ŠKMER Akademija je razvila edukativni program za osobe s invaliditetom, prilagođen potrebama hotela i restorana koji su zainteresirani za njihovo zapošljavanje
Poslušaj ovaj članak
Mlade osobe s invaliditetom koje traže svoje mjesto u društvu, posebno priliku za samostalan život, prije godinu i pol dana stigle su iskušati svoje afinitete u ŠKMER Kuharskoj Akademiji kroz EU projekt Kuhinja znanja za jačanje društvenog poduzetništva.
Radilo se o korisnicima splitskog Centra za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’, koji su kuhajući s profesionalnim chefom iskušali kako je to biti dio kuharskog tima, pokazati što znaju i žele naučiti.
Među njima, strašću i motivacijom za kuharstvom izdvojila se 22-godišnja Martina Šimat, inače korisnica organiziranog stanovanja u Splitu za osobe s invaliditetom.
U dogovoru s vodstvom Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, nastavila je dolaziti u ŠKMER kako bi stekla kompetencije vezane za poziciju pomoćnog kuhara, a time i mogućnost rada u profesionalnoj kuhinji. Nakon što je završila osposobljavanje kroz posebno razvijen program Kuhinje znanja prilagođen potrebama osobe s invaliditetom, dobila je i prvo zaposlenje u Udruzi Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER).
– Ona ista djevojka koja je sramežljivo došla na prvu radionicu, danas je dio našeg tima koji pomaže u edukacijama i poslovima u profesionalnom kuharskom kabinetu ŠKMER Akademije. Bila je strpljiva i napravila sve da se ostvari na tržištu rada. I svaki dan uči i radi, a i prenosi naučeno drugima. Obožava izazove i cijeni kad je se uvažava i uključuje u nove aktivnosti, a posebno obožava raditi kolače i to tradicionalne dalmatinske, kaže da su tako fini da se tope u ustima – istaknula je Alma Harašić Bremec, voditeljica ŠKMER Akademije.
Martina je zaposlena kroz Kuhinju znanja (UP.02.3.1.03.0137.) za jačanje društvenih poduzetništva, a riječ je o vrlo opsežnom ŠKMER-ovom EU projektu kojem je, između ostalog, cilj da se unaprijede znanja i vještine zaposlenika ŠKMER-a, te zaposle mlade osobe, posebice one u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
Završila je do 21. godine osnovnoškolsko obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju pri Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači Split. Nakon toga, započela je život u organiziranom stanovanju gdje je iskazala motivaciju za uključivanje na tržište rada.
– U Splitsko-dalmatinskoj županiji, osobe s intelektualnim teškoćama vode se pod kategorijom teško zapošljivih osoba, stoga se Martinina želja o zapošljavanju činila kao dug i težak put. Naime, poznato je da se osobe s intelektualnim teškoćama zapošljavaju samo u zaštitnim radionicama. Iz dosadašnjeg iskustva od osoba iz organiziranog stanovanja pri Centru, a koje su se zaposlile u privatnim poduzećima, uvidjeli smo pozitivne efekte na osobu koja se zaposlila, kao što su stvaranja radnih obaveza, preuzimanje odgovornosti, te socijalizacija u društvu. Isto tako kroz povratni feedback od poslodavca imamo informacije da su dobili kvalitetne, predane i odgovorne zaposlenike koji također pridonose i poboljšanju radne atmosfere i zbližavanju kolektiva – kazala je Snježana Čotić, ravnateljica Centra Juraj Bonači.
Kroz osposobljavanje za radno mjesto pomoćnog kuhara u Udruzi ŠKMER Martina je dobila mogućnost učenja adekvatnog rukovanja kuharskim priborom, pripremnih radnji za spremanje obroka, upoznavanja s različitim receptima i procesom izrade jela.
– Kroz dosadašnju suradnju s Udrugom ŠKMER možemo sa sigurnošću reći da se radi o jako profesionalnom timu koji odgovorno pristupa svakoj osobi, suradniku. Prepoznali smo da promiču empatičnost i razumijevanje što stvara ugodnu, toplu i opuštenu atmosferu koja uvelike pridonosi radnoj produktivnosti i inovativnosti – dodala je Čotić.
ŠKMER Akademija je razvila edukativni program za osobe s invaliditetom, prilagođen potrebama hotela i restorana koji su zainteresirani za njihovo zapošljavanje. Kod planiranja programa analiziralo se trenutne trendove, stanje na tržištu rada u turizmu i ugostiteljstvu, te nastojalo predvidjeti buduće potrebe i mogućnosti.
– Zaključili smo da je pravo vrijeme da se ostvare puni potencijali onih koji bi željeli naći svoje mjesto na tržištu rada, ali su za njih potrebne prilagodbe i iste treba provesti kako bi se realizirala i zaposlenja na kraju. Ovakvo osposobljavanje i uvođenje u posao traje duže, ali svakako se isplati jer priliku tada imaju oni koji su željni posla i ono što mogu, napravit će odlično, bit će točni, odgovorni, zahvalni i sretni jer doprinose. To je sigurno društveno odgovorno i korisno za sve, a posebno za osobu koja prvi puta sama za sebe privređuje. Dolazi i faza u kojoj ćemo moći kandidate, koji mogu biti uistinu jako vrijedni kotačići u proizvodno-poslovnom procesu, pripremiti za nove izazove. Mi ćemo tada krenuti u pripremu nove osobe za neke nove objekte i zainteresirane objekte, timove i poslodavce – poručila je Harašić Bremec.
I Martina je više nego zadovoljna i kaže da joj ništa nije teško. Najdraže joj je raditi fritule i torte za dječje rođendane. Planira napredovati i ostati, a ako bude išlo sve po planu neće biti jedina.
Projekt ‘KUHINJA ZNANJA’/Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I . sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je sufinancirao i Ured za udruge Republike Hrvatske.
Ukupna vrijednost projekta Kuhinja znanja iznosi 1.532.220,16 kuna, od čega je 1.279.693,52 kuna osigurano iz Europskog socijalnog fonda te 176.768,57 kuna iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Moja želja za budućnost? Da moja ekipa osvoji medalju na velikom šahovskom turniru. I znam da hoćemo, poručuje Anamarija
Poslušaj članak
Anamarija Vlašić, djevojačko Vučak, rođena je 29. siječnja 1993. godine u Banja Luci, a 1995. godine je s obitelji preselila u Hrvatsku. Od rođenja je nagluha, ali njezini su to otkrili tek kada je imala tri godine.
– U pubertetu su počeli problemi sa štitnjačom – Hashimotova bolest. A onda, 2018. godine, stigla je još teža dijagnoza – multipla skleroza. Prvi simptom bio je privremeni gubitak vida na desnom oku. Godinu kasnije saznala sam da imam zloćudni tumor na štitnjači. Zbog toga mi je štitnjača potpuno uklonjena, s tridesetak limfnih čvorova na vratu. Danas, nakon svega, držim sve pod kontrolom i idem naprijed – priča Anamarija.
– Kad su moji shvatili da slabije čujem, krenula sam na logopedske vježbe i deset godina svakodnevno radila na govoru. Preporučili su mi redovni vrtić radi bolje socijalizacije. Iskreno, malo se sjećam tog razdoblja, ali imam samo lijepe uspomene. Djeca su me prihvaćala, nisam osjećala razliku. Ono čega se dobro sjećam je da nisam voljela jesti, pa su me tete u vrtiću švercale u kuhinju da sama biram hranu – preslatka uspomena.
Sljedeća borba bila su slušne pomagala. Moji su se s njima stalno mučili jer bih ih gubila, skrivala, pa čak i bacala negdje na ulici. Bilo mi je jako neugodno nositi ih, a i nisu bila ni najbolje namještena – pištala su, smetala mi, a ja nisam znala objasniti što mi točno smeta – prisjeća se Anamarija.
Za osnovnu školu u Dragaliću kaže da joj je to bilo jedno od najljepših razdoblja.
– Početak je bio težak – u prvi razred krenula sam s govorom djeteta od dvije i pol godine. Ali, uz trud, podršku logopeda i prijatelja, brzo sam napredovala. Imala sam sreću jer nas je u razredu bilo samo devetero i učitelj mi se jako posvetio. Veći problem od škole bili su roditelji nekih učenika kojima je bilo čudno kako mogu imati odlične ocjene, a ne čujem. Moj trik? Svakodnevno sam kod kuće čitala sve što smo taj dan radili u školi.
Srednja škola donijela je veliki preokret. Iz malog mjesta preselila sam u Zagreb i počela život u učeničkom domu u Klaićevoj. U domu sam se brzo prilagodila – imala sam divne cimerice i sjajnu odgajateljicu – kaže Anamarija, a ondje je otkrila i ljubav prema šahu i počela osvajati medalje na natjecanjima Domijade.
– Išla sam u Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, bila sam zatvorena i povučena. Najviše me brinulo hoće li me prihvatiti. No ispalo je da mi to nije bio problem. Teže mi je bilo pratiti rasprave između profesora i učenika. Pomagali su mi i profesori i kolege iz razreda, pa nemam nikakvih loših iskustava. Sjećam se koliko sam voljela lektire – imala sam strogu profesoricu iz hrvatskog jezika, a kako sam uvijek bila spremna, znala je reći: ‘Tko je pročitao lektiru osim Vučak?’. Uvijek mi je to bilo simpatično – kaže Anamarija kroz smijeh.
Na fakultetu se najviše plašila državne mature i prijamnog ispita, ali sve je položila iz prve.
– Upisala sam kiparstvo na Likovnoj akademiji, smjer konzervacije i restauracije umjetnina. Na faksu sam izbjegavala govoriti profesorima da ne čujem. Htjela sam da vrednuju moje znanje, a ne moj nedostatak. Sve sam ispite položila u roku i diplomirala u pet godina – kaže Anamarija, a samo dva mjeseca nakon diplome dobiva najvažniju ulogu u životu.
– Rodila sam predivnu djevojčicu, Gabrijelu. Bila sam u braku, ali sada sam rastavljena. Nakon porodiljnog bilo mi je jako teško pronaći posao u struci. Poslodavci su uvijek našli neki izgovor – ili problem s mojim sluhom ili to što imam malo dijete.
Radila sam u udrugama kao prevoditeljica HZJ-a, ali sebe nikada nisam vidjela u toj ulozi. Moja ljubav je umjetnost. Napokon sam pronašla posao u HNK kao majstorica izrade rekvizita i u tome zaista uživam – kaže nam i dodaje da privatno radi restauracije i planira otvoriti vlastiti obrt. Ima još, kaže, puno planova – završiti izobrazbu nastavnika, razvijati svoj posao, a najvažnije – biti tu za kćer Gabrijelu.
– Kroz život sam se naučila nositi s predrasudama. Ljude i danas ćudi kako mogu normalno razgovarati i biti uspješna, a ne čujem dobro. Smiješno mi je kako nitko ne postavlja takva pitanja osobama koje nose naočale. Zato se volim zezati na svoj račun – kažem im da trošim previše novca da bih ih slušala – govori Anamarija.
Kad je saznala da je trudna, bilo ju je, kaže, strah – hoće li biti dobra mama, hoće li moći sve to?
– Neki su pitali hoće li Gabrijela čuti ili ne. Meni to nije bilo važno. Ako sam ja mogla, moći će i ona. Bilo je teško, ali smo zajedno prošle sve prepreke. Danas uživam u majčinstvu i uz nju stalno učim – kaže nam ova neustrašiva mlada žena.
Osim umjetnosti, Anamarijina velika strast je šah. Igra za gluhe, ide na turnire i vježba kad god može. Šah joj je terapija – kad igra, misli joj se smire.
– Nemojte odustati. Plakati je u redu, ljutiti se također. Ali sutra je novi dan. Možda ne uspijem danas ili sutra, ali odustati? To ne postoji u mom rječniku. Moja želja za budućnost? Da moja ekipa osvoji medalju na velikom šahovskom turniru. I znam da hoćemo – poručuje Anamarija za kraj, a mi joj želimo da ostvari sve što je naumila.
Ovaj izlet pruža priliku svima, bez obzira na invaliditet, da uživaju u prirodi, druženju i zajedničkom savladavanju planinarskih staza uz odgovarajuću podršku
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Željezničar Zagreb organizira inkluzivni planinarski izlet na vrh Vis u Moslavačkoj gori, koji će se održati u subotu, 1. ožujka 2025. godine.
Ovaj izlet, u sklopu projekta Pruži mi ruku – OSI, pruža priliku svima, bez obzira na invaliditet, da uživaju u prirodi, druženju i zajedničkom savladavanju planinarskih staza uz odgovarajuću podršku.
Okupljanje je kod jezera Mikleuška, odakle će sudionici automobilima krenuti prema vrhu Humka (488 m n/v), gdje će ostaviti vozila. Nakon otprilike sat vremena hoda, stići će do vrha Vis (437 m n/v), a potom nastaviti preko vidikovca do ruševina Pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije, poznatog kao Bela crkva, gdje će biti organiziran odmor. Povratak do vrha Humka predviđen je šumskom stazom uz potok Crkveni jarak, a ukupno će se hodati oko tri sata.
Nakon planinarskog dijela, sudionici će se vratiti automobilima u selo Mikleuška, gdje će biti organiziran ručak, odmor i druženje te podjela priznanja. Planinarski vodiči i članovi HPD Željezničar Zagreb i PD Yeti Kutina bit će prisutni kako bi osigurali pomoć i podršku svim sudionicima.
Prijave se primaju do 25. veljače 2025. godine putem emaila ema.jurkin@gmail.com.
Prilikom prijave potrebno je navesti vrstu invaliditeta, informacije o pratnji te interes za organizirani ručak.
Izlet je tehnički i kondicijski lagan te je potrebna osnovna planinarska oprema, uključujući čvrste cipele, ruksak s hranom i pićem, zaštitu od kiše i vjetra te rezervnu odjeću. Sudionici trebaju ponijeti osobnu i zdravstvenu iskaznicu, a po mogućnosti i planinarsku iskaznicu za 2025. godinu.
Koordinator izleta je Željko Brdal (091/517-1747), a vodiči su Ana Milin i Zvonko Kolić, uz podršku Eme Jurkin, Hrvoja Mihelja i Jovice Janjatovića. Svaki sudionik sudjeluje na vlastitu odgovornost i dužan je pridržavati se uputa vodiča i koordinatora, koji zadržavaju pravo izmjene plana ovisno o uvjetima na terenu.
Izlet je prilika za stvaranje novih prijateljstava, razmjenu iskustava i uživanje u prirodi, a svi sudionici su dobrodošli u opuštenom i podržavajućem okruženju.
Grad Bjelovar osigurao je 17 tisuća eura za kupnju tog kombija, a pomogla je i Bjelovarsko-bilogorska županija s 12 tisuća eura. Ostatak novca udruga je prikupila donacijama i prodajom svojih rukotvorina
Poslušaj članak
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama OSIT Bjelovar s velikim je zadovoljstvom uspješno privela kraju akciju nabave novog kombi vozila vrijednog nešto više od 44.000 eura. Time je ostvaren petogodišnji san članova i vodstva udruge, a u njegovoj realizaciji značajnu podršku pružili su Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Grad Bjelovar osigurao je 17.000 eura za kupnju vozila, dok je Županija pridonijela s 12.000 eura. Preostali iznos udruga je prikupila donacijama i prodajom svojih rukotvorina.
– Danas smo sretni, ponosni i zahvalni jer je ovo vozilo bilo prijeko potrebno našim članovima. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su sudjelovali u prikupljanju sredstava i donacija, a posebno gradonačelniku Bjelovara i županu Bjelovarsko-bilogorske županije – istaknula je predsjednica udruge Edita Bohaček. Dodala je kako će novo vozilo svakodnevno koristiti dvadesetak korisnika.
– Mnogi naši korisnici nisu u mogućnosti sami dolaziti u udrugu, stoga ih naši vozači svakodnevno prevoze do udruge i natrag kući. Osim toga, vozilo će nam poslužiti i za nabavu potrebnih materijala te za organizaciju izleta – pojasnila je Bohaček.
Zahvalu svim donatorima uputio je i tajnik udruge Mario Blaha, istaknuvši da je akcija trajala dugo, ali da se za dobre stvari uvijek vrijedi boriti.
Čestitke udruzi na uspješnoj akciji uputili su župan Marko Marušić i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.
– Sve što radi Udruga OSIT iznimno je vrijedno i hvale vrijedno jer ni država, ni Grad, ni Županija ne mogu pružiti toliko kvalitetnu i posvećenu skrb osobama s intelektualnim teškoćama kao što to može Udruga OSIT – rekao je gradonačelnik Hrebak, izrazivši zadovoljstvo što je Grad, u suradnji sa Županijom, mogao pomoći u nabavi kombi vozila.
Jednako zadovoljan bio je i župan Marušić.
– Drago mi je što smo realizirali ovu zajedničku akciju i zahvaljujem Udruzi OSIT, Gradu Bjelovaru i svima koji su sudjelovali u kupnji kombija. Nismo se ni trenutka dvoumili oko pomoći jer je ovo vozilo doista prijeko potrebno i vjerujem da će uvelike olakšati svakodnevni život korisnicima – rekao je župan, podsjetivši da je Županija prošle godine omogućila nabavu desetak kombi vozila namijenjenih školarcima.
Suradnja Udruge OSIT, Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije nastavlja se i dalje, i to na još jednom iznimno važnom projektu – pronalasku većeg i adekvatnijeg prostora za rad udruge. Plan je da se novi prostor osigura u suradnji s Domom za odrasle osobe Bjelovar kroz rekonstrukciju objekta u Frajtićevoj ulici.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.