U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.
Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.
Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.
Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.
Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.
– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.
Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.
Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.
Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.
Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI organizirao je 28. svibnja 2026. godine tribinu o (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Tribina je održana u prostorijama Hotela Osijek u Osijeku te je na istoj sudjelovao Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Tribina je održana u sklopu trogodišnjeg programa ‘Zajedno kroz izazove2’, čiji je cilj dati doprinos poboljšanju slike o integraciji i inkluziji osoba s invaliditetom na tržištu rada.
Program provodi Savez SUMSI u partnerstvu s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju ‘Zagreb’, Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udrugom Liberato i Udrugom Radio Student, uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Cilj tribine bio je okupiti relevantne dionike, predstaviti mogućnosti i izazove vezane uz zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom te potaknuti razmjenu iskustava između institucija, poslodavaca i osoba s invaliditetom.
Tribinu je pozdravnim riječima otvorio Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, nakon čega je Nevena Zubčić, voditeljica programa, predstavila program ‘Zajedno kroz izazove2’ i njegove osnovne ciljeve usmjerene na jačanje uključivanja osoba s invaliditetom u svijet rada.
Savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom održao je izlaganje pod nazivom ‘Rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom’. Tijekom izlaganja je predstavljen normativni okvir kojim se uređuju prava osoba s invaliditetom u području rada i zapošljavanja, uključujući pravo na rad na ravnopravnoj osnovi s drugima, pravo na rad u otvorenom, uključujućem i dostupnom radnom okruženju te zabranu diskriminacije na temelju invaliditeta u svim pitanjima vezanima uz zapošljavanje i rad.
Okupljeni su upoznati s najčešćim preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću prilikom uključivanja na tržište rada, poput predrasuda poslodavaca i okoline, uskraćivanja razumne prilagodbe, netransparentnih natječajnih postupaka, preširoko postavljenih uvjeta natječaja te nedovoljne fleksibilnosti uvjeta i organizacije rada. Naglašena je važnost osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada, koja osobama s invaliditetom omogućuje ravnopravno sudjelovanje u radu.
Istaknuto je kako razumna prilagodba nije privilegij niti pitanje dobre volje poslodavca, već važan preduvjet za ostvarivanje ravnopravnosti, očuvanje radne sposobnosti, sigurnosti i dostojanstva radnika.
Predstavljene su i preporuke poslodavcima za izbjegavanje diskriminacije u postupcima zapošljavanja, s naglaskom na jasno definiranje opisa poslova i uvjeta natječaja, osiguravanje razumne prilagodbe kandidatima kojima je potrebna te usmjeravanje na radne kompetencije, sposobnosti i potencijale osobe, a ne na invaliditet. U izlaganju su istaknuti i benefiti zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Naglašeno je kako uključivo radno okruženje doprinosi organizacijskoj raznolikosti, inovativnosti, većem zadovoljstvu zaposlenika i pozitivnoj slici poslodavca u zajednici. Osobe s invaliditetom, kada dobiju priliku i odgovarajuću podršku, često pokazuju visok stupanj motiviranosti, odgovornosti, pouzdanosti i produktivnosti. Uključivo radno okruženje doprinosi organizacijskoj raznolikosti, inovativnosti, većem zadovoljstvu zaposlenika i pozitivnoj slici poslodavca u zajednici.
U nastavku tribine, Kristijan Šimičić, osnivač i direktor EDukOS centra znanja d.o.o. i EDukOS gimnazije, predstavio je iskustvo poslodavca u zapošljavanju osoba s invaliditetom, a svoje osobno iskustvo rada i zapošljavanja podijelila je i osoba s invaliditetom, zaposlenica EDukOS-a. Kroz njihova izlaganja istaknuta je važnost otvorenosti poslodavca, osiguravanja razumne prilagodbe i stvaranja radnog okruženja u kojem osoba s invaliditetom može ostvariti svoj puni radni potencijal. Naglašeno je kako pružena prilika i odgovarajuća podrška mogu rezultirati dugoročnom dobrobiti za obje strane – zaposlenika koji ravnopravno sudjeluje u radu i poslodavca koji dobiva pouzdanog, kvalitetnog i motiviranog člana radnog kolektiva.
Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek predstavili su mogućnosti uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada te dostupne mjere, subvencije i poticaje za poslodavce, detaljno pojašnjavajući načine ostvarivanja istih i ulogu HZZ-a i CPR-a Osijek u pružanju podrške poslodavcima i osobama s invaliditetom. Uz detaljan prikaz uvjeta i načina ostvarivanja poticaja HZZ-a i ZOSI-a, predstavljani su uspješni primjeri dosadašnjih korisnika koji potvrđuju kako korištenje poticajnih mjera, uz omogućavanje uspješnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u rad, ujedno doprinosi i poboljšanju poslovnih rezultata tvrtki koje su koristile dostupne poticajne mjere.
Tribina je zaključena raspravom i razmjenom iskustava, pri čemu je istaknuto kako je za veću uključenost osoba s invaliditetom na tržište rada nužna suradnja institucija, organizacija civilnog društva, poslodavaca i samih osoba s invaliditetom. Poruka tribine bila je jasna: pitanje nije može li osoba s invaliditetom raditi, nego jesmo li kao društvo i kao poslodavci uklonili prepreke koje joj to onemogućuju.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja
Poslušaj članak
U Sveučilištu u Splitu predstavljen je obnovljeni Vodič za studente s invaliditetom, publikacija osmišljena kako bi budućim i sadašnjim studentima pružila pregled prava, mogućnosti podrške i korisnih informacija vezanih uz studiranje.
Projekt su zajednički realizirali Studentska udruga Liberato i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu s ciljem jačanja pristupačnosti i jednakih prilika u visokom obrazovanju.
Predstavljanje vodiča okupilo je predstavnike obrazovnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te državnih tijela, čime je dodatno naglašena važnost suradnje u stvaranju inkluzivnog akademskog okruženja za sve studente.
Publikacija donosi praktične informacije o ostvarivanju studentskih prava, prilagodbama nastave i ispita, dostupnim stipendijama, smještaju, prijevozu te radu ureda i koordinatora za podršku studentima s invaliditetom. Osim toga, obrađene su teme psihološke podrške, vršnjačke pomoći i iskustava studenata koji se tijekom studiranja susreću s različitim oblicima teškoća.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja. Njegova svrha je olakšati snalaženje u sustavu visokog obrazovanja i povećati informiranost o dostupnim oblicima podrške.
Posebna vrijednost ovog izdanja jest pregled usluga i podrške koje studentima nude različita sveučilišta u Hrvatskoj i regiji. Time se budućim studentima omogućuje lakše planiranje studiranja te upoznavanje s mogućnostima koje im stoje na raspolaganju još prije upisa na fakultet.
Objavljivanjem ovog vodiča još jednom je potvrđena važnost uklanjanja prepreka u obrazovanju i stvaranja akademske zajednice u kojoj svi studenti imaju jednake uvjete za razvoj, napredovanje i uspješno studiranje.
Održana je konferencija ‘Osobe s invaliditetom i zajednica – Gdje smo danas’ na kojoj se govorilo o nasilju nad osobama s invaliditetom, procesu deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici
Poslušaj članak
U Hrvatskoj i Europskoj uniji teži se transformaciji ustanova i njihovom postupnom zatvaranju jer se takvim oblikom skrbi ugrožavaju temeljna ljudska prava osoba s invaliditetom. Na potrebu ukidanja institucionalnog smještaja upozorava i Agencija za temeljna prava Europske unije (FRA) izvješćem pod naslovom ‘Mjesta skrbi = mjesta sigurnosti? Nasilje nad osobama s invaliditetom u ustanovama’.
Povodom objave tog izvješća 29. svibnja u Zagrebu održana je konferencija ‘Osobe s invaliditetom i zajednica – Gdje smo danas’ na kojoj se govorilo o nasilju nad osobama s invaliditetom, procesu deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici. Predstavljeno je nacionalno ispitivanje provedeno tijekom 2025. u ustanovama za smještaj osoba sa psihosocijalnim teškoćama koje je pokazalo da je najčešći oblik nasilja ono među korisnicima te neprimjerena komunikacija i postupanje od strane djelatnika. Većina korisnika nasilje nije prijavila jer smatra da prijava neće dovesti do promjena.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorio je da institucionalizacija predstavlja oblik strukturnog nasilja i ograničavanja ljudskih prava, a problem nije samo u pojedinačnim incidentima ili lošim praksama, nego je duboko strukturne prirode.
– Život u instituciji često znači gubitak autonomije i mogućnosti donošenja najosnovnijih odluka o vlastitom životu, a dugotrajna institucionalizacija vodi socijalnoj izolaciji, pasivizaciji i pogoršanju psihosocijalnog funkcioniranja – pojasnio je Jurišić.
Zaključio je da nije dovoljno učinjeno kako bi se osigurala dostupnost socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, mogućnost rada i zapošljavanja te podrška potrebna za samostalan život u zajednici.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marijana Pletikosa istaknula je da su učinjeni pomaci širenjem mreže usluga u zajednici, osigurana je veća uključenost korisnika kao i podrška obiteljima. Ministarstvo kontinuirano razvija program organiziranog stanovanja, a kako bi se oko 1000 korisnika uključilo u izvaninstitucionalne usluge, u ovom programskom razdoblju osigurano je 274,5 milijuna eura. Pletikosa je istaknula važnost donošenja Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi radi bolje integracije zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s fokusom na područje ljudskih resursa, financijsku održivost, kvalitetu te aktivnosti koje uključuju koordinaciju i povezivanje u pružanju skrbi.
Andreja Rafaelić iz Instituta Republike Slovenije za socijalni rad predstavila je iskustva svoje zemlje u provedbi procesa deinstitucionalizacije koji je započeo 2020. godine. Izrađena je Strategija za deinstitucionalizaciju za razdoblje 2024. – 2034., te je osnovan Centar za usmjeravanje deinstitucionalizacije u svrhu provedbe strategije. U 2026. osnovano je 12 multidisciplinarnih timova diljem Slovenije koji provode preseljenje osoba iz institucija u zajednicu, a osnovan je i Centar za zagovaranje koji zagovara prava osoba s invaliditetom i život u zajednici.