Koncert se održava u okviru ‘Jazza u Močvari’, platforme za promociju i prezentaciju domaće i inozemne jazz scene, kojoj u Zagrebu kronično nedostaje prostor za sviranje
Koncert se održava u okviru ‘Jazza u Močvari’, platforme za promociju i prezentaciju domaće i inozemne jazz scene, kojoj u Zagrebu kronično nedostaje prostor za sviranje
Blurt, britanski bend čija glazbeni izričaj ne podliježe uobičajenim žanrovskim ladicama, vraća se nakon 17 godina u Zagreb gdje će nastupiti u klubu Močvara, a uz opisni naziv večeri ‘Pogo jazz noir’ kao predgrupe će im se pridružiti zagrebačke grupe Šumski i Peach Pit.
Blurt, s karizmatičnim i ekscentričnim frontmenom Tedom Miltonom, opisuje se kao jedan od najuzbudljivijih europskih bendova i kao najveća tajna britanske punk jazz scene.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća Milton se bavio poezijom i lutkarstvom u raspojasanom Londonu, pa je čak i Eric Clapton u svojoj autobiografiji napisao da su mu tulumi s njime promijenili život, a Terry Gilliam angažirao ga je za rad na filmu ‘Jabberwocky’.
Pod utjecajem punka 1979. uzima saksofon i osniva Blurt čiji je glazbeni okvir definiran od samog početka – hipnotički repetitivne fraze bubnja i gitare služe mu kao podloga za neurotične trzaje saksofonskih riffova i poetskih provokacija, podsjeća se u najavi koncerta.
Nakon intenzivnih ranih nastupa dobivaju kratkotrajni ugovor s manchesterskim Factory Records, a potom nastavljaju s nizom nezavisnih izdanja. Najdugovječniji gitarist je Steve Eagles iz grupa Satan’s Rats i The Photos, poznatih svim kolekcionarima opskurnog ’77 punka.
Blurt su prvi put u Zagrebu svirali 1991. u Galeriji SC, nakon toga u Ksetu i Teatru &td, a najviše puta u Močvari, gdje je Milton nastupio i s lutkarsko-glazbenim projektom ‘In a Kharms Way’, posvećenom njegovom omiljenom piscu Daniilu Harmsu.
Nisu to jedine veze tog 82-godišnjeg glazbenika s Močvarom – veliki je štovatelj njezinog ilustratora Igora Hofbauera koji je napravio omote za pet Blurtovih albuma i brojne plakate, a Tedov lik se često nalazio i kao motiv njegovih drugih ilustracija. Milton je sa saksofonom gostovao i na dvije pjesme grupe Šumski.
– Dok bendovi iz tog doba danas povremeno organiziraju reunion ukazanja kako bi si nahranili ego i popunili kućni budget, Blurt kroz preko 45 godina neprekinute karijere, uz turneje na koje odlaze isključivo vlakom, i koje godinama najavljuju kao posljednju, dosljedno plivaju istim onim mutnim vodama u kojima se brčkaju Tom Waits, Ian Svenonius, The Residents, Sleaford Mods i ini tvrdoglavi nepopustljivci kojima su vlastita pravila važnija od onih nametnutih – ističu iz Močvare.
Kao predgrupe nastupaju Šumski, kada će publika ‘imati priliku osjetiti podzemlje 90-ih, čemer nultih, beznađe 10-ih i crnilo 20-ih, ali sve to garnirano i upakirano u odgovarajući ethno-kozmo-afro-indie-post-ovo-ono-kraut-psihodelik rock, a ponekad i pop’, te ‘Peach Pit’ koji sviraju instrumentalnu glazbu, ‘duboko uronjenu u nasljeđe avangardnog rocka, noisea i free jazza’.
Koncert se održava u okviru ‘Jazza u Močvari’, platforme za promociju i prezentaciju domaće i inozemne jazz scene, kojoj u Zagrebu kronično nedostaje prostor za sviranje.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.
Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2
Prema službenim podacima HALMED-a, inzulin Levemir tvrtke Novo Nordisk od 1. rujna 2026. godine više neće biti dostupan u Republici Hrvatskoj.
Riječ je o dugogodišnjem bazalnom inzulinu koji koriste brojne osobe sa šećernom bolešću, uključujući djecu i odrasle osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2.
Za osobe s dijabetesom koje koriste Levemir je važna poruka da ne paničare niti samostalno mijenjaju terapiju. Ključno je da na vrijeme razgovaraju sa svojim dijabetologom o mogućim zamjenama i planu prelaska na drugi bazalni inzulin.
Svaka promjena bazalnog inzulina zahtijeva individualnu prilagodbu terapije i pojačan oprez, posebno kod osjetljivih skupina pacijenata.
Zbog sve izraženijih problema s dostupnošću različitih lijekova, a time i inzulina u Hrvatskoj i svijetu, portal NaInzulinu.com naglašava da preostali inzulini moraju biti potpuno dostupni svim osobama s dijabetesom, bez ikakve doplate HZZO-u. Riječ je o lijeku o kojem izravno ovisi život pacijenata, a ne o terapiji koja smije postati financijski teret za oboljele.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana