Connect with us

In Metropola

DAN DIVLJIH VRSTA Zagreb pun čudesnih biljaka i životinja koje treba očuvati

Objavljeno

/

Crni djetlić s prepoznatljivom crvenom kapom na glavi drži se za deblo drveta u zelenoj šumi, dok su grančice i lišće u prvom planu blago zamućeni.
Foto: Pixabay

Zagreb je izuzetno bogat bioraznolikošću, no kako bi se očuvale zavičajne biljne i životinjske vrste važan je odgovoran odnos ljudi prema njima, poručila je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba na Svjetski dan divljih vrsta, predstavljajući neke od čudesnih životinja i biljaka

Što ljudi bolje poznaju životinje i biljke s kojima dijele ekosustav, više će ih poštovati te kvalitetnije štititi, ističu u Prirodi Grada Zagreba.

Kada građani u šetnji šumom začuju snažno bubnjanje, znaju da iza njega najvjerojatnije stoji crna žuna, najveća djetlovka u Hrvatskoj koja snažnim kljunom dubi prostrane duplje u stablima. A kad ih napusti, one postaju dom mnogim drugim životinjama, poput sova i šišmiša. Fascinantna dupljašica hrani se kukcima te ličinkama koje su ispod kore drveta, a za koru se drži kratkim nogama i oštrim kandžama, dok joj rep služi za svojevrsno usidrenje. Plijen iz šupljina izvlači dugim jezikom.

Pokraj rijeke Save, potoka te jezera među kojima su ona na Savici, živi bjelouška, zmija neotrovnica, izuzetno zanimljiva biolozima. Kad osjeti opasnost, pravi se mrtva. Tu strategiju obrane, poznatu kao tanatoza, koristi pri susretu s grabežljivcima i ljudima, okreće se na leđa i leži nepomično s otvorenim ustima i izbačenim jezikom, ponekad joj iz usta čak curi i pokoja kap krvi i ispušta neugodan miris, čime odvraća životinje koje se ne hrane crkotinama. Kao i druge zmije, ima fleksibilnu čeljust i nema prsnu kost, što joj omogućuje da se počasti plijenom poput ribe i žabe koji je veći od promjera njezina tijela.

Na njezinom se jelovniku zna naći gatalinka, najmanja žaba u Hrvatskoj koja pažnju privlači glasnim kreketanjem čime tijekom parenja ispunjava noć. Nekada su ljudi vjerovali da time najavljuju kišu, pa su ih povezivali s gatanjem, otuda i njezin naziv. Najčešće je zelena, ali boju može mijenjati ovisno o temperaturi i okruženju. Zbog posebnih proširenja na prstima izvrsno se penje po grmlju i trski.

Tu je i bogomoljka, koja je ime dobila po položaju tijela nalik na molitvu. Prednje noge su joj prilagođene preciznom lovu na manje kukce, a način ishrane pomaže u kontroliranju populacija kukaca i održavanju ravnoteže ekosustava. Sjajan je primjer mimikrije, uspješno se prikriva među biljke i tako uspješno lovi plijen. Nakon parenja ženke često pojedu mužjake, što im daje dodatnu energiju za razvoj jaja.

Orhideje kokice među kojima je bumbarova kokica, izgledom i mirisom cvjetova oponašaju ženke različitih vrsta kukaca kako bi privukle one muške koji slijeću na cvjetove orhideja u pokušaju parenja i tako ih oprašuju. Fascinantne su zbog ljepote, ali i zbog mnogobrojnih prilagodbi poput složene simbioze koju imaju s gljivama.

I volovod je izuzetno zanimljiva biljka koja ne može preživjeti bez drugih biljnih vrsta jer nema klorofil, pa mu prehrana u potpunosti ovisi o drugim biljkama. Sjeme volovoda čeka da dođe u kontakt s odgovarajućim domaćinom, nakon čega mu prodire u korijen i crpi hranjive tvari potrebne za rast, što mu omogućuje preživljavanje u staništima gdje bi druge biljke teško opstale.

Svjetski dan divljih vrsta, kojim se ističu njihove jedinstvene uloge te utjecaj na ljude i planet, obilježava se 3. ožujka, a ovogodišnja tema je financiranje zaštite divljine: ulaganje u ljude i planet čime se naglašava potreba za još učinkovitijom i održivom zaštitom divljih vrsta.

In Metropola

Zdrava mobilnost kao temelj zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina

Objavljeno

/

Napisao/la:

Panel-rasprava s temom "Zdrava mobilnost u gradovima" u dvorani Sveučilišta u Zagrebu. Šest govornika sjedi u polukrugu ispred velike projekcije s QR kodom i natpisom događanja. Atmosfera je profesionalna i usmjerena na razmjenu mišljenja o održivoj mobilnosti.
Foto: Grad Zagreb

‘Zdrava mobilnost u gradovima’ naziv je skupa posvećenog promociji aktivne mobilnosti kao temelja zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina, održanog u srijedu u prostoru Sveučilišta u Zagrebu

Među okupljenim predstavnicima akademske zajednice, privatnog sektora, start-up zajednice, kao i predstavnika Grada Zagreba, kroz različite perspektive podijeljeni su primjeri dobre prakse i inovativna rješenja usmjerena na razvoj zdravijih gradova.

Kao jedan od sudionika panela, uz Andru Pavunu, pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, Selmu Šogorić, predsjednicu Hrvatske mreže zdravih gradova, Maju Ahac s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matije Sikirić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u raspravi je sudjelovala i Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Zdrava mobilnost važan je preduvjet kvalitete života, zdravlja građana i održivog urbanog razvoja, kazala je uvodno pročelnica Vidović.

– Mobilnost nije više nije samo prometna, već i javnozdravstvena i razvojna tema. Poticanje kretanja i svakodnevne fizičke aktivnosti znatno pomažu u prevenciji bolesti. Upravo zato na razini Grada uvodimo nove ili proširujemo postojeće pješačke zone, biciklističke staze, zelene površine, šetnice, ali i sigurnije rute do škola, domova zdravlja i sportskih sadržaja.

U nastavku izlaganja napomenula je kako se u zagrebačkom Centru za zdravlje mladih provode savjetovanja i radionice o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti školske djece i studenata i to pod nadzorom kineziologa.

– Kao nadstandard, već drugu godinu zaredom, u Domu zdravlja Zagreb – Centar provodimo projekt Zeleni recept, odnosno zelena uputnica, kojim liječnici pacijentima preporučuju tjelovježbu koju provodi kineziolog. Građane se time potiče na redovitu tjelesnu aktivnost i tako utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, a i smanjuju se liste čekanja za fizikalnu terapiju.

Pročelnica je posebice naglasila važnost osiguravanja jednakog pristupa mobilnosti za sve skupine građana čime se ujedno doprinosi socijalnoj pravednosti. Upravo zato se kontinuirano i nabavljaju niskopodni tramvaji i autobusi, unapređuje pristup stajalištima javnog prijevoza, raskrižja opremaju zvučnim signalizatorima, u pothodnike ugrađuju dizala, postavljaju taktilne površine.

– Kroz gradsku Odluku o socijalnoj skrbi danas osiguravamo besplatan javni prijevoz za oko 132 000 građana. Jer mobilnost je preduvjet socijalne uključenosti; ona nije samo fizičko kretanje već i pravo na pristup uslugama. Zagreb to jasno prepoznaje i djeluje u tom smjeru; sustavno, uključivo i dugoročno – zaključila je.
 
Skup je organizirao Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, u ulozi predstavnika EIT Health zajednice znanja i inovacija u Hrvatskoj i tvrtka Invento Capital Partners, kao predstavnik EIT Urban Mobility zajednice u Hrvatskoj, u suradnji sa UNIC-om.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

In Metropola

HRVATSKA KNJIŽNICA ZA SLIJEPE Izložba slika nastalih u sklopu likovne terapije

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili njihove radove zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor, kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe

Poslušaj članak

Igra točaka, crta, likova i boja. Tako je, u kratkoj noti, likovna pedagoginja Tanja Parlov opisala ljetnu izložbu slika učenika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, stvaranih kombiniranom tehnikom tijekom likovne terapije. Ova jedinstvena izložba otvorena je koncem lipnja u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, a za zainteresiranu će javnost biti otvorena do 12. rujna.

Ove godine Hrvatska knjižnica za slijepe obilježava 60. obljetnicu postojanja – čime se svrstala u jednu od najpostojanijih i najuglednijih institucija naše kulture – a tim je povodom pripremila raskošan program u sklopu kojeg je i otvorena rečena izložba.

– Naša knjižnica već dugo godina surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, i moram napomenuti kako se ta suradnja odvija na obostrano zadovoljstvo. Također nam je zadovoljstvo raditi s likovnom pedagoginjom Tanjom Parlov i korisnicima njezine likovne radionice unutar samog ‘Vinka Beka’. Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili dio njihovih radova zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor – kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.

Ovakva je izložba, nastavlja ravnateljica Zlatar Radigović, sjajan alat za senzibilizaciju javnosti kada je riječ o pravima i položaju slijepih osoba, usto i dobar putokaz za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Tek uzgred, za one neupućene, Hrvatska knjižnica za slijepe ne nudi svoje usluge samo osobama oštećena vida, nego i svima koji imaju teškoća s čitanjem, ponajprije ljudima s disleksijom i onima koji ne mogu držati knjige u rukama.

A evo što i samoj ljetnoj izložbi polaznika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’ kaže Tanja Parlov, pod čijim su mentorstvom likovna djela i stvarana.

– Apstraktno kao mogućnost izričaja osjeta i emocija tema je koja povezuje naše slike. Gradili smo ih papirnom kašom kroz točke, ravne i zakrivljene crte, stvarajući pritom zanimljive i dinamične likove. Nekad sami, nekad kroz komunikaciju s drugima. Izbor boja čini spektar duginih boja u različitim omjerima, tonovima i čistoći boje stvarajući dinamičnu i veselu atmosferu. Akromatske boje dodatno pojačavaju izražajnost kromatskih boja u nekim slikama. Radovi pulsiraju energijom, veseljem i slobodom – zaključuje likovna pedagoginja Tanja Parlov.

Nastavite čitati

In Metropola

Zagrepčanima na raspolaganju javni zdenci i klimatizirane knjižnice

Objavljeno

/

Napisao/la:

Infografika s porukom: „Tijekom toplinskih valova građanima Zagreba na raspolaganju javni zdenci i klimatizirane knjižnice“. Desno je karta grada Zagreba s označenim točkama dostupnih lokacija, a uz nju su prikazani knjige i termometar koji pokazuje visoku temperaturu.
Foto: Grad Zagreb

Kako bi se zaštitili od visokih temperatura, građani Zagreba mogu potražiti osvježenje na javnim zdencima i u klimatiziranim knjižnicama širom grada

Građanima su na raspolaganju 172 javna zdenca s pitkom vodom, raspoređena diljem grada, a njihov broj se kontinuirano povećava. Najbliži zdenac moguće je lako pronaći putem interaktivne karte dostupne na ovoj poveznici

Uz zdence, građani rashlađenje mogu potražiti i u Knjižnicama grada Zagreba, čiji su prostori većinom klimatizirani i predstavljaju ugodno mjesto za boravak tijekom dana. Mreža knjižnica djeluje na 42 lokacije u svim gradskim četvrtima. Detaljnije informacije o programima dostupne su na službenoj mrežnoj stranici Knjižnica grada Zagreba.

Grad Zagreb poziva građane da tijekom toplinskog vala potraže rashlađenje u dostupnim prostorima te da prate preporuke o zaštiti zdravlja koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

U trendu