Papa Franjo, popularan među vjernicima, ali suočen s žestokim protivljenjem unutar Katoličke crkve, preminuo je u ponedjeljak ujutro u Vatikanu u dobi od 88 godina.

“Jutros u 7:35 sati (5:35 GMT), rimski biskup, Franjo, vratio se kući Ocu. Cijeli je njegov život bio posvećen služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal kamerlengo Kevin Farrell u priopćenju koje je objavio Vatikan.

Franjo je pušten je iz bolnice 23. ožujka nakon što je 38 dana bio hospitaliziran s obostranom upalom pluća, što je bila njegova četvrta i najduža hospitalizacija od početka pontifikata 2013. godine.

U nedjelju, tijekom slavlja Uskrsa, djelovao je vrlo slabo, ali je prošao papamobilom među tisućama vjernika na Trgu svetog Petra.

Ozbiljna lica i vidno uznemiren, ipak je morao svoj tekst povjeriti drugima, uspjevši izgovoriti samo nekoliko riječi, slabog daha.

Patio je od problema s kukovima, bolova u koljenima, prošao je operacije i dišne infekcije. Bio je narušenog zdravlja i koristio invalidska kolica, ali je ustrajao na brzom radnom tempu, unatoč upozorenjima liječnika.

Po vatikanskim zakonima pogreb se mora održati u roku od devet, a konklave između 15 i 20 dana od smrti pape. U međuvremenu će kamerlengo, 77-godišnji irski kardinal Kevin Farrell, biti vatikanski upravitelj. 

Franjo je krajem 2023. otkrio da želi biti pokopan u bazilici svete Marije Velike u središtu Rima, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put da papu pokapaju ondje više od tri stoljeća.

Osim toga, Vatikan je u studenom izdao pojednostavljeni protokol za papinske pogrebe, uključujući ukop u jednostavnom lijesu od drva i cinka, stajući na kraj tradiciji kraj triju ljesova jedan u drugome, svaki od različite vrste drveta, čempresa, olova i hrasta.

U 12 godina pontifikata, prvi isusovac i južnoamerički papa u povijesti neumorno se založio za obranu migranata, okoliša i socijalne pravde, istovremeno ne dovodeći u pitanje stavove Crkve o pobačaju ili celibatu svećenika.

Višestruke reforme

Upozorenja o njegovom zdravlju umnožila su se, a onda i potakla nagađanja o mogućem odstupanju s dužnosti, kako je to učinio njegov prethodnik Benedikt XVI.

Duhovni vođa gotovo 1,4 milijarde katolika u 2023. je dvaput bio hospitaliziran, od čega jednom zbog velike operacije abdomena. I posljednjih mjeseci morao je otkazati nekoliko papinskih angažmana.

Od svoje 21. godine Jorge Bergoglio je patio od akutnog pleuritisa, zbog čega mu je i djelomično odstranjeno desno plućno krilo.

Ljubitelj glazbe i nogometa, ali alergičan na odmaranje, Franjo je često imao i desetak sastanaka dnevno. U rujnu je napravio i najdulje putovanje u svom pontifikatu, 12-dnevno putovanje jugoistočnom Azijom i Oceanijom.

U Rimu, ali i u posjetima, “papa s kraja svijeta”, izabran 13. ožujka 2013., neumorno je osuđivao sve oblike nasilja, od trgovine ljudima do migracijskih katastrofa i ekonomskog iskorištavanja.

On je 11. veljače ponovno osudio masovna protjerivanja migranata, dio politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, čime je navukao bijes Bijele kuće.

Žestoki protivnik trgovine oružjem, bivši nadbiskup Buenos Airesa ipak je ostao nemoćan pred sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, unatoč bezbrojnim pozivima na mir.

Ovaj lukavi političar bez dlake na jeziku također je želio reformirati Kuriju, središnju vladu Svete Stolice, nagriženu inercijom, i razviti ulogu žena i laika te osvjetlati sumnjive vatikanske financije.

Suočen pedokriminala u Crkvi, ukinuo je papinsku tajnost i obvezao redovnike i laike da prijave slučajeve svojim nadređenima. Ipak nije uspio uvjeriti udruge žrtava, koje su ga kritizirale da nije otišao dovoljno daleko.

Posvećen svjetskim periferijama

Zalažući se za međureligijski dijalog, posebice s islamom, branio je do samog kraja Crkvu “otvorenu za sve”, navukavši na sebe bijes populističkih pokreta zbog svoje podrške migrantima.

Dok je ovaj srdačni papa izazvao velik žar javnosti, želeći vjernicima “dobar tek” na Trgu svetog Petra svake nedjelje, također ga je oštro kritizirala konzervativna oporba zbog njegova navodnog nedostatka pravovjerja i autoritarnog upravljanja.

O tome svjedoči negodovanje koje su izazvale pojedine odluke, poput otvaranja blagoslova za istospolne parove krajem 2023. godine ili ograničenja slavlja misa na latinskome.

Te je kritike potaknula i sjena Benedikta XVI. koji je boravio u Vatikanu sve do svoje smrti krajem 2022., raspirujući teoriju o “dvojici papa”.

“Građanski rat” unutar Crkve dosegao je vrhunac dijatribama, ili pismima kritike, pojedinih kardinala, posebice uoči Sinode o budućnosti Crkve krajem 2023. godine.

Franjin jednostavan stil, koji je radije koristio skroman dvosobni stan od 70 m² u Domu svete Marte umjesto pozlaćene apostolske palače, također je doveo do optužbi za pretjeranu desakralizaciju službe.

Taj 266. papa, više zainteresiran za “periferije” planeta nego za velike zapadne zemlje, također je preusmjerio rasprave unutar Crkve, poput njegove ekološke i socijalne enciklike “Laudato si” iz 2015., vrlo zapažene optužbe protiv financija koja veliča očuvanje planeta.

Hina

Program vraćanja pomagala doprinijeti će smanjenju otpada, ali i emisija ugljičnog dioksida. Istovremeno, pacijenti kojima su pomagala potrebna zbog njihovog trenutnog stanja, uštedjeti će velike količine novca

Poslušaj članak

Specijalna bolnica u Londonu, ‘King’s College Hospital’, jedna je od rijetkih u svijetu koja je ekološki osvještena te je u skladu s time pokrenula program vraćanja pomagala za hodanje kako bi ista mogla koristiti i drugi pacijenti.

Program vraćanja pomagala doprinijeti će smanjenju otpada, ali i emisija ugljičnog dioksida. Istovremeno, pacijenti kojima su pomagala potrebna zbog njihovog trenutnog stanja, uštedjeti će velike količine novca, ali i možebitno ubrzati proces oporavka.

Ljudi koji žele vratiti štake i slična pomagala za hodanje, trebaju ih odnijeti na za to predviđene lokaciju, točnije u spremište ispred bolnice. Tamo će zaprimljene stvari pregledati stručni tim, a ukoliko se procijeni da pomagala nisu sigurna za ponovnu upotrebu, ista će biti reciklirana.

Ako netko pak nije u mogućnosti opremu odnijeti u spremište ispred bolnice, putem aplikacije WRAP Recycling Locator Tool može pronaći mjesta na koje se pomagala mogu odnijeti.

Ovaj program dio je zelenog plana očuvanja okoliša kojeg bolnica provodi.

Šefica odjela za rehabilitaciju King’s College Hospitala Kate Gregory objasnila je što se provedbom ovog programa postiže.

– Pomagala za hodanje često igraju ključnu ulogu u pomaganju pacijentima da se oporave od bolesti, izgrade svoju neovisnost i vrate pokretljivost. Vraćanje ovih pomagala pomoći će nam u zaštiti okoliša. S druge strane, pacijentima ćemo osigurati potrebnu opremu i uštedjeti novac – istaknula je Gregory

Nadamo se kako će se praksa vraćanja pomagala proširiti diljem svijeta, te tako pomoći očuvanju prirode, ali i skratiti muku ljudima oko potražnje i nabavke pomagala neophodnih za kretanje u vrijeme rehabilitacije.

U srcu Lisabona otvoren je Café Joyeux, jedinstveni kafić koji nije samo mjesto za kavu, već i mjesto gdje osobe s invaliditetom dobivaju priliku za zaposlenje i profesionalni razvoj

Poslušaj članak

Ovaj inovativni koncept, koji potječe iz Francuske, predstavlja korak naprijed u promicanju inkluzije u europskom društvu.

Inkluzivni model poslovanja

Café Joyeux osnovan je 2017. godine u Francuskoj s misijom zapošljavanja osoba s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Ova inicijativa brzo je prepoznata kao primjer dobre prakse u stvaranju inkluzivnog radnog okruženja. Zaposlenici kafića ne samo da rade kao konobari i baristi, već se uključuju i u druge segmente poslovanja, stječući dragocjene vještine koje im pomažu u daljnjem profesionalnom razvoju.

Otvaranje podružnice u Lisabonu

Lisabon je postao prva destinacija izvan Francuske koja je prihvatila ovaj koncept. Otvaranje kafića u glavnom portugalskom gradu donosi novu perspektivu o zapošljavanju osoba s invaliditetom, ukazujući na važnost njihovog uključivanja u radnu snagu. Lokalna zajednica pozitivno je reagirala na ovaj projekt, istaknuvši njegov značaj za podizanje svijesti i smanjenje predrasuda.

Razbijanje predrasuda i promjena percepcije

Cilj Café Joyeuxa nije samo pružiti zaposlenje, već i mijenjati percepciju društva prema osobama s invaliditetom. U mnogim europskim zemljama osobe s intelektualnim i razvojnim teškoćama suočavaju se s visokom stopom nezaposlenosti i teško pronalaze prilike za rad. Ovakvi projekti dokazuju da inkluzija nije samo moguća, već i korisna za cijelu zajednicu.

Osoblje kafića prolazi specijaliziranu obuku koja im omogućava da se osjećaju sigurnima i kompetentnima u svom poslu. Njihov rad ne samo da doprinosi ekonomiji, već i inspirira druge poslodavce da razmotre mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Društveni utjecaj i budući planovi

Café Joyeux planira nastaviti sa širenjem diljem Europe, donoseći svoj model inkluzije u druge gradove. Njihov uspjeh u Francuskoj i sada u Portugalu pokazuje da postoji veliki interes za ovakve inicijative i da su promjene moguće kada postoji volja i podrška.

Ovaj projekt nije samo poslovni pothvat, već i važan društveni pokret koji promovira jednakost i prilike za sve. S obzirom na pozitivne reakcije javnosti, Café Joyeux ima potencijal postati inspiracija za slične inicijative diljem Europe i svijeta.