Poveži se s nama

in MREŽA

DARIJO JURIŠIĆ Najveći problem osoba s invaliditetom su siromaštvo i diskriminacija

Objavljeno

/

Foto: Posi.hr

Gotovo 67 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu, a tek manje od jedan posto je visoko obrazovano, naveo je Jurišić

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić uputio je u četvrtak Saboru, podnoseći izvješće o radu za 2021. godinu, preporuku da izvješća raspravlja u godini u kojoj se i predaju, a ne s ovako velikim vremenskim odmakom te naglasio kao najveći problem osoba s invaliditetom siromaštvo.

– Ne mogu se ne osvrnuti na činjenicu da izvješće o radu za 2021. razmatramo u 2024. i preporučujemo Saboru, čiji sam opunomoćenik, da se izvješće raspravlja u godini predaje kako bi se na najbolji mogući način sagledao položaj, prava i način ostvarivanja prava osoba s invaliditetom – poručio je Jurišić predstavljajući izvješće iz vremena dok je na čelu te institucije bila Anka Slonjšak, koja je u rujnu prošle godine razriješena dužnosti na osobni zahtjev. 

Istaknuo je kako je u RH na dan 9. ožujka 2022., kada se podnosio izvještaj, bilo 612.212 osoba s invaliditetom, od čega je 11.694 bilo zaposleno. Naveo je kako su najviše pritužbi dobili zbog nepoštivanja njihovih prava u područjima socijalne zaštite, zapošljavanja i rada, pristupačnosti i mobilnosti, mirovinskog i zdravstvenog sustava, obrazovanja, života u zajednici, suzbijanja nasilja, sporta…

– Najčešća obraćanja, 20 posto od ukupno zaprimljenih, odnosila su se na područje pristupa socijalnim naknadama i stambenom zbrinjavanju. Iz sadržaja pritužbi mogu se uočiti najveći problemi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, a to je prvenstveno siromaštvo, tadašnji niski iznosi socijalnih naknada, nemogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova, hrane i režija, financiranja školovanja djece, nedostupnost socijalnih usluga – kazao je Jurišić. 

Osobama s invaliditetom i autizmom krše se temeljna ljudska prava

Naglasio je kako nužnost života u ustanovi zbog nedostatka usluga predstavlja kršenje temeljnog ljudskog prava na smještaj i životu vlastitom domu, koji se podrazumijeva za sve građane, imali oni invaliditet ili ne, kao i da se krše temeljna ljudska prava osoba s autizmom.

Brojne pritužbe odnosile su na nepristupačan javni prijevoz, neprilagođene kolodvore za kretanje osoba s invaliditetom, kao i područja stambenih zgrada, javnih površina, mnogih institucija…

Gotovo 67 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu, a tek manje od jedan posto je visoko obrazovano, naveo je Jurišić upozorivši na diskriminaciju koja započinje već u ustanovama predškolskog obrazovanja, nastavlja se i kasnije, a odnosi se na isključivanje djece s poteškoćama iz redovnih odgojno-obrazovnih ustanova.

 – Ne možemo biti zadovoljni postignutim – rekao je.

Orešković: Očito su osobe s invaliditetom zadnja rupa na svirali

Očito su osobe s invaliditetom zadnja rupa na svirali, ustvrdila je zastupnica Dalija Orešković u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DO SIP-a osvrćući se na činjenicu da ovo izvješće raspravljaju tek sada.

– Od preko 600.000 osoba s invaliditetom, samo je nešto malo više od 11.000 njih bilo u statusu zaposlenih. Toliko o inkluzivnosti – istaknula je. 

HDZ-ove Ljubica Lukačić i Danica Baričević podsjetile su da je Vlada prošle godine donijela niz zakonskih rješenja koja poboljšavaju prava osoba s invaliditetom.

– Prvi put u povijesti se ova Vlada temeljito uhvatila u koštac rješavanja problema osoba s invaliditetom – rekla je Baričević.

Lukačić je pohvalila Vladu zbog konačnog uvođenja inkluzivnog dodatka i uređenja pitanja osobne asistencije. 

Iako su se naknade povećale 2022. godine, one nisu dovoljne i ne podmiruju troškove života zbog inflacije, istaknula je Martina Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a dodavši kako se ni zakoni ne donose u konsenzusu sa svim korisničkim skupinama. Problematizirala je i vrlo mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom u ministarstvima i državnim tijelima ocijenivši to poražavajućem.

– Potrebno je omogućiti osobama s invaliditetom rad na pola radna vremena, a plaću za puno radno vrijeme – predložila je. 

Kritike vladajućima zbog rasprave o izvješću iz 2021. tek u 2024. godini uputila je i zastupnica Možemo Dušica Radojčić. Smatra da stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom ni danas nije na zadovoljavajućoj razini i da se ništa nije promijenilo od razdoblja izvješća.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Održana edukacija Workplace Inclusion Champion

Objavljeno

/

Na slici je logotip HR PSOR-a (Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj). Logotip se sastoji od grafičkog prikaza zupčanika unutar kojeg je stilizirani cvijet s listovima, a desno od njega je tekst "HR PSOR" u tamnoplavoj boji.
Foto: posi.hr

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić u okviru 3. ciklusa edukacije Workplace Inclusion Champion (Lideri uključivosti na radnome mjestu), koju organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), 10. lipnja 2024. godine održao je predavanje ‘Uključivanje osoba s invaliditetom’

Ovo je jedan od ukupno sedam modula/sadržajnih cjelina edukacije posebno osmišljen kako bi polaznicima pružio znanje i razumijevanje ključnih elemenata ravnopravne uključivosti osoba s invaliditetom. Cilj je osposobiti menadžere za izradu konkretnih mjera za provedbu strategije jednakih mogućnosti organizacije u području ravnopravnog uključivanja osoba s invaliditetom.

Ova je edukacija organizirana u obliku kombiniranog učenja, a sastoji se od online teorije, vježbi i kvizova koji omogućuju produbljivanje znanja o raznolikosti i uključivosti (D&I) kao i razvoj vlastite samospoznaje o tome kako biti istinski uključiv u svakodnevnim interakcijama u svom osobnom i profesionalnom životu. Edukacija donosi i alate za dublje razumijevanje u području ravnopravnog uključivanja i omogućava uvid u upravljanje dobnom raznolikošću te sve prednosti koje različite skupine zaposlenika donose poslovnim organizacijama.

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) je neovisna udruga privatnog sektora koju su osnovali vodeći gospodarstvenici Hrvatske da bi poticali održivi razvoj u gospodarstvu i zastupali gospodarstvo u održivom razvoju. HR PSOR je danas nositelj Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO, organizator godišnjih Konferencija o održivom razvoju, nositelj Povelje o raznolikosti Hrvatska pod kojom djeluje i Savez za rodnu ravnopravnost, nositelj edukacije Korporativna održivost te stoji iza mnoštva drugih aktivnosti i okuplja više od 60 članova.

Izvor: posi.hr

Nastavi čitati

in MREŽA

Makarska udruga ‘Sunce’ obilježila 30 godina rada

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu ljudi na vanjskom okupljanju. Neki sjede za drvenim stolovima i jedu, dok drugi stoje ili hodaju okolo. Vrijeme je sunčano, a sjene ukazuju na popodne. Drveće pruža hlad, a u pozadini se vide parkirani automobili. Scena odražava opuštenost zajedničkog druženja.
Foto: I.M.Franić i M.Čaljkušić

Javno su se ovom prilikom, s dosadašnjim predsjednicima udruge, zahvalili za dugogodišnju podršku i uspješnu suradnju pojedincima i tvrtkama, osnovnim i srednjim školama makarskog primorja, jedinicama lokalne samouprave, dugogodišnjim volonterima i istaknutim pojedincima

Poslušaj ovaj članak

Prošlog petka, 7. lipnja 2024. na otvorenom prostoru Pomorskog Športskog Ribolovnog Društva ‘Arbun’/PŠRD ‘Arbun’ u Makarskoj održana je svečana proslava 30. rođendana jedne od najdugovječnijih makarskih udruga civilnog društva, makarske Udruge Sunce.

Na proslavi su se članovima udruge pridružili dugogodišnji volonteri, podupiratelji, prijatelji, građani Makarske i Primorja, a prihvaćenost i podrška udruzi lokalne zajednice vidjela se i osjetila te večeri na svakom koraku.

– Proslava je bila prigoda da se roditelji koji su i pokrenuli osnivanje udruge te, još uvijek ratne 1994. godine, prisjete samih početaka rada udruge. Udrugu Sunce su osnovali jer su svojoj, a i drugoj  djeci s teškoćama u razvoju s ovog područja željeli poboljšati uvjete života koji onda nisu bili ni blizu ovima danas, osiguravajući im potrebne terapije i školovanje u njihovom rodnom mjestu, ostanak u krugu obitelji. Ubrzo je otvoren dnevni boravak za našu djecu, područno odjeljenje Centra Juraj Bonaći. U to vrijeme, prije 30 godina, a opet ne tako davno, djeca s teškoćama samo su iznimno uključena u dječje vrtiće, rijetka su pohađala redovne škole… Makarska je među prvima uključila pomoćnike u nastavi – prisjetio se sadašnji predsjednik Robert Glavičić napominjući da je njegov sin koji danas ima 24 godine posljednji upisan u boravak.

– Sva djeca nakon toga, čak i s udruženim teškoćama, pohađaju redovne škole na Primorju. To je velikim dijelom zasluga naše udruge – napomenuo je Glavičić.

Pružili su podršku školama u inkluziji, educirali pomoćnike, među prvima su sami pripremali i provodili brojne nacionalne i europske projekte, zahvaljujući čemu su razvili lepezu socijalnih usluga: od prijevoza i brojnih terapija do osobne asistencije i pomoći u kući.

Javno su se ovom prilikom, s dosadašnjim predsjednicima udruge, zahvalili za dugogodišnju podršku i uspješnu suradnju pojedincima i tvrtkama, osnovnim i srednjim školama makarskog primorja, jedinicama lokalne samouprave, dugogodišnjim volonterima i istaknutim pojedincima.

– Program je osmislila Ivana Miočević Franić koja je vodila računa o svakom detalju i organizirala brojne volontere svih generacija koji su pomogli postavljanju pozornice, ozvučenja, pripremi i podijeli hrane i pića. Lokalni chefovi pripremili su brudet od sipa s orzom i lećom u velikom kazanu za čije miješanje im je bilo potrebno drveno veslo.

Za zabavu su bile zadužene makarske klape: dječja klapa Biokovo, novoosnovana klapa Muccrum i najstarija lokalna klapa Srdela te najpoznatiji makarski DJ, Zoran Spajić. Oni su raspjevali i rasplesali sunčevu ekipu, a uz nezaobilaznu tortu i šampanjac fešta se produžila dugo u noć.

Bila je to prava ‘narodna fešta’ udruge koja već 30 godina djeluje na makarskom primorju i prepoznata je i podržana od stanovnika svih mjesta u Primorju zahvaljujući predanom radu u korist djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Transparentan rad bez afera, suradnja i podrška svih sektora od privatnih do javnih i civilnog sektora čitave Hrvatske čini nam se kao jamstvo održivosti ove udruge koja je upravo proslavila ‘prvih 30’ godina rada – priopćili su nam iz udruge, a čestitku za rođendan upućuje i In Portal.

Nastavi čitati

in MREŽA

USUSRET PARIZU Košarkaš u kolicima juriša na svoje treće zlato

Objavljeno

/

Foto: PERAMAX

Postoji život i izvan vašeg invaliditeta. Da, ja sam osoba s invaliditetom, ali sam i ponosan otac. Usto sam ponosan zaposlenik s punim radnim vremenom i trostruki osvajač paraolimpijskih medalja, veli Trevon Jenifer

Poslušaj ovaj članak

Trevon Jenifer duboko je zakoračio u četvrto desetljeće života, a za to se vrijeme okušao u različitim paraolimpijskim sportovima, sve dok mu sudbina nije dodijelila košarku u kolicima.

I karma ga je pomazila, itekako, jer je Trevon postao jedna od ikona američkog paraolimpijskog sporta. Do danas je osvojio tri medalje – po jedno zlato u Rio de Janeiru i Tokiju te broncu u Londonu – a za ovogodišnje se Paraolimpijske igre pripremao s posebnim trenažnim procesom jer, kako sam kaže, iz Pariza se doma ne namjerava vratiti samo sa suvenirima. Zlato je svakako opcija.

Ali on je otac dvoje djece i treninge odrađuje prilagođavajući se njihovu rasporedu. To znači da će obično ići u teretanu kada njegova 8-godišnja kći i 4-godišnji sin odrade svoje vanškolske programe. Trevon je, dakle, ponajprije otac, a tek potom trofejni sportaš.

Danas 35-godišnjak, Trevon se počeo natjecati u atletici i košarci kada je imao tek četiri godine. Od tada je pozitivna snaga inkluzivnosti u sportu i živi dokaz da invaliditet nije nužno hendikep, nego mogućnost za postizanje rezultata kakve brojni sportaši bez tjelesnih ograničenja mogu samo sanjati. Rođen je bez nogu, u provincijalnom gradiću u državi Maryland, pa mu je, kaže, odrastanje s invaliditetom često izazivalo neželjenu pozornost.

– Tijekom mojih godina suočavanja s buljenjem, smijanjem i pokazivanjem kažiprstom, ili samo znatiželjnim pogledima koje mi ljudi upućuju, naučio sam neke korisne stvari. Uz sve ostalo, naučio sam kako komunicirati s djecom i uvjeriti ih da nema ništa loše u tome biti drugačiji – kaže Trevon.

Svojom predanošću i marljivim radom s djecom zavrijedio je duboko poštovanje u svojoj lokalnoj zajednici. Klince i klinceze, naime, neumorno poučava kako mogu nadvladati vlastita ograničenja, unatoč bilo kojoj vrsti invaliditeta.

– Postoji život i izvan vašeg invaliditeta. Da, ja sam osoba s invaliditetom, ali sam i ponosan otac. Usto sam ponosan zaposlenik s punim radnim vremenom i trostruki osvajač paraolimpijskih medalja. To daje poticaj ljudima da shvate kako invaliditet, uz sva ograničenja koja sa sobom nosi, može biti i odskočna daska za ostvarenje najluđih snova – zaključuje Trevon.

Nastavi čitati

U trendu