Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om

Poslušaj članak

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.

Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.

Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.

– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.

Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.

ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.

Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.

U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.

Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.

Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.

Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.

– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.

Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.

Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.

Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.

Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI organizirao je 28. svibnja 2026. godine tribinu o (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Tribina je održana u prostorijama Hotela Osijek u Osijeku te je na istoj sudjelovao Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Tribina je održana u sklopu trogodišnjeg programa ‘Zajedno kroz izazove2’, čiji je cilj dati doprinos poboljšanju slike o integraciji i inkluziji osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Program provodi Savez SUMSI u partnerstvu s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju ‘Zagreb’, Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udrugom Liberato i Udrugom Radio Student, uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Cilj tribine bio je okupiti relevantne dionike, predstaviti mogućnosti i izazove vezane uz zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom te potaknuti razmjenu iskustava između institucija, poslodavaca i osoba s invaliditetom.

Tribinu je pozdravnim riječima otvorio Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, nakon čega je Nevena Zubčić, voditeljica programa, predstavila program ‘Zajedno kroz izazove2’ i njegove osnovne ciljeve usmjerene na jačanje uključivanja osoba s invaliditetom u svijet rada.

Savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom održao je izlaganje pod nazivom ‘Rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom’. Tijekom izlaganja je predstavljen normativni okvir kojim se uređuju prava osoba s invaliditetom u području rada i zapošljavanja, uključujući pravo na rad na ravnopravnoj osnovi s drugima, pravo na rad u otvorenom, uključujućem i dostupnom radnom okruženju te zabranu diskriminacije na temelju invaliditeta u svim pitanjima vezanima uz zapošljavanje i rad.

Okupljeni su upoznati s najčešćim preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću prilikom uključivanja na tržište rada, poput predrasuda poslodavaca i okoline, uskraćivanja razumne prilagodbe, netransparentnih natječajnih postupaka, preširoko postavljenih uvjeta natječaja te nedovoljne fleksibilnosti uvjeta i organizacije rada. Naglašena je važnost osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada, koja osobama s invaliditetom omogućuje ravnopravno sudjelovanje u radu.

Istaknuto je kako razumna prilagodba nije privilegij niti pitanje dobre volje poslodavca, već važan preduvjet za ostvarivanje ravnopravnosti, očuvanje radne sposobnosti, sigurnosti i dostojanstva radnika.

Predstavljene su i preporuke poslodavcima za izbjegavanje diskriminacije u postupcima zapošljavanja, s naglaskom na jasno definiranje opisa poslova i uvjeta natječaja, osiguravanje razumne prilagodbe kandidatima kojima je potrebna te usmjeravanje na radne kompetencije, sposobnosti i potencijale osobe, a ne na invaliditet. U izlaganju su istaknuti i benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Naglašeno je kako uključivo radno okruženje doprinosi organizacijskoj raznolikosti, inovativnosti, većem zadovoljstvu zaposlenika i pozitivnoj slici poslodavca u zajednici. Osobe s invaliditetom, kada dobiju priliku i odgovarajuću podršku, često pokazuju visok stupanj motiviranosti, odgovornosti, pouzdanosti i produktivnosti. Uključivo radno okruženje doprinosi organizacijskoj raznolikosti, inovativnosti, većem zadovoljstvu zaposlenika i pozitivnoj slici poslodavca u zajednici.

U nastavku tribine, Kristijan Šimičić, osnivač i direktor EDukOS centra znanja d.o.o. i EDukOS gimnazije, predstavio je iskustvo poslodavca u zapošljavanju osoba s invaliditetom, a svoje osobno iskustvo rada i zapošljavanja podijelila je i osoba s invaliditetom, zaposlenica EDukOS-a. Kroz njihova izlaganja istaknuta je važnost otvorenosti poslodavca, osiguravanja razumne prilagodbe i stvaranja radnog okruženja u kojem osoba s invaliditetom može ostvariti svoj puni radni potencijal. Naglašeno je kako pružena prilika i odgovarajuća podrška mogu rezultirati dugoročnom dobrobiti za obje strane – zaposlenika koji ravnopravno sudjeluje u radu i poslodavca koji dobiva pouzdanog, kvalitetnog i motiviranog člana radnog kolektiva.

Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek predstavili su mogućnosti uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada te dostupne mjere, subvencije i poticaje za poslodavce, detaljno pojašnjavajući načine ostvarivanja istih i ulogu HZZ-a i CPR-a Osijek u pružanju podrške poslodavcima i osobama s invaliditetom. Uz detaljan prikaz uvjeta i načina ostvarivanja poticaja HZZ-a i ZOSI-a, predstavljani su uspješni primjeri dosadašnjih korisnika koji potvrđuju kako korištenje poticajnih mjera, uz omogućavanje uspješnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u rad, ujedno doprinosi i poboljšanju poslovnih rezultata tvrtki koje su koristile dostupne poticajne mjere.

Tribina je zaključena raspravom i razmjenom iskustava, pri čemu je istaknuto kako je za veću uključenost osoba s invaliditetom na tržište rada nužna suradnja institucija, organizacija civilnog društva, poslodavaca i samih osoba s invaliditetom. Poruka tribine bila je jasna: pitanje nije može li osoba s invaliditetom raditi, nego jesmo li kao društvo i kao poslodavci uklonili prepreke koje joj to onemogućuju.

Izvor: posi.hr