Connect with us

Vijesti

IZA BROJEVA Dan žena i rodni jaz u plaćama

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje grafikone koji ilustriraju razlike u plaćama između muškaraca i žena prema dobi i djelatnostima, te mapu koja pokazuje postotak razlike u plaćama između spolova po regijama. Na gornjem lijevom dijelu nalazi se stupčasti grafikon pod nazivom “Razlike u plaćama prema dobi”, koji pokazuje da muškarci općenito zarađuju više od žena u svim dobnoj skupini. Na gornjem desnom dijelu je još jedan stupčasti grafikon pod nazivom “Razlike u plaćama prema djelatnosti”, koji ukazuje na to da muškarci zarađuju više u gotovo svakom navedenom sektoru. Ispod ovih grafikona nalazi se karta zemlje podijeljena na regije, s postotkom razlike u plaćama između spolova u svakom području. Naslov iznad karte glasi “Razlika u plaćama muškaraca i žena”. Na oba grafikona i karti, zelena boja predstavlja žene, a crvena muškarce.
Foto: MojPosao

Radnice u Hrvatskoj i dalje potplaćene, rodni jaz u plaćama najizraženiji u sektoru prodaje

Dok se svijet priprema za obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena, prigodno je na trenutak zastati i razmotriti trenutačnu situaciju u pogledu plaća muškaraca i žena. Naime, jedan od ključnih elemenata borbe za ravnopravnost spolova jest osigurati jednakost plaća za jednak rad, međutim, istraživanja i dalje otkrivaju duboke disparitete u primanjima između muškaraca i žena.

U tom kontekstu, MojPosao već duži niz godina istražuje prosječna primanja muškaraca i žena u Hrvatskoj, analizirajući ih po industrijama, zanimanjima, dobi, stupnju obrazovanja i drugim relevantnim čimbenicima.


Jaz u plaćama najizraženiji u dobi od 45 do 54 godine

Prema podacima servisa MojaPlaća, žene i dalje imaju prosječno 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1079 eura.

Analizirajući razlike u plaćama po radnim pozicijama, uočavamo da je razlika značajno manja kada se usporede žene i muškarci koji obavljaju iste poslove. Ipak, čak i u takvim slučajevima, razlika je prisutna i iznosi oko 9%.

Istraživanje također pokazuje da su najmanje razlike u plaćama prisutne među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva. Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u periodu kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo.

Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena primjećujemo u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27% više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava.

Na primjer, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11% manje od muškaraca, među onima s 3 do 5 godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18% među zaposlenicima s više od šest godina iskustva.

Osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama.

Najveće razlike su primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Najmanje razlike prisutne u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji

Privatne tvrtke pokazuju veće razlike u plaćama po spolovima u usporedbi s državnim tvrtkama. Na primjer, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19% manje od muškaraca, dok su u domaćim kompanijama te razlike nešto manje i iznose 15%. U državnim tvrtkama žene su plaćene 13% manje, dok najmanju razliku po spolu bilježi javna i lokalna samouprava (-8%).

Analizirajući razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena pronalazimo u sektoru prodaje (-20%) i administrativnih djelatnosti (-19%). S druge strane, najmanje razlike primjećujemo u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada (-5%), te u umjetnosti, zabavi i sportu (-6%).

Kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko 9% manje od muškaraca.

Gledajući po radnoj poziciji, najveća razliku u plaćama po spolu prisutna je na sljedećim pozicijama: Agent u prometu nekretninama (žene su u prosjeku 33% manje plaćene), Business Development Manager (-29%), Rukovoditelj osiguranja kvalitete (-29%), Voditelj digitalnog marketinga (-29%) te .NET programer (-29%).

S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene na poslovima Kemijski laboratorijski tehničar (žene su 17% više plaćene nego muškarci), CSR specijalista (+12%), Pravni savjetnik (+12%), Project planner (+7%) te Poslovni tajnik (+7%).

Diskriminacija, manjak transparentnosti, porodiljni dopust i drugi uzroci


Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik.

Različite preferencije posla mogu utjecati na ove razlike. Žene su često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.

Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene su često obiteljski orijentirane i češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu. Porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene.

Također, rodnim stereotipima i dalje se pridaje značaj u mnogim regijama. Žene često nisu poticane da ozbiljno razmišljaju o svojoj karijeri i suočavaju se s očekivanjima koja ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama.

Tu je i pitanje nedostatka transparentnosti u plaćama što može omogućiti diskriminaciju na temelju spola i otežati identifikaciju rodnog jaza u plaćama. Pored toga, povijesne etikete često rezultiraju manjom samouvjerenošću žena na tržištu rada, što može otežati njihove pregovore o plaćama i prilikom zapošljavanja i prilikom traženja povišice.

MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Vijesti

Predstavnici organizacije DOST u radnom posjetu Gradu Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u dućanu s raznim stvarima, a u prvom planu su torbe.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju

U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje  (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb. 

U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.

„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica. 

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.

Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja. 

Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb. 

Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST. 

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu