Poveži se s nama

in MREŽA

INTERVJU, SNJEŽANA ČOTIĆ U ‘Cava Albi’ rade naši korisnici

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja govori na pozornici. Osoba je odjevena u bijeli sako i zelenu majicu, a lice joj je zamagljeno. Ispred govornika su postavljena četiri mikrofona na stalku, što ukazuje na formalni događaj ili javni govor. U pozadini se nalazi projekcijsko platno s tekstom i logotipom, što sugerira da se radi o organiziranom događaju ili konferenciji. S desne strane govornika na podiju vidljiv je buket cvijeća. Molimo imajte na umu da su detalji slike opisani bez otkrivanja osobnih informacija.
Foto: Snježana Čotić

Danas se možemo pohvaliti time da je Centar Juraj Bonači jedan od najvećih centara za pružanje socijalnih usluga na području Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, kaže ravnateljica Snježana Čotić

Poslušaj ovaj članak
Za početak, ukratko upoznajte naše čitatelje s poviješću Centra za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’ Split.

– Centar za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’ Split je započeo svoj rad davne 1971. godine kao Specijalni Centar za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači, Split’ i već tada postavio standarde pružanja pomoći i podrške djeci, mladima i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama te njihovim obiteljima. Kako je sustav obrazovanja i socijalne skrbi napredovao, tako je i naš centar pratio njihov korak. Danas se možemo pohvaliti time da je Centar Juraj Bonači jedan od najvećih centara za pružanje socijalnih usluga na području Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, a čiji je i osnivač Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Centar pruža usluge djeci, mladeži i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama s područja grada Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije te osobama s područja susjednih županije (Šibensko-kninska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska).

Novim Statutom od srpnja 2016. godine djelatnost centra je pružanje socijalnih usluga djeci i mladima s teškoćama u razvoju, odraslim osobama s poremećajem iz autističnog spektra i odraslim osobama s intelektualnim oštećenjem.

Navedene socijalne usluge kao i program odgoja i obrazovanja pružaju se na više lokacija u Splitu, kao i u gradovima Sinju i Makarskoj i organizacijskoj jedinici na otoku Braču. Trenutno pružamo socijalne usluge za ukupno 700 korisnika, djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom.

Koje programe i projekte provodite u centru?

– Centar za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’, Split jedna je od ustanova koja pruža dvojnu djelatnost. Osim široke lepeze socijalnih usluga, u centru se provodi i djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece s teškoćama u razvoju do 21. godine. Socijalne usluge pružamo djeci s teškoćama u razvoju od najranije dobi i odraslim osobama s invaliditetom. Djeci s teškoćama u razvoju pružamo usluge rane razvojne podrške do 7. godine života, uslugu smještaja djeci s teškoćama u razvoju koja se školuju pri našem centru. Odraslim osobama s invaliditetom pružamo uslugu boravka i psihosocijalne podrške te uslugu smještaja za odrasle osobe s poremećajima iz spektra autizma i uslugu organiziranog stanovanja.

Jedan od strateških ciljeva našeg centra, a usklađen s Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga 2021. – 2027. je povećanje dostupnosti socijalnih usluga stoga smo suradnjom nadležnog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Supetra, Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, Split i Udruge ‘Brački pupoljci’, potaknuli  razvoj i unapređenje izoliranih dijelova Hrvatske te tako ostvarili sveobuhvatan i ravnomjerniji napredak cijele zemlje. Otvaranje naše organizacije za cilj ima osnaživanje zajednice i promicanje jednakosti, kao i povećanje dostupnosti socijalnih usluga u zajednici.

Ovom uslugom omogućili smo najmlađim članovima zajednice ovoga otoka dostupnost prijeko potrebnih socijalnih usluga te upoznali javnost i lokalnu zajednicu o važnosti pravovremenog djelovanja i ranog uključivanja u podršku kako djeteta tako i obitelji.

U svibnju 2019. godine je usvojen Individualni plan transformacije i deinstitucionalizacije Centra Juraj Bonači kao uvjet i smjernica prijava na natječaje Europskih fondova što smo u konačnici i ostvarili o čemu svjedoče i  naša tri velika projekta koji su sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj.

Projekt ‘Za bolji život’ za cilj je imao povećanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz socijalnu uključenost.

Projektom ‘Zajedno sretni’ pokrenuli smo novu socijalnu uslugu – uslugu organiziranog stanovanja te proširili koncept postojećeg Odjela izvaninstitucijskih usluga kroz usluge psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške te usluge savjetovanja i pomaganja.

Projekt ‘Korak bliže zajednici’ omogućio nam je rekonstrukciju i preuređenje te opremanje pet objekata. Rekonstrukcijom, nadogradnjom, preuređenjem i osuvremenjivanjem objekata pridonijeli smo prelasku korisnika s institucijskog oblika skrbi na skrb u zajednici, prevenciji institucionalizacije, kao i razvoju mreže izvaninstitucijskih usluga i službi podrške u zajednici.

Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi oko 3.585.657,37 eura, a kako bi se upoznali s cjelokupnom realizacijom i unapređenjem rada našeg centra kroz projekte koji su pridonijeli kvaliteti pružanja socijalnih usluga, možete više saznati i pročitati na stranicama našeg centra.

Tko su vaši korisnici, koliko ih je i kakve dijagnoze, stanja imaju?

– Naši korisnici su djeca s teškoćama u razvoju te odrasle osobe s invaliditetom. Naša ustanova primarno je pružala usluge osobama s intelektualnim teškoćama, međutim, danas se struktura naših korisnika značajno promijenila te u posljednjih 10-ak godina u našu ustanovu sve više pristižu djeca s višestrukim oštećenjima te s poremećajima iz spektra autizma. Usluge pružamo za ukupno 700 korisnika, od kojih najviše djece mlađe dobi dolazi s poremećajima iz spektra autizma, dok su odrasle osobe s invaliditetom uglavnom osobe s intelektualnim teškoćama različitog stupnja.

Koji su to najveći izazovi s kojima se susrećete u radu i gdje najviše zapinje u vašoj županiji kad su osobe s invaliditetom u pitanju?                  

– S najvećim problemima se susrećemo prilikom završetka obrazovanja naših korisnika. Nakon završetka školovanja korisnici uglavnom ostaju kod kuće prepušteni svojim obiteljima, primajući naknadu, ili ako je moguće i imaju sreće da rade u zaštitnim radionicama, poput DES-a. Neki korisnici zbog svojih teškoća ne mogu završiti neko od pomoćnih zanimanja te nakon završetka obveznog školovanja centar im kao alternativu pruža uslugu boravka u našem Dnevnom centru Firule gdje kroz različite kreativne aktivnosti imaju priliku biti radno okupirani te obogatiti i usavršiti svoje talente i mogućnosti. Ipak, sve to još uvijek nadilazi njihove stvarne sposobnosti, ali i prava. A jedan od najvećih izazova s kojim se susrećemo jest promicanje prava i sposobnosti osoba s invaliditetom te suzbijanje stigme koja je još uvijek prisutna u našem društvu. Želimo sustavno educirati javnost (organizacije, ustanove, poslodavce, lokalnu samoupravu) o svim mogućnostima socijalnog uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovo zapošljavanje uz podršku i stvoriti potrebnu osnovu za kasnije sustavno zapošljavanje.

Stoga smo 2018. godine pokrenuli jedan važan projekt s kojim polako rušimo sve ove prepreke, a to je projekt ‘I mi to možemo’ kojim smo željeli povećati prepoznatljivost te približiti osobe s intelektualnim teškoćama lokalnoj zajednici. Projekt je vrlo dobro prihvaćen i prepoznat u lokalnoj zajednici te smo 2021. godine odlučili ovaj projekt dodatno obogatiti sposobnostima i talentima naših korisnika te smo njihov kreativni i radni potencijal usmjerili na osmišljavanje autohtonih suvenira za njihov grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju.

Projekt ‘I mi to možemo!’ ušao je u finale najvećeg svjetskog medijskog natjecanja (International News Media Association) u kategoriji ‘Najbolja nagrada za odnose s javnošću i rad u zajednici’ osvojivši 2. mjesto.

Ovim putem želimo uputiti zahvalu Turističkoj zajednici grada Splita koja je prva prepoznala važnost ovog projekta te već dugi niz godina podupire i uključuje osobe s invaliditetom u sve važne manifestacije u gradu Splitu. Zahvalu bi uputili i našem gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji koji prepoznaju važnost uključivanja osoba s invaliditetom u život zajednice i tako nas podržavaju kako bi naši korisnici postali ravnopravni članovi kako lokalne, tako i šire zajednice.

Još jedan od načina kojima nastojimo otvoriti naša vrata te se približiti lokalnoj zajednici jest i poticanje i razvijanje volonterskih programa i uključivanje volontera u našu ustanovu. Naša priča s volonterima započela je još 2009. godine s nazivom ‘Voleći tebe, izgrađujem sebe’. Time smo vrata centra otvorili svim mladim, ali i starijim ljudima (srednjoškolcima, studentima) dopuštajući im da sudjeluju u raznim programima i projektima. Kao što sam slogan kaže, vjerujem kako upravo kroz društveni angažman i empatiju mladih možemo kvalitetnije socijalizirati osobe s invaliditetom, uz to izgraditi sebe, iskoristiti svoja znanja, dužnosti i mogućnosti u kreiranju boljeg društva. Pokrenuli smo također i novi volonterski program i volonterske aktivnosti za manifestaciju Hrvatska volontira 2022. godine pod sloganom: Dobro je za tvoju tvrtku ‘Volonteri i ja uvijek skladni’ kojim smo željeli potaknuti tvrtke i organizacije da se aktivno uključe u rad našeg centra i direktno upoznaju s mogućnostima i sposobnostima naših korisnika.

Koji su planovi za dalje?

– Naša vizija je da Centar Juraj Bonači bude moderna javna ustanova, koja bi dostigla najviše standarde kvalitete pružanja socijalnih usluga i svojim stručnim i tehničkim resursima odgovarala na sve izazove u području djelatnosti socijalne skrbi s aktivnom ulogom u zajednici! Vođeni ovim ciljem, odvažili smo se napraviti veliki korak u našem gradu za osobe s invaliditetom, a to je pokretanje prve galerije suvenirnice pod nazivom ‘Cava Alba’ (bijela špilja) u kojoj će biti izloženi autohtoni suveniri koji će pričati priču o kreativnosti djece, mladih i odraslih osoba s invaliditetom te promovirati naš grad kao turističku destinaciju koja prihvaća različitosti i uvažava potrebe svih gostiju bez obzira na njihove mogućnosti, ali i educiranje javnosti o svim mogućnostima socijalnog uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovog zapošljavanja. Vođeni idejom socijalnog poduzetništva i preprekama s kojima se susrećemo prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, odlučili smo da će u suvenirnici biti zaposleni naši korisnici, osobe s invaliditetom, kako bi našim primjerom pokazali i drugima našu borbenost i želju da ovim primjerom pokažemo da osobe s invaliditetom uistinu mogu, samo im trebamo dati šansu! Sve s ciljem da ovaj primjer nađe svoj put i do drugih gradova u Republici Hrvatskoj kako bi zajedničkim snagama i zajedničkim akcijama postigli bolje stanje i sigurnije okruženje za osobe s invaliditetom, a sve s ciljem prilagodbe ideja i programa stvarnim potrebama i mogućnostima zajednice.

Koja bi bila vaša poruka osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima, ali i donositeljima odluka.

– ‘Pitamo se što možemo napraviti?’ Puno toga, uz suradnju i zalaganje.

in MREŽA

IZ PROIZVODNIH POGONA Predstavljamo Štrikeraj café

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje skupinu žena koje sjede u prostoriji s velikim prozorima i izrađuju pletene predmete. Soba je ukrašena bijelim visećim čipkastim ukrasima, a stolovi su prekriveni materijalima za pletenje. Žene su koncentrirane na svoj rad, a atmosfera je opuštena i kreativna.
Foto: Ana Vragolović/Štrikeraj café

Istražujući mogućnosti za inkluzivnost i izvan zapošljavanja naišli smo na zanimljivi primjer inkluzivne radionice – Štrikeraj café u organizaciji udruge Ozana

Kroz razgovore s predstavnicima integrativnih i zaštitnih radionica prenesene u prethodnim tekstovima serije ‘Iz proizvodnih pogona – inkluzija osoba s invaliditetom kroz zapošljavanje’ dobili smo neke vrijedne komentare o funkcioniranju tvrtkiu kojima rade, kao i o razlozima zbog kojih njihove tvrtke zapošljavaju osobe s invaliditetom. Stvaranje novog, boljeg kolektiva u kojemu se nitko neće osjećati isključen i organizaciju proizvodnje koja prihvaća različitosti među radnicima, umjesto da ih pretvara u strojeve, istaknuli bismo kao najvažnije.

Intervjuirajući sugovornike dobili smo dojam da najveći problem kod (ne)zapošljavanja leži u načinu razmišljanja. O nužnoj promjeni uvrnute percepcije osoba s invaliditetom kao osoba ograničenih sposobnosti već smo pisali u ranijim tekstovima, a istu potrebu za promjenom istaknula je i jedna od naših sugovornica, te izjavu potkrijepila primjerom rekavši da u tvrtki u kojoj radi osobe s invaliditetom rade na složenim tiskarskim strojevima, a neki su zaposleni u upravljačkim strukturama.

Drugi problem leži u nedostatku volje poslodavaca da se malo pozabave tom tematikom. Tehničke prilagodbe mogu se riješiti relativno jednostavno, rekli su nam sugovornici – prilaz za osobe s invaliditetom se izgradi, prilagođeni stol se naruči, kupi se stroj koji olakšava podizanje težine, pogon se reorganizira. Samo je potrebno uložiti malo volje i vremena u takav pothvat.

Budući da mnogi poslodavci smatraju da je zapošljavanje osoba s invaliditetom ‘neisplativo’, naši sugovornici zaključili su da je potrebno puno raditi na njihovu osvješćivanju, na dijeljenju pozitivnih primjera zapošljavanja, kao i na obrazovanju osoba bez invaliditeta o komunikaciji i ravnopravnoj interakciji s osobama s invaliditetom. Upute i smjernice o zapošljavanju i komunikaciji koje bi trebale izraditi relevantne institucije također su potrebne, uz poticanje edukacija i rasprava o ovoj temi.

Kao što je rekao jedan od naših sugovornika, kratkoročno se zapošljavanje osoba s invaliditetom može činiti kao tlaka, ali benefiti za te osobe, za tvrtkui za društvo su veliki. Osoba ima mogućnost sama zarađivati za vlastiti život i ne mora ovisiti o drugima, vrijednost takvih inicijativa prepoznaju i cijene kupci, a društvo pomalo postaje inkluzivnije i ljepše.

Još jedna pozitivna stavka u cijeloj priči jest to što neke tvrtke rad na inkluziji nastoje proširiti i izvan proizvodnih pogona tako što organiziraju radionice, ili u svoj rad, npr. u dizajniranje proizvoda uključuju škole i fakultete.

Istražujući mogućnosti za inkluzivnost i izvan zapošljavanja naišli smo na zanimljivi primjer inkluzivne radionice – Štrikeraj café u organizaciji udruge Ozana. O njegovom osnivanju i radu razgovarali smo sa Sandrom Kerovec, voditeljicom caféa.

– Štrikeraj café pokrenuli smo 2013. godine. To je program koji okuplja naše korisnike, mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama i sve zaljubljenike u pletenje (štrikanje) i heklanje (kukičanje). To je inkluzivna radionica koja je za naše štićenike vježbalište socijalnih interakcija i vještina, a zajednici omogućava neposredan kontakt s osobama s intelektualnim teškoćama, te ujedno i direktan uvid u njihove mogućnosti i sposobnosti – objašnjava nam Kerovec.

Udruga Ozana inače organizira programe učenja, rada i socijalizacije za mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. Trenutno ih je u programu 48 u dobi od 23 do 54 godine, a kroz te programe uče brinuti o sebi i zdravlju, pripremati jela, uključuju se u plesne i glazbene sadržaje, obrađuju vrt, odlaze na izlete i slično.

Naša sugovornica ističe da je udruzi posebno važna povezanost sa zajednicom i djelovanje u toj zajednici.

– Najveći dio projekata koje provodimo i suradnji koje ostvarujemo usmjeren je upravo prema tome. Prezentacijom sposobnosti i vještina naših korisnika, kao i njihovog rada i mogućnosti, doprinosimo smanjenju predrasuda koje još uvijek postoje o populaciji osoba s teškoćama, te istovremeno gradimo samopouzdanje i bolju sliku o sebi i kod naših korisnika.

Baš zato u Štrikeraj caféu pokreću inicijative kroz koje sudionici caféa pomažu drugim ranjivim skupinama. Na taj način oni mijenjaju svoju percepciju u društvu iz nemoćnih u osobe koje pridonose društvu i potiču druge na to.

– Pri planiranju tih tzv. knit for cause inicijativa uvijek polazimo od onog što naši korisnici mogu – važno nam je da je priča tako postavljena da se svatko može uključiti neovisno o stupnju usvojenosti vještina, da za svakog bude jednako izazovno i zanimljivo, da svatko može doživjeti uspjeh svojim doprinosom, a da proizvod koji nastane ima neku dobru svrhu, u smislu da njime pomažemo određenoj skupini u potrebi. Uvijek se trudimo da naše inicijative budu atraktivne i za medije, kako bi ih oni popratili i na taj način proširili. Zato nekoliko puta godišnje pripremamo vunene instalacije – govori Kerovec.

Jedna vunena izložba koju smo posjetili otvorena je 20. rujna ove godine u Galeriji ‘Slava Raškaj’ Klinike za psihijatriju Vrapče, povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.

Izložba pletenih i kukičanih pomagala za osobe oboljele od demencije, nazvana ‘Rukom rađeno’ obuhvaća radove izrađene od 2021. godine u sklopu inicijative ‘Isprepletimo ruke tijelom’. Članovi udruge Ozana i svi zainteresirani, pa i pacijenti i zaposlenici klinike, pleli su senzoričke tapiserije, igračke od vunice, nekoliko panela s puno elemenata za dodirivanje, te rukaviće za oboljele od dementnih bolesti.

Predmeti poput rukavića bitni su jer na oboljele djeluju utješno i umirujuće, te stimuliraju njihovu motoriku i spoznaju. Senzoričke tapiserije rade se u suradnji s terapeutom i služe kao osnova za razgovor, jer osobe heklaju, pletu ili ušivaju predmete ili likove koji ih podsjećaju na nešto.

– Sudjelovanje u izradi rukavića čini da se osjećam manje izolirano. Lijepo je osjećati se dijelom grupe koja pomaže drugima i pruža utjehu potrebitim članovima našeg društva. Također je zabavno izrađivati rukaviće – jedan je od citata s izložbe koji dobro sažima bit Štrikeraj caféa.

– Ono što u Štrikeraju posebno dolazi do izražaja je kvaliteta socijalnog kontakta koji se ostvaruje zajedničkim sudjelovanjem u ovim aktivnostima. Te su aktivnosti razlog za dolazak, osnova za razgovor, a zajednička svrha olakšava uključivanje svima. Na taj se način širi društvena mreža i grade nova prijateljstva, a lako se mogu integrirati i marginalizirane skupine jer pletenje prelazi sve granice – govori nam naša sugovornica.

Osim izravnom koristi za one za koje su pletivo ili hekleraji namijenjeni, ove aktivnosti pozitivno utječu na zdravlje pletilja i heklačica (i pletača i heklača, naravno).

– Istraživanja potvrđuju da snižavaju krvni tlak, ublažavaju depresiju i anksioznost, odgađaju nastupanje i usporavaju razvoj demencije, djeluju opuštajuće, odvraćaju pažnju od kroničnih bolova – rekla je Kerovec.

Također, repetitivni, ritmički pokreti podižu raspoloženje i djeluju umirujuće.

– Mozak voli ritmičke pokrete zato što su predvidivi i onda se osjeća sigurno. Položaj ruku pri pletenju također je važan faktor – taj položaj omogućava da zaštitimo svoj osobni prostor i time nam pruža osjećaj sigurnosti. To je osobito važno kod pletenja kao aktivnosti u grupi jer nam pomaže da održimo vlastiti integritet – objasnila nam je benefite ručnog rada naša sugovornica.

Još jedna korist od ručnog rada koja bi nam vjerojatno svima u ovo užurbano, stresno doba dobro došla jest poticanje prirodne usredotočenosti.

– Pletenje nam može odvratiti pažnju od problema, posebno ako biramo složenije projekte. Nije to samo jednostavno odvraćanje pažnje u trenucima kada prakticiramo pletenje, nego i dugotrajno preusmjeravanje pažnje – osobe koje pletu razmišljaju o svojim projektima i planiraju buduće i u trenucima kad ne pletu. Osim toga, spoznaja da vladaju vještinom koja im može odvratiti pažnju od problema vraća im osjećaj kontrole. Pletenje nas uči upornosti, ustrajnosti i predanosti cilju, potiče kreativnost i maštu. Kreativnost je važna za postizanje psihološke fleksibilnosti i rješavanje problema – ako razmišljate na kreativan način imate više mogućnosti – govori nam voditeljica Štrikeraja.

Nakon što je navela brojne dobrobiti pletenja, poziva nas i sve zainteresirane u Štrikeraj café, gdje može doći svatko tko je zainteresiran, a ako ne zna plesti ili heklati, dobit će poduku. Dobrodošli su i svi oni koji na bilo koji način žele podržati i širiti inicijative udruge Ozana, sudjelovati u njima od kuće, donirati vunu i pribor ili organizirati povremene ili redovne radionice.

Također, uskoro ćemo moći uživo vidjeti jednu od ovogodišnjih velikih vunenih instalacija. Pleteno božićno drvce bit će otkriveno 6. prosinca u 11 sati u dvorištu Klinike za psihijatriju Vrapče. Naša sugovornica također poziva na božićnu izložbu ‘Radost Božića’ na kojoj će biti prikazani radovi korisnika i svih povezanih od cijele godine, a održat će se 9. prosinca u 18 sati u prostorijama Ozane.

Za kraj, naša sugovornica nam je rekla da postoji već cijeli niz grupa u drugim gradovima u Hrvatskoj koje se okupljaju te pletu i kukičaju kako bi podržali njihove inicijative.

– Te grupe istovremeno razvijaju i svoje inicijative i povezuju se u svojoj lokalnoj zajednici, što nam je posebno drago. Pridružuju nam se škole, vrtići, knjižnice, domovi umirovljenika. Druženja u Štrikeraj caféu su uvijek vesela, razvijaju se prijateljstva, jedni smo drugima podrška – navela je voditeljica Štrikeraja.

U skladu s tim, nadamo se da će se i inicijative za zapošljavanje osoba s invaliditetom početi širiti kao i pletenje i heklanje. Korist za čitavo društvo bit će, kako smo gore objasnili, neprocijenjiva.

Ana Vragolović

Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.

Nastavi čitati

in MREŽA

Savez SUMSI poziva na radionice za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja koristi invalidska kolica. Na slici se vidi ruka osobe koja drži kotač invalidskih kolica, a na naslonu kolica nalazi se natpis "SOPUR". Invalidska kolica su crne boje s metalnim dijelovima i sivim gumama. U pozadini se nazire prirodni krajolik s mutnim detaljima.
Foto: Pixabay

Radionice, dostupne online za sudionike iz cijele Hrvatske, otvoreno će se baviti izazovima s kojima se osobe s invaliditetom susreću u radnom okruženju. Obradit će se teme prilagodbe radnih mjesta i samozapošljavanja

Jeste li znali da poslodavci mogu dobiti poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, s ciljem povećanja njihovih radnih mjesta i poboljšanja uvjeta rada? Ako ste nezaposleni ili tražite bolju priliku, Savez SUMSI organizira niz radionica za unapređenje zapošljivosti osoba s invaliditetom.

U sklopu programa ‘Zajedno kroz izazove2’, od prosinca 2024., Savez SUMSI će održavati grupne i individualne radionice. Cilj je pružiti osobama s invaliditetom alate za bolju prezentaciju svojih vještina i učinkovitije povezivanje s poslodavcima na tržištu rada.

Predsjednik Saveza, Denis Marijon, naglašava da motivirani radnici s invaliditetom donose tvrtkama dodatnu vrijednost.

Radionice, dostupne online za sudionike iz cijele Hrvatske, otvoreno će se baviti izazovima s kojima se osobe s invaliditetom susreću u radnom okruženju. Obradit će se teme prilagodbe radnih mjesta i samozapošljavanja.

Sudionici se mogu prijaviti putem poveznice, nakon čega će sudjelovati u nizu radionica i završnom okruglom stolu. Program traje od prosinca do svibnja.

Patrik Josip Marić, bivši sudionik programa, ističe kako mu je radionica pomogla da prebrodi razdoblje nezaposlenosti i pronađe svoje mjesto u Savezu SUMSI. Njegovo iskustvo pokazuje koliko ovakvi programi mogu biti transformativni.

Program ‘Zajedno kroz izazove2’ provodi Savez SUMSI u suradnji s ključnim partnerima, a financira ga Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Poboljšajte svoje šanse na tržištu rada – prijavite se i budite konkurentni.

Nastavi čitati

in MREŽA

Projekt OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi! ove godine donosi novitete

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije osobe koje sjede za stolom. Jedna osoba koristi prijenosno računalo, dok druga osoba sjedi u invalidskim kolicima. Stol je osvijetljen prirodnim svjetlom koje dolazi kroz prozor u pozadini. Na stolu se nalazi drvena daska s priborom za jelo. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje inkluzivnost i suradnju između osoba s različitim sposobnostima.
Foto: Pexels

Naš je cilj pridonijeti inkluziji osoba s invaliditetom u svim aspektima života te smanjiti predrasude i strahove koji često prate određene vrste invaliditeta i teškoća. Kao i prethodnih godina, pripremili smo za vas raznovrsne aktivnosti i radionice, poručuju organizatori

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, koji se obilježava 3. prosinca, Studentski zbor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) Sveučilišta u Zagrebu i ove će godine organizirati projekt OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi!.

Ovaj već tradicionalni događaj ima za cilj edukaciju i senzibilizaciju javnosti o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.

– Naš je cilj pridonijeti inkluziji osoba s invaliditetom u svim aspektima života te smanjiti predrasude i strahove koji često prate određene vrste invaliditeta i teškoća. Kao i prethodnih godina, pripremili smo za vas raznovrsne aktivnosti i radionice, poručuju organizatori.

Ove godine, uz već poznate elemente, projekt donosi i nekoliko noviteta. Sudionici će imati priliku sudjelovati u interaktivnim radionicama koje obuhvaćaju:

poligone i simulacije oštećenja – praktične aktivnosti koje omogućuju bolje razumijevanje svakodnevnih izazova osoba s invaliditetom;

edukacije o psihičkim poremećajima – fokus na rano prepoznavanje simptoma i važnost uključivanja u terapijski proces.

Organizatori naglašavaju da je projekt osmišljen tako da kombinira teoriju s iskustvenim učenjem, koje je jedno od najučinkovitijih načina stjecanja znanja i razvijanja empatije. Radionice će voditi studenti ERF-a uz mentorstvo profesora, a u njihovoj izradi i provedbi sudjeluju i osobe s invaliditetom, u skladu s načelom ‘Ništa o nama, bez nas’.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da podrže projekt dolaskom i dijeljenjem informacije.

– Vidimo se 3. prosinca od 16 do 21 sat u dvorani ‘Pauk’ Studentskog doma Stjepan Radić – kažu.

Projekt nudi jedinstvenu priliku za sudionike da iz prve ruke steknu uvid u perspektivu osoba s invaliditetom, razviju svijest o važnosti inkluzije i osjete kako društvo može postati pristupačnije i pravednije za sve njegove članove.

Nastavi čitati

U trendu