Medicina
Boravkom na svjetlu pobijedite dijabetes
Vrlo je vjerojatno da bi se boravak na dnevnoj svjetlosti ubuduće mogao preporučivati kao dio terapije za prevenciju od dijabetesa tipa 2
Danas od šećerne bolesti u svijetu boluje gotovo 500 milijuna ljudi. Većina njih ima upravo dijabetes tipa 2 koji se često veže uz debljinu, a nastaje zbog inzulinske rezistencije. Iako se radi o lakšem obliku dijabetesa, tu bolest ne smije se olako shvatiti.
Iako postoje lijekovi koji se koriste za suzbijanje dijabetesa, odnosno njegovu kontrolu, postoji i lakši način borbe protiv ove bolesti. Naime, kako piše Earth.com, studija napravljena u jednom laboratoriju u Nizozemskoj sugerira kako boravak na prirodnom svjetlu može normalizirati razinu šećera u krvi, te uz normalnu prehranu i pravodobnu upotrebu lijekova, smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2.
U provedenoj studiji sudjelovali su volonteri stariji od 65 godina. Oni su proveli 4 i pol dana u sobama Sveučilišta u Maastrichtu, uz široke prozore ili fiksnu rasvjetu. Nakon četiri tjedna ljudi koji su proveli dane uz dnevno svjetlo, sada su morali provesti vrijeme na fiksnom i obrnuto.
– Uglavnom provodimo dane pod umjetnom rasvjetom, koja ima niži intenzitet svjetlosti i uži spektar valnih duljina od prirodne svjetlosti – istaknuo je voditelj istraživanja Jorisom Hoeksom.
Istraživački tim promatrao je kako se glukoza ponašala kod ljudi pod kojim okolnostima. Kako bi se moglo smatrati da je razina šećera u krvi kod odrasle osobe normalna, mora imati vrijednosti 70 do 180 mg/dL.
Tijekom izlaganja dnevnom svjetlu sudionici su proveli oko 51% dana unutar normalnog raspona glukoze u krvi, u usporedbi s približno 43% tijekom izlaganja umjetnom svjetlu.
Sudionici su imali male senzore, odnosno naprave putem kojih je praćena glukoza u njihovoj krvi. Analiza se oslanjala na 10 ljudi. Ljudi su imali normalnije rezultate glukoze pri boravku na dnevnom svjetlu.
Isto tako, na ispitanicima su provedeni testovi energije koji su bili temeljeni na disanju. Testovi su pokazali kako pri boravku na dnevnom svjetlu dolazi do sagorijevanja više masti kako bi se proizvela energija.
S obzirom na to da iskorištavanje masnih naslaga u tijelu može smanjiti potrebu za uzimanjem lijeka inzulina nakon obroka, dolazimo do zaključka da bi popodnevna šetnja ili bilo kakva fizička aktivnost po dnevnom svjetlu mogla biti jedna od krucijalnih stavki za suzbijanje dijabetesa.
Još jedan od testova bio je mjerenje melatonina (hormona sna) u večernjim satima nakon što su sudionici bili izloženi svjetlu u svakom dobu dana. Pokazano je da su razine tog hormona bile veće kod osoba koje su boravile na dnevnom svjetlu dva sata prije spavanja.
Laboratorijski uzgojene stanice koje su pretvorene u jednostavna vlakna, pokazale su da se ‘unutarnji sat’ organizma ranije pomiče. To utječe na uzimanje glukoze iz tijela kako bi ga iskoristile mišićne stanice. Ovaj process može uravnotežiti razinu glukoze u krvi.
Dnevna svjetlost, također, može pomoći organizmu da kontrolira vremenski unos hrane, što isto tako može uravnotežiti razinu glukoze u krvi.
Pri ovom testiranju ispitanici su bili u kontroliranim uvjetima, odnosno ograničeno im je sjedenje, gledanje u računalo, praćeno je vrijeme kad jedu, spavaju i šetaju. Upravo zato je svjetlost bila jedina varijabla koja je značajnije utjecala na glukozu u ovom ispitivanju.
Isto tako, razina svjetlosti mijenja se s godišnjim dobom pa se ne može očekivati da u svakom podneblju rezultati budu isti.
Istraživači planiraju nekoliko tjedana upariti svjetlosne senzore s monitorima glukoze kako bi vidjeli hoće li učinak biti isti i kod su ispitanici u svojim kućama.
Ako se ova studija pokaže točnom na većem uzorku ljudi i na drugim mjestima, vrlo je vjerojatno da bi se boravak na dnevnoj svjetlosti ubuduće mogao preporučivati kao dio terapije za prevenciju dijabetesa tipa 2.
Ova terapija mogla bi funkcionirati pod uvjetom da ljudi ‘dovedu u red’ svoje životne navike hranjenja, spavanja i fizičke aktivnosti, odnosno šetanja.
Studija je objavljena u časopisu Cell Metabolism.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije
Poslušaj članak
Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.
Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.
Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.
Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.
U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?
Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.
Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.
Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.
Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja
Poslušaj članak
Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.
Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.
Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.
No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.
Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.
Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.
Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.
Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni