Poveži se s nama

Vijesti

Čista je srijeda – počinje korizma

Objavljeno

/

Blagdan je Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje korizma, što je vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, kao poseban oblik pokorničke priprave vjernika za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa.

Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara: “Obratite se i vjerujte evanđelju” ili “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!”

Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjerničku spremnost da svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti sudjeluju u Kristovoj žrtvi, a pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice.

Posipanje pepelom u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok formula “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se podloži Bogu, svomu Stvoritelju.

Pepelnica uvijek pada srijedom, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Kako bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijednim postom i nemrsom.

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. 

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda svojom simbolikom poziva ljude da postanu Božja djeca, odnosno da kroz korizmeno vrijeme nastoje mijenjati ponašanje, i to posebno kroz dva vida – zauzetijim nastojanjem u odbacivanju svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom, te u usmjeravanju za dobro, pomaganju drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

Početkom 3. stoljeća  pokornička priprava za Uskrs trajala je od jednog ili dva tjedna, a stoljeće kasnije priprava je trajala četrdeset dana, po čemu je korizma i dobila naziv. Ta je priprava počinjala prvom nedjeljom korizme, a završavala je na Veliki četvrtak.

Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se njezino trajanje povećalo na 44 dana.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati

Vijesti

Krenuo projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana grupa ljudi koja stoji ispred crvenog plakata s natpisom "Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!" te logotipom "Hrvatski Caritas". Na plakatu su također slike kuna. Ispred grupe nalazi se prozirni pult s nekoliko mikrofona različitih medijskih kuća. Na zidu lijevo od plakata nalazi se križ. Fotografija je vjerojatno snimljena tijekom konferencije za novinare ili nekog službenog događaja povezanog s Hrvatskim Caritasom.
Foto: Hrvatski Caritas

Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima

Hrvatski Caritas pokrenuo je humanitarni projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’ s ciljem prikupljanja kovanica kuna i lipa, koje nakon 31. prosinca 2025. postaju bezvrijedne. Prikupljeni novac bit će pretvoren u eure i kroz program ‘Za 1000 radosti’ usmjeren obiteljima i pojedincima u potrebi.

Na konferenciji za medije održanoj 5. veljače 2025. godine projekt su predstavili predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš, ministar rada Marin Piletić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Mons. Radoš naglasio je kako Caritas crpi inspiraciju iz Evanđelja, stavljajući male i zaboravljene ljude u središte svojeg djelovanja.

– U ime Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva došao sam podržati još jednu hvalevrijednu akciju Hrvatskog Caritasa, jednog od najpouzdanijih partnera Vlade RH u pružanju socijalnih usluga – rekao je ministar Piletić.

Naglasio je kako kuna, imajući još uvijek onu materijalnu vrijednost, ovim projektom može dobiti i dodatnu vrijednost, kojom će donijeti veselje i pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Istaknuo je i kako je uspješnom suradnjom Ministarstva i Hrvatskog Caritasa ugovoreno 19 pružatelja usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za više od 500 korisnika, te da je Caritas jedna od ustanova koja se odazvala pozivu Vlade u programu Zaželi, kojim su za starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom osigurane usluge podrške i skrbi.

Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima. Projekt traje cijelu 2025. godinu, a cilj je razviti solidarnost i zajedništvo u društvu te pružiti konkretnu pomoć onima koji se bore s bolešću, nezaposlenošću i siromaštvom.

Ne dopustimo da neiskorištene kune propadnu – darujmo ih za one kojima su najpotrebnije.

Nastavi čitati

Vijesti

Više od 900 korisnika ustanova prelazi u zajednicu do 2027. godine

Objavljeno

/

Na slici su prikazane dvije osobe u invalidskim kolicima. Osobe su obučene u tamnu odjeću i nalaze se u unutarnjem prostoru, vjerojatno u uredu ili radnom okruženju. U pozadini se vidi radni stol s računalom i osoba koja radi. Pod je drveni, a prostor izgleda moderno i uredno. Invalidska kolica su različitih modela, a jedno od njih ima ukrase na bočnoj strani kotača.
Foto: Pexels

Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb, izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić

Poslušaj članak

Više od 900 djece, mladih i osoba s invaliditetom trebalo bi do 2027. godine napustiti institucije i započeti život u zajednici uz odgovarajuću podršku, izvijestilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U okviru inicijative za poboljšanje kvalitete života ranjivih skupina, Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom predstavilo rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći usmjerenog na deinstitucionalizaciju. U procesu transformacije i deinstitucionalizacije sudjelovalo je ukupno 38 ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj, a provedba ovog procesa financirat će se sredstvima Europske unije.

Cilj je do 2027. godine razviti mrežu socijalnih usluga u zajednici prilagođenu potrebama korisnika i njihovih obitelji, čime bi im se osigurala kvalitetnija skrb i veća društvena uključenost. Očekuje se značajno povećanje dostupnosti izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, uključujući organizirano stanovanje, dnevne boravke, psihosocijalnu podršku, osobnu asistenciju i ranu razvojnu podršku. Također, planira se unaprijediti pristup programima odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju te osigurati socijalno mentorstvo i inovativne usluge poput odmora od skrbi, peer podrške i podrške pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U sklopu ovog procesa, trebalo bi se osigurati više od 200 novih stambenih jedinica za organizirano stanovanje, a uspostavit će se i informatički sustav za praćenje deinstitucionalizacije. Ovaj sustav će objediniti podatke iz različitih izvora, omogućujući preciznije planiranje i prilagodbu socijalnih politika temeljenih na stvarnim potrebama korisnika.

– Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb – izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić.

Planirane aktivnosti financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+), iz kojih je za deinstitucionalizaciju u programskom razdoblju 2021.-2027. osigurano više od 150 milijuna eura.

Nastavi čitati

Vijesti

U ustanovama socijalne skrbi u Zagorju investicije od 19 milijuna eura

Objavljeno

/

By

Muškarac u tamnoj jakni i kravati govori za medije, dok mu novinari drže mikrofone s logotipima "HRT" i "Radio Kaj" te mobilni telefon ispred lica. Iza njega je muškarac u tamnom kaputu koji ga promatra, a u daljoj pozadini stariji radnik u reflektirajućem prsluku i crvenoj kacigi stoji ispred građevine prekrivene skelama. Sunčano je, a oko njih su stabla i vozila.
Foto: Siniša Kalajdžija/Hina

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obišao je u utorak projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuvši da su u tijeku četiri investicije vrijedne 19 milijuna eura

Piletić je obišao Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja djeluje od 1964. godine, u njoj je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 djelatnika.

Ministar je rekao da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi.

– Živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo u sustav, a izvori financiranja su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond te nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura – kaže Piletić.

U Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno se ulaže u dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju četiriju ustanova.

– Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, te da ustanove dobiju potreban broj stručnjaka – izjavio je ministar.

Dodao je kako su lani pokrenuli snažan investicijski ciklus, a riječ je o 18 centara diljem Hrvatske koji će brinuti o starijima i nepokretnim osobama koje boluju od Alzheimera.

– Omogućit ćemo gotovo 2500 novih smještanih jedinica i 5000 novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – najavio je Piletić.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako se u te objekte desetljećima nije ulagalo. Sada je to prepoznato pa će napokon i oni zasjati u novom ruhu.

Nastavi čitati

U trendu