U moderno opremljenom Centru djeci će podršku pružati edukacijski rehabilitatori, logopedi i drugi stručnjaci, osiguravajući individualan pristup prilagođen potrebama svakog korisnika

Poslušaj članak

U Pleternici se privodi kraju realizacija jednog od najznačajnijih projekata za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji na području Požeško-slavonske županije.

Novi Centar za odgoj i obrazovanje uskoro će otvoriti svoja vrata, donoseći suvremene uvjete za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju te značajno olakšavajući svakodnevicu obiteljima koje su godinama morale putovati u druge gradove kako bi njihova djeca dobila potrebnu stručnu pomoć.

Projekt predstavlja rezultat suradnje Grada Pleternice, Požeško-slavonske županije i roditelja koji su godinama upozoravali na potrebu osnivanja ovakve ustanove. Njihovi prijedlozi i inicijative pretočeni su u konkretno rješenje koje će djeci omogućiti kvalitetniju skrb i obrazovanje u vlastitoj sredini.

Posebnu vrijednost projektu daje činjenica da je Centar smješten u zgradi koja je prvotno bila planirana za srednju školu. Umjesto da prostor ostane neiskorišten, Požeško-slavonska županija odlučila ga je prenamijeniti u ustanovu koja će odgovarati na jednu od najvažnijih potreba lokalne zajednice. Time je javna imovina dobila novu funkciju, a djeca i njihove obitelji prijeko potrebnu podršku.

Važnu ulogu u realizaciji projekta imala je županica Antonija Jozić, koja je od samog početka podržala inicijativu roditelja i prepoznala važnost stvaranja uvjeta za kvalitetniji život djece s teškoćama u razvoju. Upravo zahvaljujući kontinuiranom dijalogu između županijske uprave, lokalne zajednice i roditelja projekt je uspješno doveden do završne faze.

Jedna od najvećih prednosti budućeg Centra njegova je lokacija u samom središtu Pleternice. Blizina Muzeja bećarca i Interpretacijskog centra Terra Panonica omogućit će organizaciju edukativnih radionica, terenske nastave i drugih sadržaja koji će dodatno poticati uključivanje djece u društveni i kulturni život zajednice. U neposrednom okruženju nalaze se park i dječje igralište, koji će biti vrijedan prostor za terapijske aktivnosti, rekreaciju i svakodnevnu igru.

Roditeljima dodatni osjećaj sigurnosti pruža neposredna blizina hitne medicinske pomoći, dok će trgovina u susjedstvu djeci omogućiti razvoj samostalnosti kroz svakodnevne životne situacije i praktično učenje.

Zadovoljstvo ne skrivaju ni roditelji koji su godinama zagovarali osnivanje ovakvog centra.

– Ovo je ogroman korak naprijed za našu djecu. Lokacija je savršena jer nam je sve nadohvat ruke – od parkova za igru do kulturnih sadržaja u kojima naša djeca mogu sudjelovati. Činjenica da nam je i hitna pomoć blizu daje nam ogroman osjećaj sigurnosti – poručuju.

U moderno opremljenom Centru djeci će podršku pružati edukacijski rehabilitatori, logopedi i drugi stručnjaci, osiguravajući individualan pristup prilagođen potrebama svakog korisnika.

Otvaranjem ove ustanove Pleternica i Požeško-slavonska županija dobivaju mnogo više od nove zgrade – dobivaju mjesto koje će djeci s teškoćama u razvoju pružiti jednake prilike za učenje, razvoj i uključivanje u zajednicu te obiteljima omogućiti kvalitetniji i lakši svakodnevni život.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić podnio je u Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2024. godinu pri čemu je istaknuo da se u zakonskom dijelu situacija osoba s invaliditetom poboljšala, ali ima problema s realizacijom njihovih prava u praksi, pa je te godine bilo 3538 obraćanja građana

Poslušaj članak

U 2024. se, kao i prethodnih godina, najveći broj pritužbi osoba s invaliditetom odnosio na područje socijalne skrbi i to na otežano ostvarivanje prava iz tog sustava, dugotrajnost postupaka vještačenja i preispitivanja postojećih prava na doplatak za pomoć i njegu i tada još na osobnu invalidninu te priznavanje prava na inkluzivni dodatak, rekao je u uvodnom izlaganju pravobranitelj Jurišić.

Pritužbe građana odnosile su se i na područja pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada te odgoja i obrazovanja.

Tu godinu, rekao je, obilježila je primjena Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, kao tada novih prava u sustavu socijalne zaštite te je udio pritužbi koje se odnose na ta dva prava prešao dvije trećine od ukupnog broja zaprimljenih svih pritužbi.

Prihvaćeno 56 posto preporuka upozorenja upućenih državnim i lokalnim vlastima

Pravobranitelj Jurišić istaknuo je kako je od 230 preporuka upozorenja upućenih tijelima državne i lokalne vlasti prihvaćeno njih 127 ili 56 posto. Posebno je istaknuo problem djece s poremećajima iz spektra autizma koja dugo čekaju na dijagnozu, a daljnju rehabilitacijsku podršku najčešće nemaju gdje dobiti.

– Izostanak dostupne i sustavne rane razvojne podrške znači kasnu dijagnostiku, izostanak pravovremene terapije, roditelje prepuštene samima sebi bez savjetodavne i terapijske podrške. U najosjetljivijem razdoblju djeteta sustav ili ne postoji ili je nedostupan – naveo je Jurišić.

Odgojno-obrazovni sustav je, nastavio je, vrlo često je bez alata i znanja, a cijelo odgojno-obrazovno okruženje nije dovoljno prilagođeno.

Upozorio je i na položaj osobnih asistenata koji imaju nepotpuno riješen radno-pravni status te smatra da bi oni trebali biti djelatnici sustava i zaposlenici škola čime bi se omogućilo da ima više interesa za taj posao i da se asistenti osiguraju svim učenicima kojima je to potrebno.

Kada je riječ o pritužbama na diskriminaciju najveći broj njih odnosio se na područje pristupa dobrima i uslugama i to najčešće zbog fizičke nepristupačnosti prostora u kojima se pružaju različite javne i druge usluge, a iako raste broj zaposlenih osoba s invaliditetom, njihov udio među nezaposlenim i dalje je vrlo visok, rekao je pravobranitelj.

Irena Dragić (SDP): Problemi se produbljuju, a broj pritužbi raste

Irena Dragić (Klub zastupnika SDP-a) navela je da je broj obraćanja građana pravobranitelju u 2024. godini porastao u odnosu na 2023. za 18,41 posto, kada je bilo 2987 obraćanja. Od 230 preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama, prihvaćeno ih je 127 ili 56 posto.

Iz toga je vidljivo, kaže, da se problemi produbljuju, a broj pritužbi raste, osobito u području socijalne skrbi i pristupačnosti. Ključni problem vidi u Zavodu za vještačenje i Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji nisu kadrovski opremljeni za obim posla.

Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a) poručila je da su prava na inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju izazvala najveći broj pritužbi. Smatra da glavni sustavni problemi ostaju dugotrajni postupci, manjak stručnog kadra, nedostatna dostupnost informacija, loša koordinacija institucija i spora provedba prava u praksi.

– Ova Vlada uporno ponižava i zlostavlja one kojima bi trebala olakšati ionako nezamislivo tešku egzistenciju i omogućiti im dostojanstven život. I kao što je i Ustavni sud zaključio, uzima im temeljna prava – poručila je.

Anja Šimpraga (Klub zastupnika SDSS-a) istaknula je da u Hrvatskoj živi više od 657 tisuća osoba s invaliditetom, gotovo 17 posto ukupnog stanovništva i naša su najbrojnija manjinska skupina.

– Izvješće jasno pokazuje, a što se u javnoj raspravi premalo čuje – organizacije civilnog društva nerijetko su jedini pravi oslonac osoba s invaliditetom u ovoj zemlji. Suradnja s udrugama ne smije biti svedena na natječaje i trebaju nam aktivna partnerstva i sustavno financiranje – udruge imaju iskustveno znanje koje je teško predvidjeti natječajem – ocijenila je.

Zvonimir Troskot (Most): Pred zastupnicima je i ogledalo države

Zvonimir Troskot (Klub zastupnika Mosta) poručio je da pred zastupnicima nije samo izvješće jedne neovisne institucije nego ogledalo države.

– Ovo izvješće pokazuje koliko smo kao društvo spremni osobe s invaliditetom ne samo spomenuti u zakonima, nego im stvarno omogućiti dostojanstven život. Most ovo pitanje ne promatra kroz prizmu sažaljenja, nego kroz prizmu pravednosti. Osoba s invaliditetom nije administrativni predmet, nije broj u sustavu i nije korisnik koji treba čekati na hodniku institucija – kazao je Troskot.

Rekao je da osobe s invaliditetom ne traže milost ni sažaljenje nego ono što bi svaka uređena država morala osigurati bez pitanja – ravnopravnost, dostupnost i mogućnost da žive kao punopravni građani.

– Ovo je rasprava o tome kakva je Hrvatska – poručio je.

Jelena Miloš (Klub zastupnika Možemo!) ustvrdila je da prema izvješću brojne osobe s invaliditetom ne mogu podmirivati osnovne životne potrebe – troškove hrane, stanovanja, režija i lijekova.

– Unatoč tome, Vlada je ove godine najavila zamrzavanje svih socijalnih naknada – kazala je, upitavši kako će osobe s invaliditetom moći živjeti i što će biti s inkluzivnim dodatkom, ali i s cijenom sata za osobne asistente koja nije rasla nakon izbora.

Ljubica Lukačić (HDZ): Ne može se govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku

U ime kluba HDZ-a Ljubica Lukačić osvrnula se na kritike svojih saborskih kolega.

– Kada ne bih znala za situaciju, mislila bih da zaista ništa ne valja, ali nije tako – poručila im je Lukačić.

Naglasila je da više od 3000 pritužbi u 2024. godini ne čini sve osobe s invaliditetom, nego su to pojedinačni slučajevi i na osnovu toga se, kaže, ne može govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku ‘jer to nije istina’.

Dodala je da je Plenkovićeva vlada jedina imala hrabrosti uhvatiti se u koštac i donijeti zakone o inkluzivnom dodatku, osobnoj asistenciji i povlasticama u prometu, što su tri ključna zakona iz kojih osobe s invaliditetom najviše crpe svoja osnovna prava.

– Veći je broj osoba koji je ostvario to svoje pravo. Ja bih rekla i da je prevelik – rekla je Lukačić.

U ime Kluba Domovinskog pokreta Tomislav Josić istaknuo je da dio preporuka pravobranitelja ostaje i dalje neprihvaćen ili bez odgovora što znači da postoji prostor za snažniju institucionalnu odgovornost i da se izvješće ne smije promatrati kao formalna obveza koja će se zaboraviti do sljedeće godine.

– Snaga jednog društva ne mjeri se prema tome kako se odnosi prema najjačima, nego kako se odnosi prema onima kojima je podrška najpotrebnija – poručio je Josić.

SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.

Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.

O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.

Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.

– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.

– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.

Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.

Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.