Connect with us

EU kutak

Chemnitz i Nova Gorica europske su prijestolnice kulture 2025.

Objavljeno

/

Zračna fotografija urbanog područja s mnogo zgrada, zelenilom i jezerom u prvom planu, koje je okruženo drvećem.
Foto: Kora27/CC BY-SA 3.0

S početkom 2025. dva grada preuzimaju titulu europskih prijestolnica kulture: Chemnitz (Njemačka) i Nova Gorica (Slovenija)

Tijekom cijele godine ti će gradovi ugošćivati kulturna događanja, izložbe i izvedbe, čime će se istaknuti bogatstvo naših zajedničkih europskih kultura. Ovogodišnje proslave imaju dodatnu dimenziju jer se 2025. obilježava 40. obljetnica inicijative europskih prijestolnica kulture.

Inauguracija Chemnitza kao europske prijestolnice kulture 2025. održat će se 18. siječnja. Pod geslom ‘Vidjeti neviđeno’ grad želi ojačati ulogu civilnog društva kulturnim projektima koje predvodi zajednica i izgraditi mrežu ‘europskih tvoraca demokracije’.

Aktivnosti vezane uz europsku prijestolnicu kulture u Novoj Gorici počet će 8. veljače. U tom okviru grad namjerava rasti zajedno sa susjednim talijanskim gradom Gorizijom i postati ‘europska prijestolnica kulture bez granica’. Bit će to i prilika da se kulturnim i umjetničkim sredstvima istraži koncept granica iz različitih dimenzija.

– Čestitamo našim europskim prijestolnicama kulture 2025., Chemnitzu i Novoj Gorici. Radujem se cjelogodišnjim proslavama kojima će se predstaviti raznolikost, identiteti i vrijednosti europskih kultura te istodobno istaknuti ono što zbližava europske građane u proslavi naše raznolikosti, identiteta i vrijednosti. To je i prilika da se promisli o tome što je sve ta ugledna inicijativa postigla tijekom posljednjih 40 godina – izjavio je povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.

Titula europske prijestolnice kulture gradovima omogućuje da putem kulture potaknu svoj lokalni i regionalni razvoj. Gradovima i regijama koje ih okružuju pruža i dugoročne kulturne, gospodarske i društvene koristi.

Da bi bili odabrani, gradovi su morali uspostaviti kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom u kojem se promiče aktivno sudjelovanje gradskih zajednica. Komisija je dvjema europskim prijestolnicama kulture za 2025. dodijelila nagradu Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura, koja se financira u okviru programa Kreativna Europa, kao priznanje za kvalitetu njihovih priprema za predstojeću godinu. Povjerenik Micallef dodijelit će nagradu Mercouri prilikom svojeg sudjelovanja na svečanoj inauguraciji Chemnitza 18. siječnja, na kojoj će održati i govor.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

REVIZORSKI SUD Euroastupnici podržali hrvatsku kandidatkinju Ivanu Maletić

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazana unutrašnjost Europskog parlamenta s velikom količinom zastupnika koji sjede za svojim stolovima raspoređenim u polukružnim redovima. U sredini se nalazi govornica, a iznad nje zastava Europske unije. Sala je moderna i prostrana, a atmosfera je formalna.
Foto: EU/Fred Marvaux

Parlament je u četvrtak podržao Ivanu Maletić kao hrvatsku članicu Europskog revizorskog suda u njezinu drugom mandatu

Ivana Maletić, čije je imenovanje Odbor za proračunski nadzor potvrdio 14. svibnja 2025., članica je Europskog revizorskog suda od 2019. Prije toga bila je zastupnica u Europskom parlamentu od 2013. do 2019. godine, nakon službe u Ministarstvu financija Republike Hrvatske.

Ivana Maletić magistrirala je računovodstvo, reviziju i financije na Sveučilištu u Zagrebu, a trenutno radi na doktoratu na Sveučilištu u Rijeci.

Zastupnici su podržali njezino imenovanje tajnim glasanjem, s 460 glasova za, 72 protiv i 59 suzdržanih.

Konačnu odluku donijet će države članice EU-a u Vijeću.

U skladu s Ugovorom o EU-u svaka država članica predlaže jednog kandidata za člana Europskog revizorskog suda. Vijeće EU-a, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja popis članova na mandat of šest godina.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

EU kutak

Otvorene prijave za Nagradu Daphne Caruana Galizia za novinarstvo

Objavljeno

/

Napisao/la:

Logo nagrade Daphne Caruana Galizia za novinarstvo. S lijeve strane prikazana je ilustracija oka sastavljenog od crnih točkica različitih veličina, stvarajući efekt pikselizacije. S desne strane, velikim slovima piše: 'Daphne Caruana Galizia Prize for Journalism', pri čemu su riječi 'Daphne Caruana Galizia' plave boje, a 'Prize for Journalism' crne boje. U donjem desnom kutu nalazi se logotip Europskog parlamenta s natpisom: 'With the support of the European Parliament'.
Foto: daphnejournalismprize.eu

Europski parlament objavio je 21. svibnja poziv na podnošenje prijava za peto izdanje Nagrade Daphne Caruana Galizia za novinarstvo

Nagrada Daphne Caruana Galizia za novinarstvo dodjeljuje se svake godine oko 16. listopada, datuma ubojstva malteške novinarke.

Nagrada se dodjeljuje kao priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljna načela i vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava.

– Slobodni mediji najbolji su štit demokracije. Novinari moraju slobodno izvještavati o činjenicama, bez straha od cenzure, zastrašivanja ili odmazde. Europski parlament ustrajno će braniti i zalagati se za novinare i slobodu medija – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

– Nagradom Daphne Caruana Galizia za novinarstvo odaje se počast onima koji osvjetljuju najmračnije kutke – jer govoriti istinu ne bi smjelo imati cijenu. Nagrada utjelovljuje nepokolebljivu predanost Europskog parlamenta istini i slobodi govora te pripada svakom novinaru koji se bori za činjenice, sviđale se one nekima ili ne. Sloboda medija daje vjetar u jedra našoj demokraciji – kaže Metsola.

Za sudjelovanje u izboru za nagradu, koji je otvoren profesionalnim novinarima i timovima profesionalnih novinara svih državljanstava, potrebno je dostaviti istraživačke novinarske radove koji su objavljeni ili emitirani u medijima sa sjedištem u jednoj od 27 država članica Europske unije.

Cilj nagrade je podupirati profesionalno novinarstvo i istaknuti njegovu važnost za očuvanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava.

Neovisni žiri, sastavljen od predstavnika medija i civilnog društva iz 27 država članica te predstavnika glavnih europskih novinarskih udruženja, odabrat će najbolji rad. Svečanost dodjele nagrade svake se godine održava oko 16. listopada, datuma ubojstva Daphne Caruane Galizije.

Nagrada i novčani iznos od 20.000 eura koji je prati svjedoče o snažnoj potpori Europskog parlamenta istraživačkom novinarstvu te o važnosti slobode medija. Posljednjih godina Parlament je u više navrata upozorio na pokušaje podrivanja medijskog pluralizma u Uniji i svijetu.

Osuđivao je pokušaje ograničavanja slobode medija, posebice sve oblike napada na novinare, neovisno o njihovim počiniteljima. Zalaganje zastupnika urodilo je u ožujku 2024. Europskim aktom o slobodi medija, kojim se štiti sloboda medija te jamči sigurnost i neovisnost novinara. Osim toga, zastupnici su godinama tražili uvođenje pravila za borbu protiv zlonamjernih sporova kako bi zaštitili novinare i civilno društvo od strateških tužbi, kojima je cilj ušutkati kritičare.

Zahvaljujući tim naporima, u veljači 2024. donesena je Direktiva protiv strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja.

Novinari mogu podnijeti svoje radove putem internetske stranice daphnejournalismprize.eu do 31. srpnja 2025., u ponoć po srednjoeuropskom vremenu.

Tko je bila Daphne Caruana Galizia?

Daphne Caruana Galizia bila je malteška novinarka, blogerica i antikorupcijska aktivistica koja je opširno izvještavala o korupciji, pranju novca, organiziranom kriminalu i prodaji državljanstava te o upletenosti malteške vlade u skandal s Panamskim dokumentima.

Nakon uznemiravanja i prijetnji, ubijena je u eksploziji autobombe 16. listopada 2017. Revolt javnosti zbog načina na koji su vlasti vodile istragu njezina ubojstva doveo je do ostavke premijera Josepha Muscata.

Europski zastupnici kritizirali su propuste u istrazi te su u prosincu 2019. pozvali Komisiju da s tim u vezi poduzme mjere.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

EU kutak

Europski parlament utemeljuje Europski red za posebne zasluge

Objavljeno

/

Napisao/la:

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Europski parlament uvodi prvo službeno europsko odlikovanje za posebne zasluge

­Uoči 75. obljetnice Schumanove deklaracije – koja je temelj europskog jedinstva – Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo je utemeljiti Europski red za posebne zasluge, prvo službeno europsko odlikovanje te vrste. Dodjeljivat će se pojedincima za izvanredan doprinos europskom jedinstvu, demokraciji i europskim vrijednostima.

Njime će se upotpuniti postojeći sustavi odlikovanja na nacionalnoj razini i ojačati zajednički europski identitet u vrijeme kada globalni izazovi zahtijevaju snažnije jedinstvo.

– Europu oblikuju građani i upravo je njima namijenjen Europski red za posebne zasluge – izjavila je predsjednica Roberta Metsola.

– Dodjeljivat će se hrabrim i odlučnim pojedincima koji, baš kao što je razmišljao i Robert Schuman, smatraju da mir, demokracija i dostojanstvo nisu samo ideali, nego i poziv na djelovanje. U povodu 75. obljetnice početka europskog projekta odajemo počast onima koji ga i dalje oblikuju.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavite čitati

U trendu