Projektni tim Film u bolnici objavio je Istraživanje potreba publike sedme umjetnosti, djece i mladih u ranjivim situacijama te metoda uključivanja u zdravstvenim ustanovama, koje pokazuje važnost potpore uz pomoć filma u procesu ozdravljenja hospitalizirane djece i mladih
Publikacija Udruge Djeca susreću umjetnost, objavljena u povodu Svjetskog dana zdravlja, objedinjuje dvije faze provedbe istraživanja provedenog 2023., europsku dimenziju provedenu na razini partnerskog konzorcija (Italija, Slovenija, Španjolska, Belgija, Švedska i Hrvatska) te na razini Hrvatske.
– Rezultati i zaključci predstavljaju vrijedan izvor informacija o potrebama publike sedme umjetnosti – djece i mladih u ranjivim situacijama, prvenstveno hospitalizirane djece i mladih kao i metoda njihovog uključivanja u zdravstvenim ustanovama – ističe se u priopćenju.
Među ostalim, pokazalo se da što je veća emocionalna uključenost i pozornost gledatelja, veći je užitak koji rezultira; da je zajedničko iskustvo gledanja, u razrednoj skupini ili povremenoj maloj grupi, privlačnije i korisnije od pojedinačnog ili obiteljskog gledanja te da su doživljaj emocija i učenje nečeg novog dva iskustva koja su značajno povezana s ukupnim zadovoljstvom, posebno kada omogućuju razmjenu ideja i mišljenja s drugima.
Detektirane su i aktivnosti kojima će obogatiti desetogodišnje iskustvo poticanja filmske pismenosti, ljubavi prema filmu kao i obogaćivanja bolničkih dana hospitaliziranoj djeci i mladima.
Među njima su povećanje offline aktivnosti na bolničkim odjelima, poticanje zajedničkog gledanja filmova te razmjene mišljenja kao i raznih radionica te kombiniranje korištenja filmske umjetnosti u zabavne i didaktičke svrhe.
Edita Bilaver, predsjednica Udruge Djeca susreću umjetnost, rekla je kako zahvaljujući prilici za provođenjem ovakvog sveobuhvatnog istraživanja ta udruga kroz program Sedmi kontinent i projekt Film u bolnici, nastavlja pružati još snažniju podršku hospitaliziranoj djeci i mladima, širiti filmsku magiju u bolnicama diljem zemlje te razvijati filmske programe i u novom desetljeću inkluzivnog rada.
Udruga je započela s provedbom projekta ‘Film u bolnici’ na odjelima zagrebačkih bolnica 2014. godine, a danas se putem filmubolnici.org provodi u više od 20 bolnica diljem Hrvatske kao dio pan-europskog projekta koji se od 2018. godine provodi u osam zemalja.
Besplatan je za sve male pacijente i omogućuje pristup biranoj bazi filmova, edukativnom i interaktivnom sadržaju, sudjelovanje na Zoom radionicama te susrete s filmskim profesionalcima, učenje i kreativne razgovore.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa
U utorak, 21. srpnja, zagrebački klub Boogaloo postat će epicentar eksplozivne energije kada na pozornicu stupe House of Protection, a sada je potvrđeno da će večer otvoriti domaće modern metal/metalcore snage – Ocean Of Another, objavio je organizator.
House of Protection u sklopu svoje velike europske turneje prvi put stižu u Zagreb. Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa.
Kako bi večer bila potpuna, pobrinut će se Ocean Of Another. Ovaj zagrebački modern metal/metalcore sastav, predvođen članovima nekih od najistaknutijih domaćih bendova (Manntra, Pale Origins), savršeno se uklapa u ovu zvučnu bombu od večeri.
S preko 1,8 milijuna streamova na Spotifyju i hvaljenim konceptualnim izdanjima poput najnovijeg EP-a Loneliness of My Kin, bend je poznat po spajanju surovih, emotivnih tekstova o mentalnom zdravlju s masivnim, modernim riffovima. Nastup pred House of Protection bit će savršena demonstracija zašto slove za jedno od najvrućih regionalnih imena žestokog žanra, ocjenjuje organizator.
House of Protection je novi, beskompromisni projekt Stephena Harrisona i Arica Improte, dvojca koji je publici dobro poznat po svom revolucionarnom radu u bendu Fever 333, ali i kultnim sastavima poput The Chariot i Night Verses. Kada su odlučili pokrenuti nešto potpuno svoje, odbacili su sve žanrovske okvire i stvorili unikatnu, sirovu mješavinu hardcorea, punka i elektronike.
Da se radi o projektu najviše svjetske produkcijske klase potvrđuje i podatak da iza njihovih pjesama, poput debitantskog singla „It’s Supposed To Hurt“, producentski stoji Jordan Fish (bivši član Bring Me The Horizon).
Njihov je cilj stvoriti prostor potpune slobode i zanosa koji briše granicu između benda i publike, a pjesme poput Pulling Teeth jamče da nas 21. srpnja čeka večer čistog adrenalina.