Tema predavanja ovaj put odnosila se na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te prometne povlastice, pri čemu je poseban naglasak stavljen na probleme i prepreke s kojima se roditelji i djeca svakodnevno susreću u obrazovnom sustavu
Poslušaj članak
Online predavanje s puno zastupljenih pravnih tema važnih za osobe s invaliditetom održano 11. svibnja 2026. godine ponovno je vodila diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina Iva Atlija, a bilo je posljednje u redovnom ciklusu edukacija posvećenih pravima osoba s invaliditetom.
Tema predavanja odnosila se na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju te prometne povlastice, pri čemu je poseban naglasak stavljen na probleme i prepreke s kojima se roditelji i djeca svakodnevno susreću u obrazovnom sustavu.
Tijekom predavanja istaknuto je kako je sustav često administrativno složen i nepregledan, zbog čega roditelji teško dolaze do potrebnih informacija i ostvaruju prava koja djeci pripadaju.
Cilj predavanja bio je pružiti osnovni pregled najvažnijih postupaka i prava, pojednostaviti razumijevanje brojnih zakonskih propisa te približiti mogućnosti podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima.
Školovanje i obrazovanje predstavljaju jedno od temeljnih prava svakog djeteta u Republici Hrvatskoj. Sustav odgoja i obrazovanja temelji se na načelima jednakosti, dostupnosti i uključivosti, pri čemu se posebna pažnja posvećuje djeci s teškoćama u razvoju i učenicima kojima je tijekom školovanja potrebna dodatna podrška.
Osim prava na obrazovanje, važnu ulogu imaju i prometne povlastice koje učenicima omogućuju lakši pristup školi i obrazovnim sadržajima.
Osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj obvezno je za svu djecu, a sustav se temelji na jednakim mogućnostima bez obzira na zdravstveno stanje, sposobnosti ili socijalne okolnosti pojedinog učenika.
Cilj obrazovanja nije samo prijenos znanja, nego i razvoj osobnosti, socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti zajednici. Zbog toga je posebno važno osigurati uvjete u kojima svako dijete može razvijati svoje potencijale i sudjelovati u nastavnom procesu na način koji odgovara njegovim mogućnostima.
Prije upisa u prvi razred osnovne škole provodi se procjena psihofizičkog stanja djeteta. U tom postupku sudjeluju stručna povjerenstva škole i nadležnog upravnog tijela koja procjenjuju spremnost djeteta za školovanje.
Na temelju prikupljene dokumentacije i stručnih mišljenja donose se odluke o redovitom ili prijevremenom upisu, odgodi upisa, privremenom oslobađanju od školovanja ili određivanju primjerenog programa obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Takve odluke donose se individualno, s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za razvoj i obrazovanje svakog djeteta.
U određenim situacijama moguće je odgoditi upis djeteta u prvi razred osnovne škole, najčešće kada stručnjaci procijene da bi dodatno vrijeme pozitivno utjecalo na njegov psihofizički razvoj ili kada su prisutni zdravstveni razlozi koji zahtijevaju liječenje i rehabilitaciju. Privremeno oslobađanje od upisa ili pohađanja škole može se odobriti djeci kojoj zbog težeg zdravstvenog stanja ili višestrukih teškoća nije moguće redovito sudjelovati u nastavi. U takvim slučajevima roditelji podnose zahtjev uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.
Za učenike s teškoćama u razvoju mogu se odrediti primjereni programi obrazovanja koji se prilagođavaju njihovim sposobnostima i potrebama. Takvi programi uključuju individualizirane metode rada, prilagođene nastavne sadržaje, dodatnu stručnu podršku, pomoćnike u nastavi te druge oblike podrške koji učenicima omogućuju uspješnije sudjelovanje u obrazovnom procesu. U srednjoškolskom obrazovanju stručni suradnici i nastavnici imaju važnu ulogu u praćenju razvoja učenika i prilagodbi obrazovnog programa kada je to potrebno.
Pristupačno i uključivo obrazovanje jedan je od najvažnijih ciljeva suvremenog školskog sustava. To podrazumijeva ne samo fizičku dostupnost škola, nego i prilagođene nastavne metode, dostupnost stručne pomoći i obrazovnih sadržaja te stvaranje okruženja u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno i ravnopravno. U tome važnu ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručne službe i institucije koje zajednički sudjeluju u pružanju podrške učenicima.
Prometne povlastice također predstavljaju važan dio sustava podrške učenicima i njihovim obiteljima. One omogućuju lakši i financijski prihvatljiviji dolazak u školu, osobito učenicima koji putuju iz udaljenijih mjesta ili imaju određene zdravstvene i razvojne teškoće.
Takve povlastice mogu uključivati subvencionirani ili besplatni prijevoz, pravo na pratnju tijekom prijevoza, prilagođeni prijevoz za učenike s invaliditetom te posebne uvjete korištenja javnog prijevoza. Time se smanjuju prepreke koje bi mogle otežati redovito pohađanje škole i sudjelovanje u obrazovnom procesu.
Suradnja roditelja, škola, zdravstvenih ustanova i nadležnih tijela ključna je za uspješno ostvarivanje prava djece i učenika. Roditelji imaju važnu ulogu u pokretanju postupaka i ostvarivanju prava, dok stručne službe pružaju potrebne procjene, preporuke i podršku. Pravodobno informiranje i dobra komunikacija među svim sudionicima mogu značajno pomoći obiteljima u osiguravanju najboljih uvjeta za razvoj i obrazovanje djece.
Sustav školovanja i obrazovanja u Hrvatskoj temelji se na zaštiti prava svakog djeteta i načelu jednakih mogućnosti. Posebni postupci procjene, prilagođeni obrazovni programi i prometne povlastice osmišljeni su kako bi učenicima omogućili kvalitetno i dostupno obrazovanje bez obzira na njihove individualne okolnosti. Ulaganje u uključivo obrazovanje i sustav podrške predstavlja važan korak prema društvu jednakih prilika u kojem svako dijete ima mogućnost učiti, razvijati se i aktivno sudjelovati u zajednici.
Sustav školovanja i obrazovanja u Hrvatskoj temelji se na načelu jednakih mogućnosti i zaštite prava svakog djeteta. Posebni postupci procjene, prilagođeni programi obrazovanja i prometne povlastice osmišljeni su kako bi učenicima omogućili kvalitetno i dostupno obrazovanje bez obzira na njihove individualne okolnosti.
Ulaganje u uključivo obrazovanje i sustav podrške nije samo zakonska obveza, nego i važan korak prema društvu jednakih prilika u kojem svako dijete ima mogućnost učiti, razvijati se i aktivno sudjelovati u zajednici.
Predsjedica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je zahvaljujući kvalitetnim zakonima poboljšan položaj osoba s invaliditetom, ali treba pratiti i nove trendove
U Hrvatskoj živi 675 tisuća osoba s invaliditetom, što čini 17,5 posto stanovništva. S ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi za većom brigom o tim osobama, većom njihovom socijalizacijom i integracijom u društvo 12. svibnja u parku Zrinjevac po prvi put je oblježen Nacionalni dan osoba s tjelesnim invaliditetom.
Odluku o obilježavanju ovog dana jednoglasno je donio Hrvatski sabor u siječnju 2026. godine na inicijativu Hrvatskog saveza osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI).
Predsjednica HUSTI-a Jozefina Kranjčec rekla je da se obilježavanjem Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom želi istaknuti važnost stvaranja društva jednakih mogućnosti. Ocijenila je da je položaj osoba s invaliditetom danas bolji nego prije osam godina. Međutim, Kranjčec ističe da se ove osobe još uvijek susreću s arhitektonskim barijerama te nerazumijevanjem i neprihvaćanjem od strane pojedinaca u društvu.
Predsjedica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako je zahvaljujući kvalitetnim zakonima poboljšan položaj osoba s invaliditetom, ali treba pratiti i nove trendove. Navela je da su najveći pomaci postignuti u tome što OSI imaju uslugu osobne asistencije, inkluzivni dodatak, europsku parkirališnu karticu, no na redu je rješavanje problema prijevoza u ruralnim sredinama i prigradskim naseljima, dakle povećavanje mobilnosti. Saborska zastupnica Ljubica Lukačić smatra kako je važno na ovaj dan ukazati s kojim se problemi ove osobe susreću, ali i koji su pomaci postignuti.
Zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić navela je da se Uredu pravobranitelja za OSI obraćaju osobe sa svim vrstama invaliditeta, najviše zbog dugotrajnosti postupka ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, ali i zbog poteškoća u ostvarivanju prava na obrazovanje i prava na neke socijalne usluge.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Cilj projekta je unaprijediti socijalnu uključenost i dostupnost socijalnih usluga u zajednici, s posebnim naglaskom na podršku osobama s invaliditetom i starijim osobama
Poslušaj članak
U restoranu ‘Ložiona’ održana je početna konferencija projekta ‘Prostor mogućnosti’ (SF.3.4.11.04.0085), koji provodi Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Grad Orahovica i Općina Čačinci.
Projekt je predstavljen predstavnicima javnog i civilnog sektora, kao i partnerima uključenima u njegovu provedbu, a tijekom konferencije istaknuti su glavni ciljevi i aktivnosti koje će se provoditi u naredne tri godine.
Projekt ‘Prostor mogućnosti’ financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 282.565,52 eura.
Cilj projekta je unaprijediti socijalnu uključenost i dostupnost socijalnih usluga u zajednici, s posebnim naglaskom na podršku osobama s invaliditetom i starijim osobama.
Kroz projekt će korisnicima biti omogućene tri vrste socijalnih usluga. Organizirat će se grupa za samozastupanje namijenjena odraslim osobama s invaliditetom, pružat će se psihosocijalna pomoć odraslim osobama s invaliditetom, starijim osobama te članovima obitelji i udomiteljskih obitelji, a planirane su i aktivnosti aktivnog provođenja slobodnog vremena i dnevnih sadržaja za osobe s invaliditetom i starije osobe.
Pravo sudjelovanja imaju odrasle osobe s invaliditetom starije od 18 godina, osobe starije od 65 godina te članovi obitelji i udomiteljskih obitelji odraslih osoba s invaliditetom. Svi zainteresirani koji ispunjavaju uvjete mogu obrasce za iskaz interesa preuzeti u prostorijama Udruge ‘Jaglac’ Orahovica, u Ulici kralja Zvonimira 53, radnim danom od 8 do 12 sati, kao i putem službene internetske stranice udruge.
Provedbom projekta dodatno će se osnažiti mreža socijalnih usluga na lokalnoj razini te poboljšati kvaliteta života i socijalna uključenost najranjivijih skupina u zajednici.
Civilno društvoPrije 5 dana
VijestiPrije 5 dana
EU kutakPrije 2 dana
VremeplovPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 2 dana
SportPrije 6 dana