Connect with us

Osobe s invaliditetom

„Jedra duha“ prvi put u Hrvatskoj: deset dana plovidbe i zajedništva

Objavljeno

/

Na fotografiji je velika skupina sudionika projekta „Jedra duha“ okupljena na riječkoj rivi, ispred jedrilice. U prvom planu stoje i sjede sudionici različitih generacija, a među njima su i mladi sudionici te članovi organizacijskog i partnerskog tima. U pozadini se vidi riječki zaljev s gradskom obalom i prepoznatljivom panoramom Rijeke. Na jedrilici se vijore zastave Hrvatskog Crvenog križa i projekta, dok vedro nebo i sunčano vrijeme stvaraju vedru atmosferu. Fotografija dobro prikazuje zajedništvo, inkluziju i druženje sudionika projekta „Jedra duha“, kao i povezanost projekta s morem i jedrenjem.
Foto: Rotary klub Kvarner

Posebnost projekta bila je u tome što su na jedrilicama zajedno plovili videći, slabovidni i slijepi sudionici. Nisu bili podijeljeni u skupine, već su djelovali kao jedan tim

Poslušaj članak

U Hrvatskoj je ovog vikenda završen međunarodni projekt „Jedra duha 2026“, koji je prvi put održan na Jadranu. Tijekom deset dana projekt je okupio više od 60 sudionika iz Hrvatske i drugih zemalja te spojio jedrenje, radionice, druženje, sport, kulturu i inkluziju.

Projekt je osmišljen u duhu ExtrAbility filozofije, pristupa koji u prvi plan stavlja sposobnosti svakog čovjeka i stvara prostor za njihovo izražavanje.

Sudionici su tijekom projekta pod jedrima prešli 160 nautičkih milja, ploveći na dvije jedrilice. U različitim etapama sudjelovalo je više od 25 članova posade.

Posebnost projekta bila je u tome što su na jedrilicama zajedno plovili videći, slabovidni i slijepi sudionici. Nisu bili podijeljeni u skupine, već su djelovali kao jedan tim. Zajedno su se pripremali za isplovljavanje, dijelili zadatke, rješavali izazove i pomagali jedni drugima.

Videći sudionici tako su imali priliku prostor doživjeti na drugačiji način – pažljivije slušati, vjerovati partneru i oslanjati se na druga osjetila. Slijepi i slabovidni sudionici dijelili su svoja znanja, iskustva i vještine. Svaki je sudionik pritom mogao biti i učenik i učitelj.

– Cilj nam je bio pokazati da inkluzija nije samo uključivanje nekoga u postojeće aktivnosti, već stvaranje prostora u kojem svatko može ravnopravno sudjelovati, doprinijeti i nešto novo naučiti. Na jedrilici nema podjele na one koji mogu i one koji ne mogu – svi zajedno čine posadu – kazali su iz Rotary Cluba Kvarner, organizatora hrvatske etape projekta.

U Rijeci je održan susret međunarodnog tima s hrvatskim partnerima. Sudionici su se upoznali, razgovarali o svojim iskustvima i sudjelovali u različitim praktičnim zadacima. U nekima od njih radili su zatvorenih očiju kako bi bolje razumjeli koliko su za zajednički rad važni komunikacija, suradnja i međusobno povjerenje.

Važan dio programa bio je i susret s 25 učenika Tehničke škole Rijeka. Učenici su upoznali ExtrAbility filozofiju te sudjelovali u interaktivnim i kreativnim radionicama. Dio njih imao je priliku izaći na jedrilice zajedno sa slijepim učiteljima.

Sudionici su tijekom projekta posjetili i taktilni muzej u Malinskoj, upoznali povijest brodogradnje te posjetili jedriličarski klub, gdje su se upoznali s trenažnim jedrilicama i družili s mladim sportašima. Sve su aktivnosti imale zajednički cilj – pokazati da more, sport, kultura i putovanja mogu biti prostor zajedničkog iskustva ljudi različitih mogućnosti.

Projekt „Jedra duha“ već se 15 godina provodi kroz morske ekspedicije, jedriličarske kampove i regate u kojima sudjeluju osobe s invaliditetom i druge socijalno isključene skupine. Do danas je projekt prešao više od 30.000 nautičkih milja i okupio više od 45.000 sudionika.

Od 2011. godine „Jedra duha“ plovila su morima i jezerima Armenije, Egipta, Estonije, Finske, Francuske, Izraela, Kazahstana, Kirgistana, Kube, Latvije, Litve, Njemačke, Nizozemske, Rusije, Tajlanda i Turske.

Prvu jedriličarsku regatu sa slijepim osobama u Hrvatskoj organizirala je 2012. godine Udruga slijepih White Cane iz Ekaterinburga u akvatoriju Dubrovnika.

Ove godine u projekt se prvi put uključila i rotarijanska zajednica, a organizator hrvatske etape bio je Rotary Club Kvarner. Projekt je realiziran uz sudjelovanje i podršku prijatelja i partnera iz IYFR Croatia Yachting Fellowship i IYFR Balcan, čiji je Commodore Jovan Velja otvorio regatu, Rotary Cluba Ekaterinburg, ExtrAbility Movementa, White Canea, Hrvatskog saveza slijepih, Hrvatskog Crvenog križa – Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, Udruge slijepih Primorsko-goranske županije i Udruge slijepih Istarske županije.

Deset dana plovidbe povezalo je ljude na moru, u školama, muzejima, sportskim klubovima i društvenim organizacijama. Više od 60 sudionika i više od 25 članova posade sudjelovalo je u različitim dijelovima projekta, a zajedničko putovanje donijelo je nova poznanstva, iskustva i prijateljstva.

Prva hrvatska ruta projekta „Jedra duha“ sada je završena, ali projekt se nastavlja. U studenom 2026. održat će se online konferencija „ExtrAbility kao fenomen inkluzivne kulture“, nakon čega počinju pripreme za novu sezonu ExtrAbility projekata.

Osobe s invaliditetom

Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su četiri sudionika foruma koji sjede na pozornici i razgovaraju tijekom panel-rasprave. Jedna sudionica govori u mikrofon, dok ostali slušaju. Ispred njih nalazi se stol s vodom, a u prvom planu vidi se publika koja prati razgovor.
Foto: Sveučilište u Dubrovniku

Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu

Poslušaj članak

Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.

Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.

Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.

Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.

Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.

Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.

U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.

Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

 Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ženu s invaliditetom koja koristi invalidska kolica i radi na prijenosnom računalu za uredskim stolom. Odjevena je u poslovnu odjeću, nosi naočale i usredotočena je na posao. Prikazana je u svijetlom, modernom i urednom radnom prostoru. Fotografija prikazuje važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, njihove samostalnosti i jednakih mogućnosti za zapošljavanje.
Foto: Pexels

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini

Poslušaj članak

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.

Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.

Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.

Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.

Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.

Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je muškarac odjeven u plavo odijelo i košulju, koji sjedi u uredskom prostoru za radnim stolom. U pozadini se nalaze računalo, uredski pribor, dokumenti i oglasna ploča s obavijestima. Fotografija prikazuje uredno i profesionalno radno okruženje.
Foto: Arhiva

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.

Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.

U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.

Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.

Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.

Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.

U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu