Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na konferenciji za novinare, održanoj 13. srpnja u zagrebačkom Novinarskom domu, ukazalo je na manjkavosti Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (AntiSLAPP zakon) te na problematične odredbe Kaznenog zakona vezano uz djela protiv ugleda i časti
Poslušaj članak
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko istaknuo je kako se pozdravlja donošenje Zakona koji bi trebao organizacije i pojedince odvraćati od zastrašivanja i pokušaja ušutkavanja novinara koji propitkuju njihov rad. Međutim, u HND-u postoji i bojazan da će doći do povećanja tužbi u kaznenim postupcima protiv novinara s obzirom na to da Zakon ne pokriva kaznene postupke.
HND poziva Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da dekriminalizira djela protiv ugleda i časti. Zovko je upozorio da su tužbe zbog ugleda i časti manipulacija, pogotovo u kaznenim postupcima. Naveo je da bivši ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić više od pet godina kazneno tuži kolege iz HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka, a jedina svrha tužbe je iscrpljivanje i zastrašivanje.
Zovko je podsjetio da se HND godinama bori protiv SLAPP tužbi i njihova štetnog djelovanja na medije. Izrazio je zabrinutost zbog radnog okruženja novinara te je naveo nekoliko slučajeva pritisaka lokalnih političkih moćnika na novinare zbog njihovog objavljenog rada, a česti su i napadi najviših državnih dužnosnika. Zaključio je da u Hrvatskoj postoji zastrašujuća kultura tužakanja zbog objavljenih novinarskih radova te da ni u jednoj članici Europske unije toliki broj sudaca ne tuži novinare kao u Hrvatskoj. U zadnjih pet godina među najvećim SLAPP tužiteljima u Hrvatskoj bili su Hrvatska radiotelevizija te suci Zvonko Vrban i Ivan Marković, koji je imao čak 26 tužbi protiv novinara i medija.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’ Tvrtko Jakovina istaknuo je kako su pravnici Centra analizirali sudske odluke u tužbama protiv novinara i medija u razdoblju od 2016. do 2023. godine.
– Utvrdili smo da prosječan sudski postupak traje najmanje četiri godine. U razdoblju od 2016. do 2023. bilo je 60 tužbi godišnje koje su po nekim elementima SLAPP tužbe. Beskrajno duga parničenja svrha su sama po sebi, mnoge optužbe budu odbačene. U konačnici postoji određena satisfakcija – rekao je Jakovina.
Tajnica HND-a Melisa Skender upozorila je da SLAPP tužbe nisu problem samo novinara nego i organizacija civilnog društva te zviždača. Navela je da je HND nakon osnivanja Centra za zaštitu slobode izražavanja donio preporuke, a jedna od ključnih je dekriminaliziranje djela protiv ugleda i časti, no po tom pitanju ništa nije učinjeno. Skender je istaknula da je Ministarstvo pravosuđa najavilo izmjene Kaznenog zakona te HND predlaže da se u tim izmjenama brišu djela protiv ugleda i časti. Najavila je da će HND uz partnerske organizacije Centar ‘Miko Tripalo’ i Kuću ljudskih prava, s kojima čini okosnicu neformalne Catalyst mreže, pratiti provedbu AntiSLAPP zakona u praksi.
Ministar Ružić izvijestio je da je pripremljen model kojim bi se omogućilo povećanje plaća osobnim asistentima te naglasio važnost aktivnog uključivanja predstavnika osoba s invaliditetom u donošenje politika koje se odnose na njihova prava i kvalitetu života
Poslušaj članak
Predstavnici Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) – Marica Mirić, Bojan Hajdin i Dijana Vincek te predstavnici Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača i Petar Glavaš bili su prošlog četvrtka, 9. srpnja 2026. godine, na žurnom sastanaku s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenom Ružićem kako bi razgovarali o nizu otvorenih pitanja koja utječu na svakodnevni život osoba s invaliditetom.
Među glavnim temama našao se status pomoćnika u nastavi kojima uskoro istječu ugovori o radu. Sudionici sastanka istaknuli su potrebu za brzim pronalaskom rješenja kako bi se osigurao kontinuitet podrške učenicima kojima je pomoć najpotrebnija. Ministar je najavio dodatne razgovore s ciljem pronalaska trajnog modela.
Posebna pozornost posvećena je i ranoj razvojnoj podršci djeci s teškoćama u razvoju. Predstavnici udruga upozorili su na nedostatak dostupnih terapijskih usluga te činjenicu da mnoge obitelji potrebnu pomoć pronalaze isključivo kod privatnih stručnjaka, što za njih predstavlja značajan financijski teret.
Na sastanku se razgovaralo i o provedbi osobne asistencije te izazovima vezanim uz primjenu Zakona o inkluzivnom dodatku. Predstavnici osoba s invaliditetom istaknuli su potrebu za pravednijim i učinkovitijim rješenjima za korisnike.
Jedna od tema bio je i program ‘odmora od skrbi’, čiji je pilot-projekt pri završetku. Nakon evaluacije rezultata očekuju se određene izmjene kako bi usluga bila dostupnija obiteljima koje skrbe o članovima s invaliditetom.
Ministar Ružić izvijestio je sudionike da je pripremljen model kojim bi se omogućilo povećanje plaća osobnim asistentima te naglasio važnost aktivnog uključivanja predstavnika osoba s invaliditetom u donošenje politika koje se odnose na njihova prava i kvalitetu života.
Sudionici sastanka ocijenili su razgovore konstruktivnima i poručili kako je za rješavanje nagomilanih problema nužna kontinuirana suradnja institucija i organizacija koje zastupaju osobe s invaliditetom.
U prvoj polovici godine dvije trećine objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i okolici, dok su najtraženiji radnici bili prodavači, skladištari, vozači i konobari
Poslušaj članak
U prvih šest mjeseci 2026. godine na portalu MojPosao objavljeno je više od 23.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 6,6% u odnosu na usporedive podatke u istom razdoblju prošle godine, pokazuje analiza tržišta rada koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao.
Istodobno, broj poslodavaca koji su oglašavali radna mjesta smanjio se za svega 2,0%.
Prodavači i dalje natraženiji radnici u Hrvatskoj
Kao i prethodnih godina, i u prvoj polovici 2026. najveća potražnja za radnicima bila je u trgovini i prodaji. Ta je kategorija činila gotovo četvrtinu svih objavljenih oglasa za posao, s udjelom od 24,9%.
Slijede Turizam i ugostiteljstvo s 13,2% te Financije i računovodstvo s 12,8%.
Unatoč određenim oscilacijama na tržištu rada, profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj ostaje relativno stabilan. Poslodavci i dalje najveću potrebu iskazuju za zanimanjima koja su snažno povezana s operativnom podrškom, prodajom te uslužnim djelatnostima.
Najveća potražnja zabilježena je za radnim mjestima: prodavač/trgovac, skladištar, vozač, prodajni savjetnik, konobar/barmen, kuhar i administrator.
Zagreb i dalje prednjači
Grad Zagreb i Zagrebačka županija i dalje su središte tržišta rada u Hrvatskoj.
U prvoj polovici godine na ovo se područje odnosilo čak 65,8% svih objavljenih oglasa za posao, što je znatno više nego lani, kada je njihov udio iznosio 53%. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 16,7% te Primorsko-goranska s 14,5%.
Pad broja objavljenih oglasa za posao vidljiv je u gotovo svim županijama, no njegov intenzitet nije svugdje jednak.
Najizraženiji relativni pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj oglasa smanjen za 28,6%, zatim u Virovitičko-podravskoj s padom od 23,9%, te u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, koje bilježe pad od 22,8%.
S druge strane, najblaži pad, odnosno najveću razinu stabilnosti, bilježe Krapinsko-zagorska županija s padom od 1,5%, Varaždinska s 4,8% te Splitsko-dalmatinska s 5,3%.
Stalni posao u četiri od pet oglasa
Kada je riječ o traženoj razini obrazovanja, najveći udio oglasa namijenjen je kandidatima sa srednjom stručnom spremom, na koje se odnosi 41,6% ukupnog broja objavljenih natječaja za slobodna radna mjesta.
Slijede oglasi za kandidate s visokom stručnom spremom, s udjelom od 22,3%, te višom stručnom spremom, s 21,2%.
U pogledu vrste radnog odnosa, i dalje prevladavaju oglasi za stalni posao.
Čak 88,8% oglasa odnosilo se na rad na neodređeno vrijeme, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 80%. Istodobno, 26,1% oglasa odnosilo se na rad na određeno, a 4,5% na sezonske poslove.
U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast udjela oglasa za rad na neodređeno te pad udjela oglasa za rad na određeno vrijeme. Takav trend sugerira da poslodavci putem portala za oglašavanje slobodnih radnih mjesta sve češće traže kandidate za stalne pozicije, dok se za privremene i kratkoročne potrebe u većoj mjeri okreću drugim oblicima zapošljavanja, primjerice agencijama za uvoz stranih radnika.
Rast interesa kandidata za posao
Dok se ponuda poslova smanjuje, interes kandidata nastavlja rasti.
Broj prijava na oglase porastao je za 3,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a još izraženiji rast vidi se u broju prijava po pojedinom oglasu.
Prosječan broj prijava po oglasu porastao je s prošlogodišnje 34 na 40 prijava, što predstavlja rast od 18%.
Gdje Hrvati žele raditi? Erste, ZABA i HPB su najpoželjniji poslodavci u financijama i osiguranju
Poslušaj članak
Sigurnost posla, stabilnost industrije, mogućnost napredovanja i ravnoteža privatnog i poslovnog života ključni su razlozi zbog kojih Hrvati financije i osiguranje vide kao poželjan sektor za razvoj karijere. Potvrdilo je to istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno među više od 27 tisuća ispitanika.
Istraživanje, koje se temelji isključivo na percepciji ispitanika i njihovom slobodnom izboru, već puna dva desetljeća provodi Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao.
Erste na vrhu
Prema istraživanju, poslodavci prvog izbora u Hrvatskoj u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja su: Erste&Steiermärkische Bank, Zagrebačka banka i Hrvatska narodna banka.
Erste banka ove je godine izbila na vrh ljestvice najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, nakon što je lani zauzimala treće mjesto. Zagrebačka banka, prošlogodišnji lider, sada je na drugoj poziciji, dok je Hrvatska narodna banka ostvarila najveći pomak među vodećima, skočivši sa šestog na treće mjesto u odnosu na 2025. godinu.
Što je kandidatima važno?
Kako bismo bolje razumjeli što čini najpoželjnijeg poslodavca i koje karakteristike poslodavce izdvajaju od konkurencije, ispitanici su u istraživanju izdvojili do tri ključna faktora koja, prema njihovu mišljenju, najviše utječu na poželjnost poslodavca.
Rezultati istraživanja pokazuju da najpoželjnije poslodavce od ostatka konkurencije najviše izdvajaju sigurnost radnog mjesta, mogućnost napretka u struci i ravnoteža privatnog i poslovnog života. Upravo te karakteristike ispitanici najčešće prepoznaju kao ključne razloge zbog kojih određene poslodavce smatraju poželjnijima od drugih.
Osim toga, važnu ulogu imaju i dobri međuljudski odnosi, reputacija tvrtke, kvalitetan odnos nadređenih prema zaposlenicima te prilike za hijerarhijsko napredovanje, koje dodatno jačaju percepciju poželjnog poslodavca na tržištu rada.
Razmišljamo li o promjeni posla?
Kad je riječ o lojalnosti, 53% ispitanika kojima je poslodavac prvog izbora upravo iz ove djelatnosti često razmišlja o promjeni posla, što je nešto više u odnosu na ukupni uzorak, gdje takve misli ima gotovo polovica ispitanika (49%). S druge strane, 35% ljudi o promjeni razmišlja povremeno, dok 12% ističe kako su zadovoljni kod trenutnog poslodavca i uopće ne razmišljaju o odlasku.
Podaci postaju još zanimljiviji kada se analiziraju stavovi zaposlenika koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora u sektoru financija i osiguranja. Upravo ta skupina pokazuje znatno višu razinu lojalnosti prema poslodavcu i rjeđe razmišlja o promjeni posla. Gotovo polovica zaposlenika, njih 46%, uopće ne razmišlja o odlasku, dok tek 8% navodi da o promjeni posla razmišlja često.
Kada je riječ o benefitima koje zaposlenici najviše žele, na vrhu liste nalaze se bonusi za izvanredna postignuća i fleksibilno radno vrijeme. Među najpoželjnijim pogodnostima za zaposlenike visoko su rangirane i edukacije, plaćene zdravstvene usluge iznad osnovnog paketa te dodatni dani godišnjeg odmora.
S druge strane, ispitanici najmanje važnima smatraju bonuse za preporuke, subvencioniranje kulturnih i sportskih aktivnosti te organizirana vikend druženja.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
VijestiPrije 1 dan
MedicinaPrije 6 dana
Video / podcastPrije 5 dana
Life&StylePrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 1 dan
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana