Connect with us

in MREŽA

CPRS održao petu radionicu o pravima osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje slajd na kojem su prikazane određene socijalne usluge.
Foto: Borna Ferdo Vukojević

Socijalne usluge se osobi s invaliditetom mogu priznati ako ona ne može udovoljiti svojim životnim potrebama

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina u ponedjeljak je, putem platforme MS Teams, održala petu online radionicu u ciklusu radionica – Prava osoba s invaliditetom.

Kroz radionicu na temu ‘Smještaj, boravak, stanovanje, osobna asistencija i pomoć u kući’, pravnica Iva Atlija temeljito je objasnila zakonske regulative za svaku stavku pojedinačno od navedenih socijalnih usluga Zakona o socijalnoj skrbi. Isto tako, u okviru ove radionice detaljno je objašnjen Zakon o osobnoj asistenciji i sve promjene koje su nastupile u sklopu tog zakona, odlukom Ustavnog suda iz prosinca prošle godine.

Socijalne usluge za osobe s invaliditetom mogu se priznati osobama s invaliditetom pod određenim uvjetima. Osnovni uvjet je da osoba nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama, kao što su prehrana, smještaj, odjeća, ali i ostale potrebe koje su određene zdravstvenim stanjem korisnika.

Kako bi korištenje tih socijalnih usluga mogao ostvariti, korisnik mora biti hrvatski državljanin, ili strani državljanin po posebnim uvjetima. Prije nego se osobi odobri korištenje tih usluga rade se sveobuhvatne ili specifične procjene potreba korisnika, te se na temelju akcijskog plana dodjeljuju socijalne usluge korisniku.

Što se tiče usluge smještaja, one osiguravaju socijalne usluge koje obuhvaćaju intenzivnu skrb i osiguravanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji. Isto tako, moguće je ostvariti i pružanje drugih socijalnih usluga tijekom pet ili sedam dana u tjednu. Postupak za ostvarenje ove usluge pokreće se na zahtjev korisnika pri područnom uredu Zavoda za socijalni rad koji je nadležan prema prebivalištu korisnika.

Postoje dvije mogućnosti za dobivanje usluge – na temelju rješenja Zavoda za socijalni rad i putem privatnog ugovora sa pružateljem usluge (privatni dom za starije i nemoćne osobe).

Ista se može osigurati osobi s invaliditetom, djetetu s teškoćama u razvoju, kao i roditelju djeteta s teškoćama u razvoju koje je upućeno na rehabilitacijski program zbog sudjelovanja u rehabilitaciji.

Uslugu smještaja ne mogu koristiti ljudi koji su ostvarili sljedeća prava – s drugom osobom sklopili ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim ako se ne vodi postupak za ništavost ugovora.

Također, pravo na ovu uslugu nemaju one osobe kojoj uslugu njege pružaju članovi obitelji, osobe kojima se na primarnoj razini osigurava dovoljna njega bolesnika, te osobe kojima se njega u kući osigurava putem različitih programskih aktivnosti.  

Ono što je važno znati je da, ako je korisnik dobio pravo na korištenje smještaja rješenjem Zavoda za socijalni rad, pravo na inkluzivni dodatak mu se ukida, a ako si korisnik sam plaća uslugu smještaja, onda mu se ukida pravo samo ukoliko je korisnik 4. ili 5. razine potpore.

Kada je u pitanju usluga organiziranog stanovanja, vrijede sljedeća pravila. Mogu je koristiti djeca s teškoćama u razvoju te osobe starije životne dobi kojima je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju njihovih životnih potreba.

Tu uslugu mogu pružati – dom socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice te pravne osobe.  U sklopu ove usluge osiguravaju se organizirane aktivnosti tijekom dana radi zadovoljavanja životnih potreba korisnika koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji.

Ako korisnik ima uslugu boravka, on ne može koristiti psihosocijalnu podršku, uslugu organiziranog stanovanja ili uslugu smještaja.

