumijevanje u području ravnopravnog uključivanja osoba s invaliditetom u svijet rada

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić održao je prošli tjedan u okviru 4. ciklusa edukacije Workplace Inclusion Champion koju organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, predavanje 5. modula – ‘Uključivanje osoba s invaliditetom’. Izlaganje je održano na lokaciji HR PSOR-a u Jurišićevoj 12, nevisnoj udruzi privatnog sektora.

Ovo je jedna od sadržajnih cjelina edukacije posebno osmišljena kako bi polaznicima pružila znanje i razumijevanje ključnih elemenata ravnopravne uključivosti osoba s invaliditetom u svijet rada.

Edukacija je organizirana u obliku kombiniranog učenja, a sastoji se od online teorije, vježbi i kvizova koji omogućuju produbljivanje znanja o raznolikosti i uključivosti (D&I), kao i razvoj vlastite samospoznaje o tome kako biti istinski uključiv u svakodnevnim interakcijama u svom osobnom i profesionalnom životu.

Edukacija donosi i alate za bolje razumijevanje u području ravnopravnog uključivanja i omogućava uvid u upravljanje raznovrsnošću te sve prednosti koje različite skupine zaposlenika donose poslovnim organizacijama.

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) je neovisna udruga privatnog sektora koju su osnovali vodeći gospodarstvenici Hrvatske da bi poticali održivi razvoj u gospodarstvu i zastupali gospodarstvo u održivom razvoju. HR PSOR je danas nositelj Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO, organizator godišnjih Konferencija o održivom razvoju.

Isto tako nositelj je Povelje o raznolikosti Hrvatska pod kojom djeluje i Savez za rodnu ravnopravnost te je nositelj edukacije Korporativna održivost. Stoji iza mnoštva drugih aktivnosti i okuplja više od 60 članova.

Kako nam se približava datum lokalnih izbora, vrlo je važno znati što oni mogu donijeti osobama s invaliditetom, koji čine veliki dio ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Hrvatski lokalni izbori u ovoj godini su izbori za općinska/gradska vijeća, županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba, kao i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba. Za dan provedbe izbora određena je nedjelja, 18. svibnja 2025. godine.

Političke stranke i grupe birača imaju rok od 14 dana, od 16. travnja u ponoć do 29. travnja 2025. za prikupljanje potpisa birača kako bi njihova kandidatura bila valjana.

Donosimo vam priopćenje Darija Jurišića – pravobranitelja za osobe s invaliditetom te ga prenosimo u cijelosti:

»Kao i životi svih drugih građana, životi osoba s invaliditetom koji čine gotovo 17% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske odvijaju se na lokalnoj razini. U njihovim gradovima i općinama, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju moraju imati pristupačno okruženje za kretanje, prilagođen prijevoz, socijalne usluge koje bi im se pružale u njihovim domovima, a ne da se moraju smještati u ustanove kad se njihove obitelji više ne mogu brinuti za njih.

Lokalni izbori prilika su da prioriteti za ravnopravni život osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju postanu dio razvojnih planova županija i gradova. To se može postići jedino ukoliko političari uključe osobe s invaliditetom u donošenje odluka i u proračunima osiguraju sredstva za osiguranje pristupačnosti i mobilnosti, funkcioniranje udruga osoba s invaliditetom, pružanje potrebnih socijalnih usluga te uključenost u odgojne i obrazovne programe i programe rane intervencije svoj djeci s teškoćama u razvoju.

Također, podsjećamo sve sudionike izbornog procesa kako je uz osiguranje arhitektonske pristupačnosti prostorija političkih stranaka, predizbornih debata, skupova i biračkih mjesta, neophodno osigurati i informacijsko-komunikacijsku pristupačnost, odnosno poruke i informacije važne za sudjelovanje na izborima moraju biti dostupne i razumljive svima, uključujući gluhe i slijepe osobe, kao i osobe s intelektualnim teškoćama.

Pozivamo i osobe s invaliditetom i roditelje djece s teškoćama u razvoju da se uključe u procese donošenja odluka koje utječu na njihove živote, da se informiraju o tome kako pojedine opcije planiraju odgovoriti na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju i da izađu na izbore.

Sukladno uputama Državnog izbornog povjerenstva (dostupnim na njihovim mrežnim stranicama), birači koji ne mogu pristupiti na biračko mjesto, a žele glasati, trebaju o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor do 12.00 sati na dan održavanja izbora. Ukoliko je to moguće, članovi biračkog odbora će ih posjetiti na njihovoj adresi. Ukoliko je biračko mjesto nepristupačno, glasanje se može organizirati ispred samog mjesta.

Svi birači koji smatraju da im je nekom radnjom izbornog tijela ili na bilo koji drugi način ugroženo ili onemogućeno njihovo biračko pravo, trebaju se bez odgode (na dan izbora) obratiti Državnom izbornom povjerenstvu kako bi se pravodobno poduzele odgovarajuće mjere i otklonile eventualne uočene nepravilnosti.«