Svega petina radnika u Hrvatskoj zadovoljna plaćom, polovica planira promijeniti posao u narednih 6 mjeseci

Alma Career, vodeća kompanija u području zapošljavanja u srednjoj i istočnoj Europi, poznata u Hrvatskoj po brendu MojPosao, nedavno je provela međunarodno istraživanje o zadovoljstvu plaćom putem platforme Paylab.  

Istraživanje je obuhvatilo gotovo 15.000 ispitanika iz devet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije.

– Rezultati pokazuju kako je samo 27% sudionika istraživanja zadovoljno svojom trenutačnom plaćom, dok se 56% njih osjeća potplaćeno. Taj osjećaj izraženiji je među ispitanicima u baltičkim i balkanskim zemljama, dok ispitanici iz Češke, Slovačke i Estonije pokazuju nešto višu razinu zadovoljstva – ističe Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije Alma Career grupe.

Plško dodaje i da čak 77% ispitanika razmatra promjenu posla u idućih šest mjeseci, što upućuje na značajan rizik fluktuacije radne snage.

– Spremnost na promjenu radnog mjesta osobito je visoka u balkanskim zemljama, gdje doseže i do 90%. Na takve stavove, očekivano, utječu brojni čimbenici – od visine plaća do njihove realne vrijednosti u kontekstu kupovne moći – zaključuje Plško.

Svaki pet radnik zadovoljan je plaćom

Podaci pokazuju kako je tek 21% ispitanika iz Hrvatske zadovoljno svojom trenutnom plaćom – pri čemu ih je samo 2% u potpunosti zadovoljno, a 19% uglavnom zadovoljno.

S druge strane, 41% hrvatskih radnika nezadovoljno je visinom svojih primanja – od toga 16% izrazito nezadovoljno, a 25% uglavnom nezadovoljno.  

Ostatak ispitanika (38%) zauzima neutralan stav i navodi kako ‘nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni’.

U usporedbi s drugim zemljama obuhvaćenima istraživanjem, najzadovoljniji su ispitanici iz Češke i Estonije (oko 32%), dok se Hrvatska, zajedno s Latvijom i Litvom, nalazi na samom dnu ljestvice zadovoljstva plaćama.

Kada se promatra zadovoljstvo plaćom prema spolu, istraživanje je pokazalo da su žene u prosjeku manje zadovoljne svojim primanjima od muškaraca – tek 24% žena izjavilo je da su zadovoljne plaćom, dok je taj udio kod muškaraca nešto viši, 30%.

Zanimljive razlike u zadovoljstvu uočene su i s obzirom na dob. Osobe mlađe od 45 godina sklonije su izražavanju zadovoljstva plaćom – gotovo 30% ih je zadovoljno, dok je među ispitanicima starijima od 45 godina takav stav iskazalo samo 23%.

Ovi podaci ukazuju na trend rasta nezadovoljstva s godinama, što je osobito zanimljivo ako uzmemo u obzir da se s godinama najčešće dolazi i do viših radnih pozicija – koje obično nose i veću plaću.

Međutim, čini se da osjećaj potplaćenosti s iskustvom ne nestaje, već se dodatno naglašava.

Osjećaj potplaćenosti prisutniji nego ikad

Više od polovine ispitanika iz svih zemalja (56%) izjavilo je kako se osjeća potplaćeno, što je porast od 3% u odnosu na 2023. godinu.

Istodobno, samo 21% sudionika istraživanja smatra kako je njihova trenutna plaća razmjerna uloženom radu – što je pad od 5% u odnosu na prošlu godinu.

U Hrvatskoj je taj osjećaj još izraženiji – čak 65% zaposlenih smatra da je njihova plaća preniska u odnosu na njihove radne zadatke i doprinos organizaciji. Samo 17% hrvatskih ispitanika smatra kako su njihova primanja ‘razumna’ i u skladu s njihovim angažmanom.

Koliku bi plaću zaposlenici smatrali zadovoljavajućom?

Istraživanje je pokazalo i koliki rast plaće bi ispitanici smatrali zadovoljavajućim.

U Hrvatskoj, 38% radnika navodi da bi bili zadovoljni s povećanjem od 11 do 20%, dok je 37% njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 21 i 50%. Dodatno, 16% Hrvata zadovoljilo bi se s rastom plaće od 6 do 10%, dok bi svega 3% zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.

Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plaća da bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40%, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20%. Daljnjih 27% ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 20 do 50%, dok bi 17% zadovoljilo i manje povećanje od 6 do 10%. Zanimljivo je da samo 2% sudionika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutne plaće.

Istraživanje je također otkrilo povezanost između visine primanja i očekivanja – oni s nižim plaćama uglavnom očekuju veće povišice kako bi se osjećali zadovoljnije.

Gledajući po zemljama, tri od četiri ispitanika u Češkoj, Slovačkoj, Estoniji i Sloveniji smatraju da bi povećanje do 20% bilo zadovoljavajuće. S druge strane, u ostalim zemljama, među kojima je i Hrvatska, većina zaposlenika očekuje povišicu veću od 20%.

Ove razlike vjerojatno odražavaju varijacije u kupovnoj moći i prosječnim plaćama među državama.

Čak 89% Hrvata razmišlja o promjeni posla

Nezadovoljstvo plaćom ima jasne posljedice i na razinu lojalnosti radne snage.

Na pitanje planiraju li u narednih šest mjeseci potražiti novi, bolje plaćen posao, čak 89% ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je potvrdno – 45% njih ozbiljno razmatra promjenu, a 44% kaže da je to moguće. Samo 11% ispitanika izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao.

Na razini svih devet zemalja obuhvaćenih istraživanjem, 77% ispitanika razmatra promjenu posla. Najveća spremnost na takav korak prisutna je upravo u balkanskim zemljama, gdje dostiže i do 90%. Ove brojke jasno upućuju na rašireno nezadovoljstvo i potencijalno visok rizik od fluktuacije radne snage, posebice u Hrvatskoj.

– U usporedbi s istraživanjem iz 2023., broj onih koji razmišljaju o promjeni posla lagano je pao – sa 79% na 77%, no i dalje samo jedna četvrtina zaposlenika ne razmišlja o promjeni posla u narednih šest mjeseci – zaključuje Jozef Plško.

Izvor: MojPosao

Žene poduzetnice svojim radom i iznimnim postignućima mogu biti pokretači promjena te inspiracija drugim ženama. Važnu ulogu žena poduzetnica u poslovnom svijetu i društvu u cjelini godinama prepoznaje Hrvatska udruga poslovnih žena – Krug

U sklopu Svjetskog dana poduzetnica, u četvrtak je udruga Krug u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore dodijelila priznanja najuspješnijim poduzetnicama i menadžericama u 2024. godini.

Predsjednica udruge Krug, Sanja Putica, zahvalila je HGK-u na pomoći u radu udruge i podršci ženskom poduzetništvu. Naglasila je da žene poduzetnice svojom hrabrošću, inovativnošću, iskoracima u osobnom i poslovnom životu daju ogroman doprinos hrvatskom društvu.

Udruga Krug, koja je osnovana 1992. godine, od početka svog djelovanja vjeruje u istinsku viziju žene koja je poduzetnica i menadžerica, ali i žene koja ima i druge uloge.

– Žene poduzetnice otvaraju nova radna mjesta, uvode inovacije, otvaraju nove mogućnosti ostalim ženama koje u njihovom primjeru mogu vidjeti da žensko poduzetništvo nije uvijek jednostavno, ali udruga Krug je uvijek na raspolaganju – rekla je Putica. Naglasila je da su nagrađene žene poduzetnice svojim primjerima promijenile svoja okruženja, napravile iskorak i postale hrabre. Međutim, pred njima su novi uspjesi, a upravo im je dodijeljeno priznanje poticaj za budućnost.

Potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj, istaknula je da žene poduzetnice svojim idejama svakodnevno mijenjaju lice hrvatskog gospodarstva te time mijenjaju svijet oko sebe. Naglasila je da je potrebno podupirati žene na njihovom poslovnom putu, jer je to ključ za napredak gospodarstva i društva. Međutim, žene se još uvijek suočavaju s brojnim preprekama – od nejednakih plaća i manjka prilika do stereotipa.

– Podupirati žene znači ulagati u inovacije, razvoj i budućnost. Istraživanja pokazuju da raznolike radne sredine donose bolje rezultate i veće zadovoljstvo zaposlenika. Različite perspektive daju značajno pametnije odluke. Danas svaka žena kojoj damo priliku otvara vrata drugima. Stoga moramo stvarati sustave podrške kroz mentorstvo, prilike za razvoj, fleksibilne uvjete rada te promicati jednakost. Kad žene uspijevaju – cijelo društvo ide naprijed. Svaka žena koja je imala priliku zakoračiti u svijet poduzetništva i pokrenuti vlastitu priču zaslužuje priznanje – rekla je Čagalj.

Spomenula je da, prema posljednjim podacima FINE, 21,4 posto tvrtki je isključivo u vlasništvu žena, a kada se tome dodaju tvrtke u kojima su žene suvlasnice, udio ženskog poduzetništva raste najviše do 30 posto. Međutim, još uvijek ima prostora za daljnji rast. Osvrnula se i na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naglasila je da udruga Krug promovira socijalno poduzetništvo.

– Društvo je prema osobama s invaliditetom deklarativno i socijalno osviješteno, ali još uvijek su barijere prisutne prema tim osobama, kao i prema svemu onome gdje sudjeluje ženska populacija. Vjerujemo da će se to brzo promijeniti – poručila je Čagalj.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, istaknula je da je pitanje ravnopravnosti i položaja žena vrlo važno za Europsku uniju i Europsku komisiju. Naglasila je da se želi graditi Europska unija jednakosti. Stoga je donesena Direktiva o transparentnosti plaća, jer žene i muškarci nisu jednako plaćeni za isti rad. Važan akt je Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života, čime se želi omogućiti bolji balans između poslovnog i privatnog, a donesena je i Direktiva o ženama u upravnim odborima.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Goran Romek, istaknuo je da žensko poduzetništvo ima ključnu ulogu u oblikovanju konkurentnijeg i uključivijeg društva. Naglasio je da je, što se tiče ženskog poduzetništva, Hrvatska na tragu prosjeka Europske unije.

– Broj žena vlasnica obrta i poduzetnica iz godine u godinu konstantno raste. U Hrvatskoj je trenutno 1,4, a prosjek u Europskoj uniji je 1,5 – blizu smo prosjeka Europske unije po ženskom poduzetništvu. Međutim, puno moramo napraviti kako bismo taj prosjek dostigli – rekao je Romek. Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva svojim mjerama dodatno poticati žene poduzetnice.

Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine je Danijela Klešković, Viribus Unitus d.o.o. iz Dubrovnika. Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine u socijalnom poduzetništvu je Željka Cindrić, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Cindić iz Ogulina, a dobitnica priznanja za menadžericu godine je Vedrana Tomić, Obrve d.o.o. iz Splita.

Ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, Željka Cindrić, rekla je da je sve počelo privatnom praksom 1996. godine, a 2009. godine proširenjem djelatnosti razvila se ustanova. U timu ustanove rade medicinske sestre i fizioterapeuti koji pružaju svakodnevnu njegu pacijentima u njihovim kućama.

– Danas je biti poduzetnica izazovno, ali i lijepo. Ne bih mijenjala svoj posao. Već sam 30 godina u ženskom poduzetništvu. U poduzetništvo sam otišla s 21 godinom, nakon tri godine staža u ogulinskoj bolnici, i nisam nikada požalila. Imam dobru podršku obitelji i dobar tim. Za naše pacijente kreiramo individualni pristup u zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji. Velik broj naših pacijenata zahtijeva gerijatrijsku skrb. Radimo s osobama s teškoćama, a provodimo i Bobath terapiju – ispričala je Cindrić.

Sada ne samo da možemo prisustvovati događajima, već ih i sami planiramo organizirati, kazala je predsjednica Udruge distrofičara Krapina, Mirjana Janžek

Poslušaj članak

Krapina je napravila još jedan značajan iskorak prema inkluzivnijem društvu – kraj zgrade Pučkog otvorenog učilišta i Gradske knjižnice postavljeno je novo dizalo koje omogućava pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Projekt je predstavljen 14. svibnja 2025. godine na konferenciji za medije, a nazočili su mu gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović te predstavnici uključenih ustanova.

Radi se o projektu pod nazivom ‘Rješavanje pristupačnosti objektima za osobe s invaliditetom’, čiju je realizaciju Grad Krapina ostvario uz sufinanciranje Ministarstva hrvatskih branitelja. Ukupna vrijednost investicije iznosi 152.067 eura.

Dosadašnji raspored prostora u zgradama Učilišta i knjižnice – koje su spojene i dijele zajedničke sadržaje – ograničavao je pristup osobama koje se otežano kreću, budući da su katovi bili dostupni isključivo putem stubišta. Ugradnjom vanjskog dizala sa sjeverozapadne strane objekta, ti su prostori sada jednako dostupni svima.

– Ovo je nastavak naših nastojanja da gradske objekte učinimo dostupnijima. Prije nekoliko godina dizalo smo ugradili u Osnovnoj školi Augusta Cesarca, a ondje smo prilagodili i sanitarne čvorove te izgradili pristupnu rampu. Imamo i dječje igralište s opremom prilagođenom djeci s invaliditetom. Na svakom projektu vodimo računa o detaljima – spuštanju rubnjaka, rampama i slično – izjavio je gradonačelnik Gregurović, istaknuvši kako je upravo zbog sadržaja na katu knjižnice i Učilišta postojala potreba za ovakvim infrastrukturnim rješenjem.

Radove je izvela tvrtka MB-Transgradnja, a projekt je osmislio arhitekt Mikša. Gradonačelnik je pohvalio kvalitetu izvedbe i dodao kako je dizalo, osim funkcionalnosti, i estetski uspješno uklopljeno u vizuru starije zgrade i okolnog parka.

Zadovoljstvo realizacijom projekta izrazile su i ravnateljice dviju ustanova. Maja Vukina Bogović, ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, naglasila je koliko će novi dizalo poboljšati svakodnevni rad i omogućiti većem broju građana sudjelovanje u kulturnim programima.

– Programi poput ‘Librići’, koje često posjećuju roditelji s djecom u kolicima, djeca s teškoćama te starije osobe, sada su dostupniji svima. Novo dizalo ne samo da rješava pristupnost, već i dodatno uljepšava zgradu svojim modernim dizajnom – rekla je Vukina Bogović.

Grozdana Pavlović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina, prisjetila se da je još 2017. izgrađena pristupna rampa za Festivalsku dvoranu, ali su katovi ostali nedostupni. Nova instalacija omogućuje pristup i velikoj dvorani s 100 sjedećih mjesta, kao i učionicama za obrazovanje odraslih.

– Zahvaljujući ovom projektu, napokon su svi naši sadržaji dostupni svima. Posebno hvala Gradu i Ministarstvu na podršci, kao i arhitektu Mikši koji je osmislio rješenje koje se izvrsno uklapa u postojeći prostor – zaključila je Pavlović.

Projekt je posebno pozdravila i predstavnica udruge osoba s invaliditetom. Predsjednica Udruge distrofičara Krapina, Mirjana Janžek, istaknula je važnost projekta za njihovu zajednicu.

– Ove su zgrade godinama bile zatvorene za nas – nismo mogli prisustvovati izložbama, radionicama, predavanjima. Sve se promijenilo zahvaljujući entuzijazmu ravnateljice Pavlović i podršci gradonačelnika i ravnateljice knjižnice. Sada ne samo da možemo prisustvovati događajima, već ih i sami planiramo organizirati – poručila je Janžek za In Portal.

Dodala je i da dizalo nije korisno samo osobama s invaliditetom, već i starijima te roditeljima s malom djecom. Zaključila je kako Krapina sve više pokazuje da želi biti grad jednakih mogućnosti za sve građane.

– Ponosna sam što sam mogla prisustvovati ovom važnom trenutku kao predstavnica osoba s invaliditetom. Grad Krapina pokazuje kako se s voljom i suradnjom mogu ostvariti velike promjene – poručila je Janžek.