Što se tiče inkluzivnog dodatka, u zakonu stoji da ako je osoba s invaliditetom dobila uslugu organiziranog stanovanja ukida joj se pravo na inkluzivni dodatak, dok ako korisnik sklopi ugovor s ustanovom i privatno plaća stanovanje, gubi samo inkluzivni dodatak 4. i 5. razine.

Nadalje, kada je u pitanju socijalna usluga pomoći u kući, ona može biti odobrena osobi kojoj je zbog privremenog ili trajnog, tjelesnog ili mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja trajno potrebna pomoć.

Ovu uslugu korisnici mogu ostvariti putem uputnice, dok je moguće sklopiti i privatni ugovor. Korisnicima ove usluge osigurava se organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene kao i zadovoljavanje drugih potreba korisnika.

Ta usluga može se odobriti korisniku, ako nije sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim ako nije pokrenut postupak za raskid istog, ako u vlasništvu nema imovinu kojom može osigurati zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, te ako je tri mjeseca prije pokretanja postupka za priznavanje ove usluge, mjesečni prihod po članu kućanstava bio manji od 500% osnovice.

Dobra vijest za sve korisnike je ta da od ove godine mogu ostvariti pravo na osobnu asistenciju iako im je odobrena usluga pomoći u kući.

Osoba korištenjem ove usluge ne gubi pravo na inkluzivni dodatak.

U sklopu predavanja održan je i dio o Zakonu o osobnoj asistenciji. Atlija se posebno dotaknula onih odredbi koje je Ustavni sud ukinuo 15. prosinca 2025. godine, te je 16.12.2025. donio nove odredbe.

Prema novim odredbama ukinuta je zapreka za priznavanje osobne asistencije maloljetnim osobama s invaliditetom. Sada zakon propisuje da tu uslugu mogu dobiti osobe koje imaju tjelesno, intelektualno ili mentalno oštećenje kojima je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, odnosno funkcionalnih sposobnosti, te imaju status osobe s invaliditetom.

Ovo pravo spomenute osobe ostvaruju bez obzira na to ostvaruju li pravo na socijalnu uslugu pomoći u kući, ima li im član obitelji status roditelja njegovatelja ili pak ostvaruju pravo na njegovatelja temeljem drugih propisa. Po novim propisima, osoba može dobiti uslugu osobne asistencije iako dobiva podršku tijekom odgojno-obrazovnog procesa koju mu pruža pomoćnik u nastavi.

Između ostalog, ukinute su i odredbe o maksimalnom broju sati pružanja usluga osobnog asistenta kao i kriterij o tome koliko će sati korisnici dobiti. Također, ukinuta je odredba o trenutku priznavanja prava na korištenje osobne asistencije. Prema novim odredbama, pravo na uslugu osobne asistencije priznaje se od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava na uslugu.

Nove odredbe trebale bi uvelike olakšati i poboljšati život osobama s invaliditetom, pod uvjetom da sustav bude adekvatno funkcionirao.

in MREŽA

Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga

Objavljeno

/

Muškarac u odijelu i naočalama govori pred novinarima, uz više mikrofona i pano Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Foto: Arhiva

Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji

Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.

Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.

Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.

Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.

Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.

Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.

S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.

Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.

Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.

Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.

Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.

Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.

Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.

Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.

Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.

Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.

Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.

Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.

-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je muškarac odjeven u plavo odijelo i košulju, koji sjedi u uredskom prostoru za radnim stolom. U pozadini se nalaze računalo, uredski pribor, dokumenti i oglasna ploča s obavijestima. Fotografija prikazuje uredno i profesionalno radno okruženje.
Foto: Arhiva

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.

Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.

U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.

Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.

Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.

Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.

U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je nasmijana žena koja sjedi u invalidskim kolicima uz morsku obalu. Odjevena je u sivu pletenu tuniku i tamne hlače, a nosi sunčane naočale. U pozadini se pruža mirno more, obalno šetalište i planinski krajolik s naseljem uz obalu. Fotografija odiše vedrinom, opuštenošću i pozitivnom energijom.
Foto: Barbara Vardić

Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura

Poslušaj članak

Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.

Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.

Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.

Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.

Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.

Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.

Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.

Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.

Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.

Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.

Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.

Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu