in MREŽA
CEREBRALNA PARALIZA Globalno zanemareno zdravstveno stanje
Vaše iskustvo i glas važni su za oblikovanje pravednijeg društva. Zajedno rastemo jači, poručio je Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize
Povodom Svjetskog dana cerebralne paralize, koji obilježavamo 6. listopada, doznali smo s kojim se izazovima susreću ljudi koji žive s cerebralnom paralizom u Hrvatskoj.
Cerebralna paraliza je najčešći uzrok trajnog motoričkog invaliditeta u djece, a nastaje uslijed oštećenja mozga prije, tijekom ili neposredno nakon rođenja.
Unatoč poteškoćama, uz pravovremenu terapiju, inkluziju i podršku zajednice, osobe s cerebralnom paralizom mogu razviti visoku razinu samostalnosti i kvalitete života, a o svemu više rekli su nam ljudi koji svakodnevno u svom radu susreću osobe s cerebralnom paralizom.
– Šesti listopad iznimno je bitan jer tada globalno nastojimo podići svijest, potaknuti inkluziju te zagovarati prava i jednake mogućnosti za milijune ljudi diljem svijeta koji žive s cerebralnom paralizom.
Iako je cerebralna paraliza najčešći cjeloživotni tjelesni invaliditet, ona predstavlja jedno od najmanje financiranih i najčešće zanemarenih zdravstvenih stanja na globalnoj razini. Prema informacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 26.391 osoba s cerebralnom paralizom i ostalim paralitičnim sindromima – kazao nam je Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize.
S obzirom na to da se većina osoba s cerebralnom paralizom kreće uz pomoć pomagala za kretanje, jedan od najvećih izazova s kojima se svakodnevno susreću svakako su fizičke prepreke, odnosno neprilagođenost javnih prostora, zgrada, javnih i obrazovnih ustanova, radnih mjesta te javnog prijevoza.
– Čest izazov su svakako i institucionalne prepreke – spori i komplicirani administrativni postupci pri ostvarivanju prava, neumreženost sustava koji ne prepoznaje potrebe korisnika i samim time ne nudi adekvatne i dostatne usluge. Iz toga, nažalost, proizlazi činjenica da mladi nakon navršene 21. godine života izlaze iz sustava i nemaju kud. Roditelji u matičnim ustanovama ostaju bez kvalitetnog savjetovanja, jer ni sam stručni kadar ne zna kuda bi ih dalje uputio te su prinuđeni sami obilaziti ustanove i udruge, čiji su kapaciteti ograničeni. Očigledna je i nedovoljna upućenost osoba s cerebralnom paralizom u njihova prava i način ostvarivanja istih. Informacije su često nejasne, nedovoljno istaknute, nisu objedinjene na jednom mjestu i nisu digitalno pristupačne. Nedostatna je i podrška kroz sustave socijalne i zdravstvene skrbi, ograničen je pristup rehabilitaciji, logopedskim uslugama, fizioterapiji. Usluge koje su dostupne najčešće su nedostatne i nisu dovoljne za kvalitetno održavanje stanja i mogući napredak, koji bi svakako olakšao i potaknuo samostalnost u izvedbi aktivnosti svakodnevnog života. Osobe s cerebralnom paralizom velik broj terapija prinuđene su dodatno plaćati, što je veliki financijski izdatak, a tu su i dodatni troškovi za adaptaciju pomagala za kretanje i nabavu asistivnih tehnologija, koje su ključ za kvalitetan pristup obrazovanju, zapošljavanju i komunikaciji – pojasnila je za In Portal Dragana Veldić Šarić, voditeljica podružnice Novi Jelkovec Udruge CeDePe.
Veliki izazov su i društveni stavovi i predrasude, od kojih su najčešće one da osobe s cerebralnom paralizom nisu sposobne za samostalan život, kvalitetno obrazovanje i zapošljavanje.
– Česta je isključenost osoba s cerebralnom paralizom iz kulturnih, sportskih i rekreativnih aktivnosti, što često vodi do socijalne izolacije i nedovoljne uključenosti u zajednicu. Izostaje i kvalitetna i pravovremena psihološka podrška. Javna svijest o potrebama, pravima i sposobnostima osoba s cerebralnom paralizom nedovoljno je razvijena, a edukacije i javne kampanje za podizanje svijesti i promoviranje prava osoba s invaliditetom trebalo bi provoditi što češće – istaknula je Veldić Šarić.
– Ovim bih putem poručio svim osobama s cerebralnom paralizom, kao i njihovim obiteljima – niste sami, uz vas su i brojne udruge koje se zalažu za ravnopravnost, dostupno obrazovanje, zdravstvenu skrb i jednake mogućnosti za sve. Vaše iskustvo i glas važni su za oblikovanje pravednijeg društva. Istaknuo bih ovdje moto Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize – zajedno rastemo jači – poručio je Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize.
Na kraju pozivamo sve osobe s cerebralnom paralizom da se uključe u globalnu inicijativu i podijele svoje iskustvo ili način obilježavanja ovog važnog dana.
Na stranici Svjetskog dana cerebralne paralize pokrenuta je inicijativa u kojoj se prikupljaju priče osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i prijatelja. Upravo vaša priča može inspirirati i osnažiti druge.
Svoje iskustvo, fotografiju i/ili video još uvijek možete podijeliti putem obrasca na poveznici
– Bili bismo zahvalni ukoliko biste priču podijelili i s HSUCDP-om putem elektroničke pošte na e-mail hsucdp@hsucdp.hr, kako bismo uz vašu privolu priče dijelili na društvenim mrežama. Hvala vam unaprijed na sudjelovanju i doprinosu vidljivosti osoba s cerebralnom paralizom – poručili su iz Saveza.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji