Connect with us

Vijesti

Analiza plaća u Hrvatskoj u drugom kvartalu 2025.

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put premašila 1500 eura, državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u drugom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1526 eura neto, što je 4% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 17% više nego u istom razdoblju 2024. godine.

Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1410 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća također je porasla za 4%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 18%.

Općenito gledano, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 21% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u turizmu, gdje su 10% ispod prosjeka.

Usporedimo li podatke s drugim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: poljoprivreda (+22%) te transportu, logistici i skladištenju (+19%).

S druge strane, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, voda i otpada plaća je rasla svega 8% u odnosu na isti period prošle godine.

Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija.

Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 37% više od prosječne plaće, odnosno 2098 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 21% više od prosjeka, što iznosi 1850 eura.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 37% ispod prosjeka (964 eura), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1021 eura, što je 33% ispod prosjeka.

Državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9% više od prosjeka te iznose 1669 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 1% niže plaće od prosjeka (1516 eura), a upravo su u tim tvrtkama primanja radnika doživjela najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 21%.

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1493 eura neto, odnosno 2% manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1529 eura, što je u skladu s državnim prosjekom.

Provjerili su i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. S rastom veličine tvrtke, rastu i plaće.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1370 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka.

U tvrtkama s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1476 eura, što je 3% ispod prosjeka. Najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.641 euro neto, što je 8% više od prosjeka i rast od 23% na razini godine.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Virovitičko-podravskoj (-18%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1671 euro (medijan 1540 eura).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše ‘skočile’ u županijama s nižim prosječnim plaćama: Krapinsko-zagorskoj (+30%), Osječko-baranjskoj (+21%) te Požeško-slavonskoj (+21%) županiji.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.

Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2506 eura, što je 64% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 13% višu plaću od prosječne (1719 eura) i čak 31% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1312 eura, ili 14% manje od prosjeka.

Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1180 eura (23% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1315 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1672 eura, odnosno 10% više od prosjeka.

Muškarci i dalje osjetno plaćeniji od žena

U drugom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena. Prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u drugom kvartalu iznosila je 1640 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1426 eura.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

CARPO Okrugli stol koji je okupio stručne suradnike u školama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto:In Portal

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu

Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju,  psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.

Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.

Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.

– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju  izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja  – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.

Nastavite čitati

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu