Centar za ženske studije iz Zagreba poziva sve zainteresirane na obilježavanje 17. Dana Marije Jurić Zagorke, koji se održavaju od 21. do 26. studenoga 2023. godine
Program je započeo u utorak, 21. studenoga 2023., u 18 sati, ispred kipa Marije Jurić Zagorke u Tkalčićevoj ulici, kostimiranom izvedbom ‘Cvijet za riječ’ – Ponesi cvijet za našu Zagorku.
U srijedu, 22. studenoga 2023., održana je edukativno kostimirana šetnja ‘Neznane junakinje’ u izvedbi Gornjogradskih coprnica.
U četvrtak, 23. studenoga, od 11 do 19 sati, Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bio je otvoren za javnost, a bit će otvoren i u nedjelju, 26. studenoga, od 11 do 19 sati. Posjetitelji su moći vidjeti stan u kojem je Zagorka živjela 19 godina, stalni postav te čuti poznate i manje poznate informacije i priče iz života popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke.
Potom će se, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, u petak i subotu, 24. i 25. studenoga, održati znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke ‘Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe’, na temu ‘Rod i mediji: od reprezentacije do konstrukcije zbilje’.
– Nekada se o medijima govorilo kao sekundarnom čimbeniku socijalizacije, no danas je
sveprisutnost njihova utjecaja od najranijeg djetinjstva tolika da ih mnogi svrstavaju među primarne odgojne agense. Već dugo mediji nisu samo posrednici određenog sadržaja, već su oformili vlastitu socijalnu sredinu i faktor su konstrukcije socijalne zbilje. Sudjeluju u destabilizaciji granica između virtualnog i zbiljskog (života i teksta), zbog čega je potrebna kritička distanca kada se govori o epistemološkim i ontološkim dimenzijama učinaka suvremenih medija na pojedince, grupe i društvo u cjelini. Medijska će se pismenost pri tome često isticati kao važna sastavnica kritičke sposobnosti, a zahtijeva da postavljamo pitanja o tome tko i gdje stvara određenu poruku, koje se tehnike koriste za privlačenje pažnje, kako različiti ljudi mogu razumijevati određene poruke, koje se vrijednosti i točke gledišta prezentiraju, zašto se neka poruka odašilje, itd. Tema je, naravno, neraskidivo vezana i uz Mariju Jurić Zagorku, našu prvu profesionalnu novinarku koja je od kraja 19. do sredine 20. stoljeća surađivala u brojnim novinama, često nepotpisana ili pod pseudonimom. Bila je članica redakcije Obzora, pisala je političke reportaže o mađarskoj politici, putopisne crtice, autobiografske bilješke, feljtone, jednočinke, organizirala je demonstracije protiv bana Khuen-Hédervárya te bila nakratko zatvorena. Pokrenula je i uređivala Ženski list, potom Hrvaticu, svjesna mnogih povratnih procesa utjecaja medija na društvo, s nadom da tu leži njihov demokratizacijski i emancipacijski potencija – stoji u priopćenju.
U nedjelju, 26. studenoga, najavljena je i tradicionalna šetnja ‘Zagorkinim tragom kroz Zagreb’ s početkom u 11 sati, u izvedbi Slavice Jakobović-Fribec. Mjesto sastanka je spomenik banu Jelačiću, Trg bana Jelačića. Za šetnju nije potrebna prijava.
– Taj isti dan, u nedjelju, 26. studenoga, vodimo vas i u samostalan razgled grada! Uz pomoć ‘Misterioznog pisma’ pretvaramo vas u vodiča/kinju. Tragovi zapisani na papiru vode kroz grad i upoznaju vas s mjestima povezanim sa Zagorkinim romanom ‘Jadranka’, koji je počeo izlaziti prije 80 godina. Misteriozno pismo možete preuzeti kod nas u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, od 12 do 17 sati i potom pohitati u potragu za mjestima iz pisma, fotografirati se na njima i s ‘dokazima’ se vratiti na Dolac i pokupiti svoju skromnu nagradu za trud. U aktivnosti možete sudjelovati sami ili u grupi te nije potrebna prijava – pojašnjeno je.
Program se održava uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
in MREŽAPrije 1 dan
Kutak za stručnjakePrije 3 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Life&StylePrije 2 dana