Za pretilost se može reći da je pandemija koja značajno narušava kvalitetu života. Na globalnoj razini 47 posto žena ima prekomjernu tjelesnu masu.
S ciljem ukazivanja na specifičnosti pretilosti u odnosu na spol i njenih posljedica, specifičnosti međuovisnosti o psihičkim poremećajima u odnosu na spol te specifičnosti terapijskih intervencija ovisno o spolu Klinika za psihijatriju Sveti Ivan organizirala je prošli četvrtak simpozij „ Pretilost i psihopatologija kod žena: jučer-danas-sutra“.
Na simpoziju su vodeći stručnjaci iz područja epidemiologije, endokrinologije, psihijatrije, nutricionizma, interne medicine, fizioterapije i javnog zdravstva održali predavanja o raznim vidovima pretilosti kod žena, od javnozdravstvenih pokazatelja, hormonskih i psihičkih posebnosti, do uloge lijekova, tjelesne aktivnosti i suvremenih oblika liječenja, uključujući i kirurške zahvate.
Sudionike je prigodnim riječima pozdravila Ivana Đerek- Dubravčić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Naglasila je da pretilost je sve značajniji javnozdravstveni izazov ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Stoga se tom problemu treba pristupiti stručno i sveobuhvatno.
„U gradu Zagrebu svjesni smo izazova javnozdravstvenog značaja pretilosti i u suradnji sa zdravstvenim ustanovama provodimo niz projekata i aktivnosti koji su usmjereni smanjivanju rizika razvoja kroničnih bolesti , a između ostalog povezani su i sa pretilosti. U 2025. godini za provedbu projekata koji su usmjereni regulaciji tjelesne težine i usvajanju zdravih životnih navika izdvajamo preko 200 tisuća eura. Jedan od projekata koji sufinanciramo je i Dnevna bolnica za poremećaj prehrane u sklopu Klinike za psihijatriju Sveti Ivan koju vodi psihijatar Hrvoje Handl“, rekla je Đerek- Dubravčić.
Epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Sanja Musić-Milanović naglasila je da najveća prevalencija prekomjerne tjelesne mase žena na Karibima, u Sjevernoj Africi, te na Bliskom istoku i Oceaniji. Srednja i Istočna Europa bilježi stagnaciju kad je u pitanju porast indeksa tjelesne mase u zadnjem desetljeću.
” U Hrvatskoj možemo očekivati da minimalno će 80 posto žena u nekom trenutku imati prekomjernu tjelesnu masu. Trenutno 50 posto žena u dobi iznad 18 godina ima previše kilograma, odnosno prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prosjek Europske unije je 45 posto, a Hrvatska je iznad toga, te možemo reći da su naše žene europske prvakinje po višku kilograma“, rekla je Musić- Milanović. Navela je istraživanje koje pokazuje da 34 posto djevojčica u dobi od osam godina pati od debljine dok u adolescenciji prevalencija privremeno opada. Spomenula je da žene s nižim mjesečnim prihodima imaju problem prekomjerne tjelesne mase i debljine u odnosu na ostale. Također žene nižeg obrazovanja imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne mase, nego žene srednjeg i višeg obrazovanja.
„Hrvatske žene s nižim obrazovanjem su opet prve u Europi što se tiče prekomjerne tjelesne mase. Najveći udio u Hrvatskoj žena s prekomjernom tjelesnom masom su one s nižim obrazovanjem“, upozorila je Musić- Milanović.
„Žene koje žive u gradovima su opet prve u Europi što se tiče prekomjerne tjelesne mase. Najveći udio žena s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom koje žive u gradovima su u Hrvatskoj“, rekla je Musić- Milanović.
Naglasila je da se prekomjerna tjelesna masa može prevenirati. Za to trošimo 6,6 posto zdravstvenog budžeta. Navela je da 85 posto ljudi s šećernom bolešću tipa dva ima višak kilograma, odnosno 75 posto ljudi s hipertenzijom ima višak kilograma.
„Prekomjerna tjelesna masa i debljina je jedini statistički značajno prepoznatljivi rizik za pet vodećih nezaraznih bolesti od kojih poboljeva i umire između 92 i 96 posto ljudi u Hrvatskoj. Ništa se ne daje u prepoznavanje i rješavanje ovog problema. Kada bi se nešto učinilo do 2050. godine mogli bi smo spriječiti pola milijuna bolesti, samo da zaustavimo porast debljine, izbjegli bi pola milijuna bolesti . Ako to ne napravimo možemo očekivati da će djeca rođena 2050. godine živjeti tri i pol godine kraće u odnosu na djecu rođenu 2020. godine”, poručila je Musić- Milanović.
Endokrinolog iz KBC Zagreb Maja Baretić govorila je o operativnom liječenju pretilosti i predoperativnoj obradi. Operativno liječenje se provodi kada konzervativne metode liječenja pretilosti više ne pomažu. Radi se o barijatrijskoj kirurgiji. Ova kirurgija značajno poboljšava kvalitetu života i smanjuje pobol povezan s pretilošću, ali zahtjeva temeljitu predoperativnu pripremu i cjeloživotnu suradnju pacijenta s medicinskim timom.
Predoperativna obrada ključna je za smanjenje perioperativnih rizika i postizanje dugoročnih optimalnih ishoda. Obuhvaća detaljnu medicinsku anamnezu, laboratorijske pretrage, endoskopski pregled gornjeg probavnog sustava, psihološku procjenu te procjenu prehrambenih navika. Postoperativno praćenje uključuje prehrambene prilagodbe, suplementaciju mikronutrijenata i redovite kontrole kako bi se osiguralo dugoročno održavanje rezultata i prevencija komplikacija. Potrebna je i psihološka podrška.
O nutricionističkim intervencijama kod pretilosti u žena govorila je nutricionistica Maja Žanko iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Nutricionistički pristup treba biti usmjeren na postupno usvajanje uravnoteženih prehrambenih navika, normalizaciju prehrane i podršku u razvoju fleksibilnog odnosa prema hrani i tijelu te vraćanju signala gladi i sitosti. Cilj intervencije nije restrikcijska dijeta, već izgradnja održivih navika hranjenja i kretanja koje promiču zdrave životne navike uz poštivanje psihološkog stanja žene. Takav pristup omogućuje stvaranje temelja za dugoročnu stabilnost tjelesnog i mentalnog zdravlja, bez opasnosti od yo-yo efekta kroz restrikciju i ponovno debljanje.
Psihijatrica Petrana Brečić je održala predavanje o debljini kao čimbeniku rizika za suicidalnost. Odnos između debljine i suicidalnosti je složen i ovisi o brojnim faktorima. Varira ovisno o kulturološkom konktekstu. U nekim kulturama punije tijelo simbolizira blagostanje, a u drugim se idealizira mršavost.
„Neke kulture u svijetu nestigmatiziraju debljinu, a u zapadnoj civilizaciji se promovira kultura mršavosti što značajno utječe na žene. Različiti su oprečni rezultati istraživanja, neka istraživanja kažu da debljina nema nikakav utjecaj na suicidalnost, a neka kažu da debljina promovira suicidalnost posebno kod mlađih žena koje stvaraju sliku o sebi. Međutim kod žena se ne radi o izvršenju suicida, nego istraživanja pokazuju da se radi o nekakvim razmišljanjima o tome“, rekla je Brečić.