Connect with us

Civilno društvo

ZAKLADA SOLIDARNA Predstavljena humanitarna akcija Život ima cijenu

Objavljeno

/

Na slici su tri osobe koje sjede za stolom. Ispred njih su mikrofoni i čaše s vodom. Iza njih je plakat na kojem piše “SOLIDARNA”. Imena osoba su napisana na tablicama ispred svake od njih
Fotografija: Anto Magzan

Ova humanitarna akcija nastala je kao rezultat prekida šutnje žena maltretiranih od strane njihovih životnih partnera

Zaklada ‘Solidarna’ jučer je predstavila svoju novu humanitarnu akciju ‘Život ima cijenu’. Ova humanitarna akcija nastala je kao odgovor na podatke koji govore da je svaka treća žena doživjela neki oblik nasilja od strane svoga partnera, te da se tek prijavi jedno od deset doživljenih slučajeva nasilja.

Fond za žene zaklade ‘Solidarna’ unesrećenim ženama pruža financijsku pomoć te one tako započinju samostalni novi život daleko od nasilnika.

Ova humanitarna akcija označava prekid šutnje žena maltretiranih od strane njihovih životnih partnera. To su žene koje su bile uvjerene da zbog financijske sigurnosti moraju ostati u zajednici sa zlostavljačem.

– Zbog financijske ovisnosti, žene koje su doživjele nasilje često su primorane vratiti se nasilniku – objašnjava Karla Pudar, te ističe kako je svaka treća žena u Republici Hrvatskoj doživjela neki oblik obiteljskog nasilja, ali i kako se isto skoro pa ne prijavljuje, točnije na jedno prijavljeno nasilje ide deset neprijavljenih nasilja.

– Upravo iz osvrta na financijsku ovisnost žena o nasilniku, podatke i svjedočanstva korisnica Fonda za žene koja nam ukazuju zašto je brojnim ženama iznimno teško napustiti nasilnu okolinu, proizašla je smjernica akcije i naziv ‘Život ima cijenu’ – istaknula je Pudar.

Cilj ove humanitarne akcije je osiguranje dodatnih sredstava za Fond za žene koji pomaže ženama i djeci koja su doživjela obiteljsko ili seksualno nasilje.

Kampanja ‘Život ima cijenu’ trajat će 90 dana, a realizirana je u suradnji s agencijom 404 koja je zaslužna za kreativni koncept cijele kampanje.

Ovu hvalevrijednu inicijativu podržala je i poznata televizijska voditeljica Daniela Trbović koja je sudjelovala u promo videu kampanje.

– Drago mi je da sam imala priliku podržati akciju koja će pomoći brojnim ženama i djeci. Posao kojim se bavim daje mi vidljivost koja je važna za širenje vijesti o značajnim stvarima, kao što je ova akcija. Pratim i podržavam rad zaklade ‘Solidarna’, još od njihove prve kampanje ‘Drugotna na sav glas’. Mi dijelimo iste vrijednosti, borimo se za rodnu ravnopravnost, a i sama znam koliko je važna financijska neovisnost, jer sam nakon razvoda ja mogla biti slobodna, baš zato jer sam bila financijski neovisna. Nadam se da ćemo svi zajedno pomoći na putu k financijskoj samostalnosti brojnim korisnicama Fonda za žene – istaknula je Trbović

Predsjednica uprave zaklade Solidarna rekla je nešto više o radu Fonda za žene, ali i istaknula probleme s kojima se susreću žene kojima fundacija pomaže.

 – Fond za žene jedini u Hrvatskoj osigurava direktnu financijsku pomoć ženama, zahvaljujući kojoj ostvaruju ekonomsku neovisnost i mogućnost samostalnog života dalje od nasilnika. Fond za žene je samo tijekom 2023. godine pomogao ukupno 91 ženi i 120 djece. Od toga 70 žena su žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a 21 žene koje su trebale podršku i pomoć u području reproduktivnog zdravlja. Najveći iznos novčane pomoći odnosi se na pomoć u podmirenju osnovnih životnih potreba (35,82%), troškove stanovanja (31,54%), zaštitu reproduktivnog zdravlja (18,55%), pravne troškove (11,00%), troškove psihoterapije (1,81%), troškove zdravlja za odrasle i djecu (0,76%) i troškove obrazovanja (0,51%).

– Fond za žene pruža podršku i pomoć ženama žrtvama obiteljskog i seksualnog nasilja te u svrhu promicanja reproduktivnog zdravlja. Određeni broj žena su osobe s invaliditetom s kojima komuniciramo vodeći računa o kvalitetnom i inkluzivnom pristupu. Ulažemo veliki trud u ekonomsko osnaživanje i smanjenje socijalne isključenosti žena žrtava nasilja pa tako i žena žrtava nasilja koje su ujedno i osobe s invaliditetom – kazala je socijalna radnica Fonda za žene Martina Perić.

Na kraju konferencije Karla Pudar pozvala je sve da podrže ovu hvalevrijednu humanitarnu akciju Fonda za žene uz poruku ‘Nijedna žena nije slobodna dok sve nismo’.

Civilno društvo

‘Vremeplov za sve’ i inkluzija u Muzeju krapinskih neandertalaca

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana konferencija za medije ili javno predstavljanje projekta održano u Muzeju krapinskih neandertalaca. U prvom planu nalazi se publika koja sjedi na crvenim stolicama i prati izlaganje, dok za stolom ispred okupljenih sjede tri osobe uključene u predstavljanje projekta. U pozadini dominira veliki multimedijski zaslon na kojem je prikazana prezentacija s naslovom „Provedba i vrijednost projekta“. Na zaslonu su istaknuti osnovni podaci o projektu, uključujući ukupnu vrijednost od 135.202,43 eura, iznos bespovratnih sredstava te razdoblje provedbe od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Uz tekstualne informacije prikazane su i fotografije sudionika te logotipi institucija uključenih u provedbu projekta. Prostor u kojem se događanje održava dio je stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, što je vidljivo po izloženim ilustracijama, dokumentima, fosilnim nalazima i edukativnim sadržajima na zidovima. S lijeve strane nalaze se promotivni panoi projekta „Vremeplov za sve“, dodatno naglašavajući temu predstavljanja. Atmosfera fotografije odaje dojam službenog i edukativnog događanja posvećenog predstavljanju projekta usmjerenog na povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja i razvoj inkluzivnih programa.
Foto: Muzej krapinskih neandertalaca

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću

Poslušaj članak

Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.

Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.

Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.

Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.

Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.

Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.

Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.

Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Konferencija o podršci osobama s invaliditetom u Vodicama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi naslovna stranica promotivnog materijala za stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom „Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.“. U gornjem lijevom kutu nalazi se logotip Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, dok je u gornjem desnom kutu oznaka financijske podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Središnji dio fotografije ispunjen je velikim naslovom konferencije i podnaslovom „poziv za prijave“. U pozadini se nalaze ilustracije ruku koje sastavljaju puzzle, simbolizirajući suradnju, uključivost i zajedničko stvaranje podrške za osobe s invaliditetom. Dizajn koristi nježne pastelne tonove sive, zelene i plave boje te djeluje profesionalno i edukativno.
Foto: Inkluzija Šibenik

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.

Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.

Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.

Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.

Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.

Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.

Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.

Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.

Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Više doznajte ovdje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Izazovno razdoblje zahtijeva jaču zaštitu prava izbjeglica

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici organizacija i aktivisti sudjeluju na konferenciji za medije povodom 13. Tjedna izbjeglica(ma), održanoj u prostoru knjižnice, gdje predstavljaju program i aktivnosti posvećene podršci izbjeglicama i uključivanju u zajednicu.
Foto: Ivana Vranješ

Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma

Poslušaj članak

Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.

Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.

Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.

Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.

Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.

– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.

Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.

O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.

Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.

Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.

Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.

– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu