in MREŽA
INTERVJU, ROBERT TOMLJENOVIĆ Umjetna inteligencija ne smije zamijeniti profesionalne novinare
Medijska pismenost postala je ključno pitanje u digitaliziranom svijetu u kojemu je sve manje jasno tko kreira medijski sadržaj i kakva je u tom procesu uloga profesionalnih novinara. Odgovore na ove nepoznanice dali su nam upravo završeni Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i hrvatskog UNICEF-a, a pod vodstvom Roberta Tomljenovića, zamjenika predsjednika rečene agencije
Poslušaj ovaj članak
Gospodine Tomljenović, ove se godine Tjedan medijske pismenosti obilježava u posebno osjetljivo vrijeme. Utjecaj društvenih mreža, naime, postaje sve pogubniji u svijetu suočenom s brojnim izazovima, ponajprije geopolitičkim i klimatskim, dok uloga tradicionalnih medija u kreiranju javnog mnijenja evidentno slabi. Je li to možda posljedica i niske razine medijske pismenosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u globaliziranom društvu?
– Na to pitanje nije lako odgovoriti, posebice stoga što je riječ o vrlo kompleksnom globalnom problemu, gdje se Hrvatska ne izdvaja, odnosno gdje dijelimo iste probleme i izazove kao i cijeli svijet. Položaj i utjecaj društvenih mreža treba gledati u širem kontekstu i međusobnoj povezanosti ekonomskih, tehnoloških, političkih i ideoloških uzroka.
Sve to treba gledati i u kontekstu tehnološke revolucije, društvenog umrežavanja i algoritama, a sada i ubrzanog razvoja generativne umjetne inteligencije, ali i velikih promjena u medijima, koji još uvijek traže odgovor na tehnološke promjene i shodno tome nove poslovne modele.
Činjenica je da se cjelokupno informacijsko okruženje u potpunosti promijenilo. Mnoštvo informacija, ali sve više i dezinformacija s kojima smo svakodnevno suočeni dovelo je do toga da je građanima sve teže pronaći točnu informaciju i razlikovati vjerodostojnu vijest od manipulacije. K tome, društvene su mreže postale značajan ili čak, kada govorimo o mladima, primarni izvori informiranja. Međutim, društvene mreže ne preuzimaju nikakvu uredničku odgovornost za objavljeno, na društvenim mrežama ne postoji mehanizam provjere i odabira informacija, poput institucije gatekeepinga koji postoji u klasičnim medijima, a što se pokazalo pogodnim za masovno širenje lažnih vijesti i dezinformacija u digitalnom prostoru.
Dakle, kada govorimo o suvremenom informacijskom okruženju, trebamo voditi računa o brojnim elementima poput pada povjerenja građana u klasične medije i društvenim mrežama kao glavnom izvoru informiranja, padu kvalitete novinarstva i profesionalnih medijskih standarda, smanjenju prihoda klasičnih medija, ali i sve donedavno nereguliranom prostoru internetskih posrednika i društvenih mreža, algoritmima, botovima na društvenim mrežama, a odnedavno i nevjerojatno brzom razvoju generativne umjetne inteligencije.
Problem s društvenim mrežama je i taj što su one nastale i razvile svoje poslovne modele u gotovo potpuno nereguliranom prostoru, u kojem nisu imale odgovornost za sadržaje objavljene i distribuirane preko njihovih platformi. I tek kada sve to uzmemo u obzir možemo govoriti o medijskoj pismenosti građana, a koju ipak možemo gledati samo kao alat koji nam može pomoći da može kvalitetetno živjeti u ovo moderno vrijeme.
No, ono što moramo osvijestiti jest da bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse. Iz svega što sam naveo sasvim jasno proizlazi da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija.
Umjetna je inteligencija postala jedan od alata kojim se služe i novinari kada pišu članke ili vijesti, pritom ne provjeravajući pouzdanost informacija koje prenose. Hoće li umjetna inteligencija, kako to najavljuju neki futurolozi, u skorijoj budućnosti uistinu zamijeniti profesionalne novinare i hoće li to iz temelja promijeniti naš doživljaj stvarnosti? Uostalom, jesu li nas digitalni mediji već uveli u svojevrsni matriks u kojemu i nema baš prostora za neko kritičko razmišljanje?
– Prostora za kritičko razmišljanje mora uvijek biti i to nam nitko ne može ni oduzeti, jer naša je autonomna odluka da kada se koristimo društvenim mrežama i medijima propitujemo i analiziramo njihov sadržaj, dakle da kritički propitujemo i imamo zdravi skeptički odnos prema medijima na svim platformama.
Moramo biti svjesni da nas umjetna inteligencija, preko algoritama, već godinama zatvara u istomišljeničke mjehuriće, da nam nudi gotovo samo sadržaje koji potvrđuju naše mišljenje i da nas ne suočava s drugačijim stavovima i pogledima, te da na taj način onemogućava razmjenu mišljenja i društvenu raspravu o važnim pitanjima.
Stoga smo zatvoreni u svoje ideološke i identitetske mjehuriće, te se onda šokiramo kada u stvarnom svijetu naiđemo na nekoga s drugačijim stavom, što onda – potpuno pogrešno – doživljavamo kao provokaciju. Inače, mislim da je naš doživljaj stvarnosti dobrim dijelom već sada promijenjen, s obzirom na to da živimo u medijski posredovanom svijetu. Posebice je promijenjen kod mladih, kojima su društvene mreže gotovo pa i jedini pogled u svijet, što onda njima posljedično i prikazuje distorziran pogled na svijet.
Vjerujem da umjetna inteligencija neće zamijeniti profesionalne novinare i da u kvalitetnim distinktivnim medijima mogu raditi samo profesionalci od krvi i mesa. Naravno da će se umjetna inteligencija koristiti u proizvodnji medijskih sadržaja, no vjerodostojne novinarske sadržaje mogu napraviti samo profesionalci, i to je ono što bi te medije trebalo razlikovati i davati im i značajniji položaj u informacijskom i društvenom okruženju.
Kako tumačite činjenicu da osobe s invaliditetom, unatoč svojoj brojnosti, još uvijek tavore na marginama medijskog interesa?
– Žao mi je tako što čuti. No, nažalost, u ovom informacijskom okruženju o kojem smo govorili, jednim dijelom u medijima se i donose uredničke odluke na temelju clickbait naslova. Dakle, često se ne vodi računa o društvenoj vrijednosti vijesti, već prevladavaju vijesti temeljene na senzacionalizmu, aferama i skandalima ili nesrećama.
Što mislite, mogu li tradicionalni mediji danas senzibilizirati javnost kada je riječ o pravima i položaju osoba s invaliditetom i drugih ranjivih društvenih skupina? Naizgled je to gotovo pa nemoguća misija jer ranjive društvene skupine nemaju potencijal za senzacionalističke i tabloidne teme…
– Vjerujem da tradicionalni mediji mogu senzibilizirati javnost o pravima i položaju osoba s invaliditetom, te da to povremeno i rade, posebice HRT kao javni servis. Kada je u javnosti prisutna tema od nacionalnog interesa, a vezana uz osobe s invaliditetom, tradicionalni mediji joj ipak daju pažnju.
Inače, Agencija za elektroničke medije upravlja Fondom za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a kao jedna od tema koje se zakonom potiču je podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom, kao i promicanje i poštovanje njihovih prava i dostojanstva, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom. Također, sredstvima Fonda potiče se i zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih radnika s invaliditetom u nakladnicima i medijima.
Kamp je i ove godine ostvario svoj cilj – osnažiti osobe s oštećenjem vida i pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti i kvaliteti života
Poslušaj članak
Edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe Udruge slijepih USKA održan je od 7. do 9. kolovoza 2026. godine u ERKS Premantura. Kamp je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Karlovačke županije, Grada Karlovca i Grada Ozlja.
U kampu je sudjelovao 21 korisnik, a kroz različite edukacijsko-rehabilitacijske aktivnosti sudionici su imali priliku steći nova znanja i vještine, družiti se, razmjenjivati iskustva te sudjelovati u sportskim i rekreativnim sadržajima.
Program kampa uključivao je zdravstveno-preventivne, sportsko-rekreativne i društvene aktivnosti. Sudionici su uživali u rekreativnim šetnjama, kupanju i sunčanju na prilagođenoj plaži u ERKS Premantura, koja je namijenjena i osobama s oštećenjem vida.
Posebno zanimljiv dio programa bilo je natjecanje u elektronskom pikadu za slijepe, organizirano u suradnji sa Sportsko-rekreativnim centrom Labrador. Natjecanje se održalo u muškoj i ženskoj kategoriji.
U kategoriji slijepih žena zlatnu medalju osvojila je Senija Rački, srebrnu Sadika Kerić, a brončanu Danica Rob.
U muškoj kategoriji zlato je osvojio Draženko Brozić, srebro Izet Hasanagić a broncu Robert Maglićić.
Veliko oduševljenje među navijačima izazvalo je i posebno natjecanje videćih pratiteljica Udruge slijepih USKA. Natjecanje je bilo napeto do posljednje strelice. Zlatnu medalju osvojila je VIP Tanja Maraković, srebrnu VIP Sanja Jakić, a brončanu VIP Marija Pavlačić.
Sportske i rekreativne aktivnosti, uključujući plivanje, rekreativne šetnje i elektronski pikado za slijepe osobe, održane su pod stručnim vodstvom voditelja sportsko-rekreativnih aktivnosti za osobe s invaliditetom SRC Labrador, Mirsada Bećirovića i Romije Radočaj Naglić.
Nakon dnevnih aktivnosti, večeri su bile rezervirane za druženje, glazbu i ples. Za dobru atmosferu bio je zadužen glazbeni sastav USKA-e ‘Sjaj u tami’, u sastavu Danica Rob, VIP Marija Pavlačić, profesor Marijan Brozić i predsjednik USKA-e Mirsad Bećirović.
Kamp je i ove godine ostvario svoj cilj – osnažiti osobe s oštećenjem vida i pridonijeti njihovoj većoj samostalnosti i kvaliteti života. Kroz zajedničke aktivnosti sudionici su imali priliku razmjenjivati iskustva, učiti jedni od drugih, stjecati nova znanja i razvijati vještine.
Posebna vrijednost kampa je u tome što su sve aktivnosti bile prilagođene osobama s oštećenjem vida, uz naglasak na druženje, uključivanje i socijalnu integraciju. Upravo ovakvi programi doprinose stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje, razvoj i kvalitetan život u zajednici.
Edukacijsko-rehabilitacijski kamp u Premanturi tako je još jednom pokazao koliko su važni zajedništvo, podrška, aktivno sudjelovanje i stvaranje prilika za osobe s oštećenjem vida.
Cilj festivala je pružiti djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom priliku da kroz glazbu pokažu svoj talent, kreativnost i sposobnosti
Poslušaj članak
Udruga osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’ Metković organizira 2. glazbeni festival ‘Glas srca’, posvećen djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Festival će se održati 5. rujna 2026. godine u 19 sati u Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković.
Cilj festivala je pružiti djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom priliku da kroz glazbu pokažu svoj talent, kreativnost i sposobnosti. Festival je ujedno prilika za druženje, upoznavanje novih ljudi i aktivno sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu zajednice.
Kroz glazbu se želi potaknuti veće uključivanje osoba s invaliditetom, ali i pridonijeti rušenju predrasuda te stvaranju zajednice u kojoj svatko ima priliku pokazati ono što može i zna.
Ovogodišnji festival nosi poruku ‘Što se dogodi kad tvoj glas govori iz srca?’, a sudionici će imati priliku predstaviti se publici svojim glasom i glazbenim izvedbama.
Organizatori pozivaju djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koji žele sudjelovati da se prijave i postanu dio ovogodišnjeg festivala. Prijave su otvorene do 18. kolovoza 2026. godine, a broj sudionika je ograničen.
Za prijave i dodatne informacije potrebno je kontaktirati Martinu Nikolić na broj 098 978 3214.
Svaki glas ima svoju priču. Svaki glas vrijedi čuti.
Festival se održava u sklopu trogodišnjeg programa ‘Prostor za sve’, koji je usmjeren na povećanje socijalne uključenosti te razvoj socijalnih, komunikacijskih i funkcionalnih vještina djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Program ‘Prostor za sve’ sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ usmjeren je upravo na stvaranje zajednice u kojoj nitko ne bi trebao ostati bez potrebne podrške
Poslušaj članak
U prostorima Lokalne razvojne agencije LO-RA nedavno je održana početna konferencija projekta ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ na kojoj je široj javnosti predstavljen projekt koji je s provedbom započeo 1. lipnja 2026. godine.
Nositelj projekta je Udruga osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, a partner na projektu je Grad Požega.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ (SF.3.4.11.04.0054) provodi se u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).
Ukupna vrijednost projekta iznosi 299.998,94 eura, što je ujedno i ukupni iznos bespovratnih sredstava osiguranih iz fondova Europske unije. Projekt se provodi od 1. lipnja 2026. do 1. lipnja 2029. godine. Posrednička tijela u provedbi projekta su Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Projekt je predstavila predsjednica udruge i voditeljica projekta Jelosavka Jakovljević, istaknuvši njegovu važnost za lokalnu zajednicu, posebno za osobe s invaliditetom te starije i nemoćne osobe.
– Ovaj projekt za nas znači puno više od provedbe projektnih aktivnosti. On je prilika da našim korisnicima pružimo dostupnije, kvalitetnije i nove socijalne usluge – istaknula je Jakovljević te posebno zahvalila djelatnicima Ureda Udruge na njihovoj predanosti, stručnosti i svakodnevnom radu. Naglasila je kako će upravo zajednički rad biti temelj uspješne provedbe projekta i kvalitetne podrške korisnicima.
Početnoj konferenciji nazočili su predstavnici udruge, projektnih partnera i suradničkih institucija. Među njima su bili gradonačelnik Grada Požege Borislav Miličević, Slaven Paponja iz Upravnog odjela za samoupravu, s kojim se koordinira provedba projektnih aktivnosti, zamjenik županice Ivan Radošić, predstavnici Grada Pleternice, Opće županijske bolnice Požega, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Caritasa, korisnici projekta te predstavnici medija.
Gradonačelnik Borislav Miličević izrazio je podršku projektu, istaknuvši kako se njegova prava vrijednost ne mjeri financijskim iznosom, već ljudima kojima će pomoći, kvalitetom usluga i podrškom koju će pružiti onima kojima je najpotrebnija.
Podršku projektu dao je i zamjenik županice Ivan Radošić, naglasivši važnost razvoja dostupnih i održivih socijalnih usluga koje će biti na raspolaganju građanima.
Posebnu vrijednost konferenciji dali su sami korisnici koji već koriste projektne usluge. Njihova iskustva najbolje pokazuju koliko ovakvi projekti mogu pridonijeti kvalitetnijem, sigurnijem i uključivijem životu osoba s invaliditetom, starijih osoba i njihovih obitelji.
Projekt ‘SRCE ZAJEDNICE – Podrška koja kuca za sve’ usmjeren je upravo na stvaranje zajednice u kojoj nitko ne bi trebao ostati bez potrebne podrške.
– Zahvaljujemo svim partnerima, suradnicima, institucijama, korisnicima i predstavnicima medija na dolasku i podršci. Vjerujemo da ćemo zajedničkim radom opravdati ukazano povjerenje te nastaviti graditi zajednicu u kojoj su solidarnost, dostupnost usluga i briga za čovjeka na prvom mjestu – poručili su iz udruge.
Tko su Purger i Purgerica?
Je li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Održan edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe
TEHNOLOGIJA ZA GLUHE Slušni aparat bez ‘neselektivne buke’
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaDiskriminacija osobe s invaliditetom u drogeriji na Jadranu
-
MedicinaPrije 4 danaSPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk
-
Civilno društvoPrije 4 danaPRIJATELJI ŽIVOTINJA Moby poziva na ZeGeVege festival
-
TurizamPrije 3 danaJe li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
in MREŽAPrije 7 danaPočela provedba programa ‘Aktivni, uključeni i osnaženi’
-
KulturaPrije 16 satiPOZDRAV NOVOM VALU Koncert za nostalgičare u Tvornici
-
in MREŽAPrije 4 danaPrijatelj i Čitluk jačaju podršku korisnicima s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 3 danaZajedno do veće samostalnosti i kvalitetnijeg života