in MREŽA
CPRS ponovno o važnim pravnim temama za osobe s invaliditetom
Tema predavanja ovaj put odnosila se na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te prometne povlastice, pri čemu je poseban naglasak stavljen na probleme i prepreke s kojima se roditelji i djeca svakodnevno susreću u obrazovnom sustavu
Poslušaj članak
Online predavanje s puno zastupljenih pravnih tema važnih za osobe s invaliditetom održano 11. svibnja 2026. godine ponovno je vodila diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina Iva Atlija, a bilo je posljednje u redovnom ciklusu edukacija posvećenih pravima osoba s invaliditetom.
Tema predavanja odnosila se na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te prometne povlastice, pri čemu je poseban naglasak stavljen na probleme i prepreke s kojima se roditelji i djeca svakodnevno susreću u obrazovnom sustavu.
Tijekom predavanja istaknuto je kako je sustav često administrativno složen i nepregledan, zbog čega roditelji teško dolaze do potrebnih informacija i ostvaruju prava koja djeci pripadaju.
Cilj predavanja bio je pružiti osnovni pregled najvažnijih postupaka i prava, pojednostaviti razumijevanje brojnih zakonskih propisa te približiti mogućnosti podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima.
Školovanje i obrazovanje predstavljaju jedno od temeljnih prava svakog djeteta u Republici Hrvatskoj. Sustav odgoja i obrazovanja temelji se na načelima jednakosti, dostupnosti i uključivosti, pri čemu se posebna pažnja posvećuje djeci s teškoćama u razvoju i učenicima kojima je tijekom školovanja potrebna dodatna podrška.
Osim prava na obrazovanje, važnu ulogu imaju i prometne povlastice koje učenicima omogućuju lakši pristup školi i obrazovnim sadržajima.
Osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj obvezno je za svu djecu, a sustav se temelji na jednakim mogućnostima bez obzira na zdravstveno stanje, sposobnosti ili socijalne okolnosti pojedinog učenika.
Cilj obrazovanja nije samo prijenos znanja, nego i razvoj osobnosti, socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti zajednici. Zbog toga je posebno važno osigurati uvjete u kojima svako dijete može razvijati svoje potencijale i sudjelovati u nastavnom procesu na način koji odgovara njegovim mogućnostima.
Prije upisa u prvi razred osnovne škole provodi se procjena psihofizičkog stanja djeteta. U tom postupku sudjeluju stručna povjerenstva škole i nadležnog upravnog tijela koja procjenjuju spremnost djeteta za školovanje.
Na temelju prikupljene dokumentacije i stručnih mišljenja donose se odluke o redovitom ili prijevremenom upisu, odgodi upisa, privremenom oslobađanju od školovanja ili određivanju primjerenog programa obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Takve odluke donose se individualno, s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za razvoj i obrazovanje svakog djeteta.
U određenim situacijama moguće je odgoditi upis djeteta u prvi razred osnovne škole, najčešće kada stručnjaci procijene da bi dodatno vrijeme pozitivno utjecalo na njegov psihofizički razvoj ili kada su prisutni zdravstveni razlozi koji zahtijevaju liječenje i rehabilitaciju. Privremeno oslobađanje od upisa ili pohađanja škole može se odobriti djeci kojoj zbog težeg zdravstvenog stanja ili višestrukih teškoća nije moguće redovito sudjelovati u nastavi. U takvim slučajevima roditelji podnose zahtjev uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.
Za učenike s teškoćama u razvoju mogu se odrediti primjereni programi obrazovanja koji se prilagođavaju njihovim sposobnostima i potrebama. Takvi programi uključuju individualizirane metode rada, prilagođene nastavne sadržaje, dodatnu stručnu podršku, pomoćnike u nastavi te druge oblike podrške koji učenicima omogućuju uspješnije sudjelovanje u obrazovnom procesu. U srednjoškolskom obrazovanju stručni suradnici i nastavnici imaju važnu ulogu u praćenju razvoja učenika i prilagodbi obrazovnog programa kada je to potrebno.
Pristupačno i uključivo obrazovanje jedan je od najvažnijih ciljeva suvremenog školskog sustava. To podrazumijeva ne samo fizičku dostupnost škola, nego i prilagođene nastavne metode, dostupnost stručne pomoći i obrazovnih sadržaja te stvaranje okruženja u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno i ravnopravno. U tome važnu ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručne službe i institucije koje zajednički sudjeluju u pružanju podrške učenicima.
Prometne povlastice također predstavljaju važan dio sustava podrške učenicima i njihovim obiteljima. One omogućuju lakši i financijski prihvatljiviji dolazak u školu, osobito učenicima koji putuju iz udaljenijih mjesta ili imaju određene zdravstvene i razvojne teškoće.
Takve povlastice mogu uključivati subvencionirani ili besplatni prijevoz, pravo na pratnju tijekom prijevoza, prilagođeni prijevoz za učenike s invaliditetom te posebne uvjete korištenja javnog prijevoza. Time se smanjuju prepreke koje bi mogle otežati redovito pohađanje škole i sudjelovanje u obrazovnom procesu.
Suradnja roditelja, škola, zdravstvenih ustanova i nadležnih tijela ključna je za uspješno ostvarivanje prava djece i učenika. Roditelji imaju važnu ulogu u pokretanju postupaka i ostvarivanju prava, dok stručne službe pružaju potrebne procjene, preporuke i podršku. Pravodobno informiranje i dobra komunikacija među svim sudionicima mogu značajno pomoći obiteljima u osiguravanju najboljih uvjeta za razvoj i obrazovanje djece.
Sustav školovanja i obrazovanja u Hrvatskoj temelji se na zaštiti prava svakog djeteta i načelu jednakih mogućnosti. Posebni postupci procjene, prilagođeni obrazovni programi i prometne povlastice osmišljeni su kako bi učenicima omogućili kvalitetno i dostupno obrazovanje bez obzira na njihove individualne okolnosti. Ulaganje u uključivo obrazovanje i sustav podrške predstavlja važan korak prema društvu jednakih prilika u kojem svako dijete ima mogućnost učiti, razvijati se i aktivno sudjelovati u zajednici.
Sustav školovanja i obrazovanja u Hrvatskoj temelji se na načelu jednakih mogućnosti i zaštite prava svakog djeteta. Posebni postupci procjene, prilagođeni programi obrazovanja i prometne povlastice osmišljeni su kako bi učenicima omogućili kvalitetno i dostupno obrazovanje bez obzira na njihove individualne okolnosti.
Ulaganje u uključivo obrazovanje i sustav podrške nije samo zakonska obveza, nego i važan korak prema društvu jednakih prilika u kojem svako dijete ima mogućnost učiti, razvijati se i aktivno sudjelovati u zajednici.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 14 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 14 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu