Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih simptoma, laboratorijskih testova za analizu koncentracije trimetilamina u urinu te genetskim testiranjem na mutacije gena FMO3

Ovo je rijetki metabolički poremećaj koji uzrokuje neobičan miris tijela, često uspoređivan s mirisom trule ribe. Ovaj sindrom nastaje zbog nemogućnosti tijela da učinkovito razgradi trimetilamin (TMA), spoj koji nastaje tijekom probave određene hrane bogate kolinom, lecitinom i karnitinom.

Sindrom ribljeg mirisa obično je genetskog podrijetla. Nastaje mutacijom gena FMO3, koji kodira enzim flavin-monooksigenazu 3. Taj enzim odgovoran je za pretvorbu trimetilamina u njegovu bezmirisnu formu, trimetilamin-N-oksid. Kada enzim ne funkcionira pravilno, trimetilamin se nakuplja u tijelu i izlučuje znojem, urinom i izdahnutim zrakom, uzrokujući specifičan neugodan miris.

Glavni simptom ovog poremećaja je intenzivan i trajan miris koji podsjeća na ribu. Ovaj miris može varirati u intenzitetu, ovisno o prehrani, hormonalnim promjenama (npr. tijekom menstruacije, trudnoće ili menopauze) te razini stresa. Osim fizičkih simptoma, sindrom često ima značajan psihološki utjecaj, uzrokujući sram, socijalnu izolaciju i anksioznost.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih simptoma, laboratorijskih testova za analizu koncentracije trimetilamina u urinu te genetskim testiranjem na mutacije gena FMO3.

Iako ne postoji lijek za sindrom ribljeg mirisa, simptomi se mogu kontrolirati promjenom načina života i prehrane.

Dakle, potrebno je izbjegavati hranu bogatu trimetilaminom poput ribe, jaja, crvenog mesa, soje, graha i drugih namirnica bogatih kolinom.

Aktivni ugljen i bakrov sulfat ponekad mogu pomoći u smanjenju simptoma. Učestalo tuširanje i korištenje antibakterijskih sapuna može smanjiti miris, a u nekim slučajevima liječnici mogu preporučiti antibiotike u niskim dozama kako bi smanjili crijevnu proizvodnju trimetilamina.

Ovaj sindrom zahtijeva pažljivo upravljanje i podršku. Edukacija o stanju, razumijevanje od strane obitelji i zajednice te savjetovanje s liječnicima ključni su za poboljšanje kvalitete života oboljelih osoba. Nažalost, mnogi sa blažim simptomima nikad ne zatraže pomoć zbog stigme i srama.

Dugotrajno izlaganje gaslightingu može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje žrtve. Osobe često gube samopouzdanje, osjećaju krivnju za situacije koje nisu njihova odgovornost i razvijaju osjećaj nemoći. U ekstremnim slučajevima, žrtve mogu početi sumnjati u vlastiti razum i percepciju stvarnosti

Poslušaj članak

Gaslighting je oblik psihološke manipulacije u kojem manipulator pokušava posijati sjeme sumnje u percepciju stvarnosti svoje žrtve, često s ciljem da stekne kontrolu ili moć nad njom. Ovaj fenomen može se dogoditi u osobnim odnosima, na radnom mjestu ili čak u širem društvenom kontekstu, poput političkog diskursa.

Pojam ‘gaslighting’ dolazi iz kazališnog komada i kasnijeg filma Gaslight iz 1944., u kojem suprug manipulira svojom ženom da povjeruje kako gubi razum, sustavno umanjujući njezina iskustva i osjećaje. U praksi, gaslighting uključuje negiranje stvarnosti, umanjivanje tuđih osjećaja, prebacivanje krivnje i stvaranje osjećaja nesigurnosti kod žrtve.

Gaslighting može biti suptilan, ali postoje određeni obrasci ponašanja koje je moguće prepoznati.

Negiranje onoga što se dogodilo. Manipulator može reći stvari poput: ‘To se nikad nije dogodilo’ ili “Ti si to izmislio/la’.

Omalovažavanje osjećaja. Komentari poput. ‘Preosjetljiv/a si’ ili ‘Pretjeruješ’ umanjuju važnost emocionalne reakcije žrtve.

Prebacivanje krivnje. Gaslighter često tvrdi da je problem u žrtvi: ‘Ti si uzrok svih problema’.

Iskrivljavanje činjenica. Manipulator može mijenjati ili izmišljati događaje kako bi izazvao zbunjenost.

Dugotrajno izlaganje gaslightingu može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje žrtve. Osobe često gube samopouzdanje, osjećaju krivnju za situacije koje nisu njihova odgovornost i razvijaju osjećaj nemoći. U ekstremnim slučajevima, žrtve mogu početi sumnjati u vlastiti razum i percepciju stvarnosti.

Zaštititi se možete tako što ćete vjerovati svojim osjećajima. Vaša iskustva i osjećaji su valjani, čak i ako vam drugi tvrde suprotno.

Vodite bilješke. Zapisivanje činjenica može vam pomoći u održavanju jasnoće i sprječavanju zbunjenosti.

Razgovarajte s povjerljivim osobama. Potražite podršku prijatelja, obitelji ili terapeuta koji vam mogu pružiti objektivnu perspektivu.

Postavite granice. Naučite reći ‘ne’ i zaštititi svoje emocionalno zdravlje.

Gaslighting je suptilan, ali moćan oblik manipulacije koji može značajno utjecati na mentalno zdravlje i kvalitetu života žrtve. Ključno je osvijestiti ove obrasce ponašanja, zaštititi se od njih i potražiti podršku kako biste vratili kontrolu nad vlastitom stvarnošću.

Ako ste suočeni s gaslightingom, znajte da niste sami i da postoje načini za izlazak iz ovog manipulativnog odnosa.

Na reviji će sudjelovati hrabre žene koje su preživjele moždani udar, a nosit će crvene haljine koje su izradili hrvatski dizajneri Greta Gudelj, Igor Dobranić, Iva Karačić, Željka Šafran, Jasmina Arnautović i Dora Rubić

Poslušaj članak

Dan crvenih haljina u Hrvatskoj se obilježava svakog prvog petka u veljači kako bi se podigla svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena. Cilj je educirati žene o rizicima, simptomima i prevenciji moždanog udara, jer žene češće pogađa ova bolest, a posljedice su često teže.

Inicijativa je započela u SAD-u kroz kampanju ‘Go Red for Women’, dok je u Hrvatskoj pokrenuta zahvaljujući Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u suradnji s brojnim udrugama za zdravlje.

Središnji događaj ovogodišnjeg Dana crvenih haljina održat će se 7. veljače u auli Sveučilišta u Zagrebu, uz mogućnost praćenja online. Na reviji će sudjelovati žene koje su preživjele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, uključujući Gretu Gudelj, Igora Dobranića, Ivu Karačić, Željku Šafran, Jasminu Arnautović i Doru Rubić.

Organizaciju Dana crvenih haljina predvode volonterke, stručnjakinje iz KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb, među kojima su neurologinje Arijana Lovrenčić-Huzjan, Marina Roje Bedeković, Zdravka Poljaković Skurić, Vesna Matijević i Svjetlana Šupe, te logopedinja Dinah Vodanović.

Statistički podaci pokazuju da jedna od pet žena doživi moždani udar, dok jedna od tri umire od njegovih posljedica. Prevencija je ključna – više od 80 posto moždanih udara može se spriječiti pravovremenim djelovanjem na čimbenike rizika i promjenom načina života.

Osim zajedničkih faktora rizika poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, šećerne bolesti, pušenja i atrijske fibrilacije, žene su podložne dodatnim specifičnim rizicima. Hormonalne promjene, egzogeni estrogeni, trudnoća i postporođajno razdoblje povećavaju vjerojatnost razvoja moždanog udara kod žena.

Crvena haljina simbolizira snagu i vitalnost žena te istovremeno podsjeća na važnost očuvanja zdravlja srca i krvnih žila. Obilježavanje Dana crvenih haljina uključuje edukativne radionice, javne kampanje i besplatne zdravstvene preglede.