in MREŽA
CPRS održao petu radionicu o pravima osoba s invaliditetom
Socijalne usluge se osobi s invaliditetom mogu priznati ako ona ne može udovoljiti svojim životnim potrebama
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina u ponedjeljak je, putem platforme MS Teams, održala petu online radionicu u ciklusu radionica – Prava osoba s invaliditetom.
Kroz radionicu na temu ‘Smještaj, boravak, stanovanje, osobna asistencija i pomoć u kući’, pravnica Iva Atlija temeljito je objasnila zakonske regulative za svaku stavku pojedinačno od navedenih socijalnih usluga Zakona o socijalnoj skrbi. Isto tako, u okviru ove radionice detaljno je objašnjen Zakon o osobnoj asistenciji i sve promjene koje su nastupile u sklopu tog zakona, odlukom Ustavnog suda iz prosinca prošle godine.
Socijalne usluge za osobe s invaliditetom mogu se priznati osobama s invaliditetom pod određenim uvjetima. Osnovni uvjet je da osoba nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama, kao što su prehrana, smještaj, odjeća, ali i ostale potrebe koje su određene zdravstvenim stanjem korisnika.
Kako bi korištenje tih socijalnih usluga mogao ostvariti, korisnik mora biti hrvatski državljanin, ili strani državljanin po posebnim uvjetima. Prije nego se osobi odobri korištenje tih usluga rade se sveobuhvatne ili specifične procjene potreba korisnika, te se na temelju akcijskog plana dodjeljuju socijalne usluge korisniku.
Što se tiče usluge smještaja, one osiguravaju socijalne usluge koje obuhvaćaju intenzivnu skrb i osiguravanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji. Isto tako, moguće je ostvariti i pružanje drugih socijalnih usluga tijekom pet ili sedam dana u tjednu. Postupak za ostvarenje ove usluge pokreće se na zahtjev korisnika pri područnom uredu Zavoda za socijalni rad koji je nadležan prema prebivalištu korisnika.
Postoje dvije mogućnosti za dobivanje usluge – na temelju rješenja Zavoda za socijalni rad i putem privatnog ugovora sa pružateljem usluge (privatni dom za starije i nemoćne osobe).
Ista se može osigurati osobi s invaliditetom, djetetu s teškoćama u razvoju, kao i roditelju djeteta s teškoćama u razvoju koje je upućeno na rehabilitacijski program zbog sudjelovanja u rehabilitaciji.
Uslugu smještaja ne mogu koristiti ljudi koji su ostvarili sljedeća prava – s drugom osobom sklopili ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim ako se ne vodi postupak za ništavost ugovora.
Također, pravo na ovu uslugu nemaju one osobe kojoj uslugu njege pružaju članovi obitelji, osobe kojima se na primarnoj razini osigurava dovoljna njega bolesnika, te osobe kojima se njega u kući osigurava putem različitih programskih aktivnosti.
Ono što je važno znati je da, ako je korisnik dobio pravo na korištenje smještaja rješenjem Zavoda za socijalni rad, pravo na inkluzivni dodatak mu se ukida, a ako si korisnik sam plaća uslugu smještaja, onda mu se ukida pravo samo ukoliko je korisnik 4. ili 5. razine potpore.
Kada je u pitanju usluga organiziranog stanovanja, vrijede sljedeća pravila. Mogu je koristiti djeca s teškoćama u razvoju te osobe starije životne dobi kojima je djelomično potrebna pomoć pri zadovoljavanju njihovih životnih potreba.
Tu uslugu mogu pružati – dom socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice te pravne osobe. U sklopu ove usluge osiguravaju se organizirane aktivnosti tijekom dana radi zadovoljavanja životnih potreba korisnika koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji.
Ako korisnik ima uslugu boravka, on ne može koristiti psihosocijalnu podršku, uslugu organiziranog stanovanja ili uslugu smještaja.
Što se tiče inkluzivnog dodatka, u zakonu stoji da ako je osoba s invaliditetom dobila uslugu organiziranog stanovanja ukida joj se pravo na inkluzivni dodatak, dok ako korisnik sklopi ugovor s ustanovom i privatno plaća stanovanje, gubi samo inkluzivni dodatak 4. i 5. razine.
Nadalje, kada je u pitanju socijalna usluga pomoći u kući, ona može biti odobrena osobi kojoj je zbog privremenog ili trajnog, tjelesnog ili mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja trajno potrebna pomoć.
Ovu uslugu korisnici mogu ostvariti putem uputnice, dok je moguće sklopiti i privatni ugovor. Korisnicima ove usluge osigurava se organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene kao i zadovoljavanje drugih potreba korisnika.
Ta usluga može se odobriti korisniku, ako nije sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim ako nije pokrenut postupak za raskid istog, ako u vlasništvu nema imovinu kojom može osigurati zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, te ako je tri mjeseca prije pokretanja postupka za priznavanje ove usluge, mjesečni prihod po članu kućanstava bio manji od 500% osnovice.
Dobra vijest za sve korisnike je ta da od ove godine mogu ostvariti pravo na osobnu asistenciju iako im je odobrena usluga pomoći u kući.
Osoba korištenjem ove usluge ne gubi pravo na inkluzivni dodatak.
U sklopu predavanja održan je i dio o Zakonu o osobnoj asistenciji. Atlija se posebno dotaknula onih odredbi koje je Ustavni sud ukinuo 15. prosinca 2025. godine, te je 16.12.2025. donio nove odredbe.
Prema novim odredbama ukinuta je zapreka za priznavanje osobne asistencije maloljetnim osobama s invaliditetom. Sada zakon propisuje da tu uslugu mogu dobiti osobe koje imaju tjelesno, intelektualno ili mentalno oštećenje kojima je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, odnosno funkcionalnih sposobnosti, te imaju status osobe s invaliditetom.
Ovo pravo spomenute osobe ostvaruju bez obzira na to ostvaruju li pravo na socijalnu uslugu pomoći u kući, ima li im član obitelji status roditelja njegovatelja ili pak ostvaruju pravo na njegovatelja temeljem drugih propisa. Po novim propisima, osoba može dobiti uslugu osobne asistencije iako dobiva podršku tijekom odgojno-obrazovnog procesa koju mu pruža pomoćnik u nastavi.
Između ostalog, ukinute su i odredbe o maksimalnom broju sati pružanja usluga osobnog asistenta kao i kriterij o tome koliko će sati korisnici dobiti. Također, ukinuta je odredba o trenutku priznavanja prava na korištenje osobne asistencije. Prema novim odredbama, pravo na uslugu osobne asistencije priznaje se od dana izvršnosti rješenja o priznavanju prava na uslugu.
Nove odredbe trebale bi uvelike olakšati i poboljšati život osobama s invaliditetom, pod uvjetom da sustav bude adekvatno funkcionirao.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 16 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 15 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu