Kultura
Evo što donosi ZagrebDox festival
U okviru Festivala će se u kinima Kaptol Boutique Cinema prikazati 112 filmova u šesnaest programskih cjelina
Poslušaj članak
Film “Sintetičko suosjećanje” Marca Isaacsa, koji se bavi umjetnom inteligencijom, otvorit će 19. travnja Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, u okviru kojega će se u kinima Kaptol Boutique Cinema prikazati 112 filmova u šesnaest programskih cjelina.
Nenad Puhovski, umjetnički direktor ZagrebDoxa rekao je na konferenciji za novinare uoči 22. izdanja da se ove godine prijavilo dvije tisuće filmova, a njih šest ih je pogledalo i izabiralo. “Nemoguće je da to, kao nekada, radi samo jedan čovjek. Ne znam hoćemo li opet pogoditi dobitnika Oscara, ali sigurno je da će neki od filmova, ako već nisu, dobiti neku veliku filmsku nagradu”, dodao je.
“Film otvaranja, kroz hibrid dokumentarnog i fikcijskog pristupa, bavi se izuzetno važno temom umjetne inteligencije, jednom od najzanimljivijih, najopasnijih i najuzbudljivijih trenutaka u razvoju suvremene civilizacije. Autor je dopustio jednoj agenciji koja se bavi umjetnom inteligencijom da uzme njegove dokumentarce kako bi učila o ponašanju ljudi, a zauzvrat je dobio dozvolu da snimi proces njezina rada”, napomenuo je.
“Festival otvaramo temom umjetne inteligencije, a zatvaramo ratom u Ukrajini, filmom „Divia” Dmytra Hreshka koji pokazuje posljedice rata ne samo na ljude nego i na kompletan okoliš, uključujući i prirodu, najavio je Puhovski.
Ratovi, traume, položaj žena u Međunarodnoj konkurenciji
Većina od 20 filmova Međunarodne konkurencije bave se temom ratova, njihovih odjeka, trauma, migracija, obiteljskih i društvenih odnosa, položaja žena, odnosa prema prirodi, radu i tehnologiji.
Svakodnevica vojnika na ukrajinskom frontu tema je filma „2000 metara do Andriivke” Mstyslava Chernova, autora dokumentarca „20 dana u Mariupolju” nagrađenog Oscarom, u „Poduci iz paleontologije” Sergeija Loznice djeca u kijevskom Prirodoslovnom muzeju pronalaze privremeni prostor bijega.
Osobnijeg su tona autobiografski hibridni film „Sjećanje” u kojem Vladlene Sandu rekonstruira svoje djetinjstvo između Krima i Groznog, kao i „Jedna u milijun” Jacka MacInnesa i Itaba Azzama koji tijekom deset godina prati Israu od izbjeglištva iz Sirije do života u Njemačkoj i povratka te „Novi počeci” Vivianne Perelmuter i Isabelle Ingold o čovjeku koji nakon iskustva Vijetnamskog rata pokušava rekonstruirati vlastiti životni smisao.
Sličnu nit nastavlja „Lisica pod ružičastim Mjesecom” Mehrdada Oskoueija, gdje tinejdžerica bilježi pokušaj bijega iz nasilnog okruženja, „Sve moje sestre” Massouda Bakhshija prati odrastanje triju sestara u Teheranu, a „Lomeći prepreke” Sare Khaki i Mohammadrez Eynija prvu izabranu vijećnicu u ruralnom Iranu.
Zahraa Ghandour u filmu „Flana” kroz potragu za prijateljicom iz djetinjstva progovara o nasilju nad ženama i traumama koje oblikuju odrastanje u Bagdadu, položajem žena bavi se i „Zemlja muškaraca” Mariam Bakacho Khatchvani, smještena u gruzijsko planinsko selo, a na tragu promjene tradicije je i film Ivana Boika „Vjetar puše gdje hoće”.
Mira Rema u filmu „Bolje poludjeti u divljini” prati izolirani život dvojice braće čiji se odnos raspada pod težinom različitih želja, „Zidovi” Sofie Rørdam i Nine Paninnguaq Skydsbjerg kroz odnos zatvorenice i autorice otvaraju pitanje povjerenja, Michał Marczak u „Razrješenju” prati oca koji sam pokreće iscrpljujuću potragu za sinom, dok Mo Tan u „Ispovijestima jednog madeža” kroz povratak u obiteljski dom preispituje obiteljske odnose.
Natalia Koniarz u filmu „Srebro” prikazuje život u najvišem rudniku Bolivije, „Prošla nesvršena budućnost” Morteze Ahmadvanda i Firouzeh Khosrovani povezuje Iran i SAD kroz obiteljske arhive i iskustvo egzila, u „Slijepima za more” Tereze Smetanove kroz luke i kontejnerske terminale promatra globalni sustav pomorske trgovine.
Krize i osobne priče u Regionalnoj konkurenciji
Regionalna konkurencija donosi osamnaest filmova koji daju snažan i slojevit pogled na svijet obilježen krizama, promjenama i osobnim pričama koje ih nadilaze.
„Vlak prođe svaki dan i nikada ne stane” Vlade Petrija prikazuje ruralnu zajednicu u sjeni prolaznosti i gubitaka, skrivene slojeve povijesti otkriva kriminalistički found footage film „Pozdravi iz Sekretarijata” Ivana Ramljaka, „Otapanje” Nikolausa Geyrhaltera upozorava na klimatske promjene, a „Planina se neće pomaknuti” Petre Seliškar prati odrastanje trojice braće u makedonskim planinama.
O kozama i propalom projektu razvoja lokalnog stočarstva govori Tonći Gaćina u filmu „Koze!”, o napuštenim zajednicama kroz strah od vukova Jadran Boban u „Vučjoj gozbi”, a na istom je tragu
„Za nekoliko kriški sira” Nikole Boshnakova o maloj farmi koja postaje simbol nestajanja ruralnog života.
„Mora li i konj raditi?” Leonharda Thomasa Pilla prati pastiricu u stalnom kretanju sa stadom, lički krajolik u „Mirnoj Dolini” Sebastijana Borovčaka postaje prostor neizvjesnosti, a priroda u „Lavandi” Mateje Raičković prostor suočavanja s traumom, dok „Sjeti se moje pjesme” Jelene Bosanac i Tanje Brzaković kroz nestanak gostionice Jablan razotkriva kako se kolektivni prostori pripadanja mogu u trenu pretvoriti iz mjesta ljubavi i veselja u objekte mržnje i destrukcije.
„Medo u šparugama” Ivana Grgura prikazuje kako pojava medvjeda u malom gradu pokreće kolektivnu paranoju, „Tako je moralo biti” Olivéra Márka Tótha prati tinejdžera iz ruralne Mađarske koji ubrzano postaje rap zvijezda, a ruralna Mađarska mjesto je radnje i filma „Omama” Martina Herra, o odnosu 88-godišnjakinje i njezina unuka.
Film „Tragovi pripadanja” Tatjane Božić prati autoricu koja, nakon života diljem Europe, pokušava razumjeti vlastiti trajni osjećaj nepripadanja, „Ovaj poželjni stroj” Mine Simenčić otvara pitanje što sve gubimo u procesu emigracije i traženja „boljeg života”, dok u „Sletu 1988” Marte Popivode tijelo plesačice postaje arhiv socijalističke Jugoslavije, dok Isa Willinger u filmu „Nemilosrdne” istražuje kako redateljice i nebinarni autori prikazuju nasilje, poniženje i odnose moći.
Izvršni direktor Hrvoje Pukšec od najvažnjih ovogodišnjih momenata je istaknuo što imaju mladu, motiviranu i strastvenu ekipu povezanu s Akademijom dramske umjetnosti, Festival je sastavni dio dviju važnih svjetskih i europskih filmskih obitelji: Europske filmske akademije i Cannes Docs. ZagrebDox Pro se konačno ustabilio.
Festival će trajati do 26. travnja, uz međunarodni i regionalni program donosi niz popratnih programa, a svi detalji mogu se pronaći na http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama festivala.
TBF i KNINci otvaraju drugu sezonu programa „Ajmo u rodilište!”, a nastupit će u sinjskom Rodilištu kulture 3. listopada 2026. s početkom u 21:30
Poslušaj članak
Koncert organizira Udruga SKUP u sklopu nacionalnog projekta AJMO! koji potiče koncertne aktivnosti i razvoj publike u manjim mjestima izvan makroregionalnih centara Hrvatske.
Kultni splitski TBF (The Beat Fleet) vraća se pred sinjsku publiku s prepoznatljivom mješavinom hip-hopa, funka, reggaea, soula, rocka i mediteranskog duha. Od osnutka 1990. godine osvaja slušatelje britkim stihovima i opuštenom energijom, a ovaj će nastup bit će još jedna prilika za sinjsku publiku da zapleše, nasmije se i razbije svakodnevicu uz njihove britke stihove i opuštenu energiju. Teme TBF-ovih pjesama variraju od kritike iskvarenih društvenih vrijednosti ( dominacija degeneriranih materijalnih interesa uz netoleranciju prema svemu što je različito, zatiranje urbane mediteranske kulture…) do svakodnevne ulične zezancije i ljubavnih tema uz uvijek prisutnu dozu humora.
Večer će otvoriti KNINci, šesteročlani mladi bend iz Knina, nastao 2021. godine na glazbenim radionicama udruge Atribut. Njihove autorske pjesme kreću se od punka i rocka do funka, uz šaljive i satirične tekstove koji iza zaigranosti kriju životne teme. Iza sebe imaju brojne nastupe u Kninu i okolici te glazbene spotove za pjesme „Starački dom” i „Tetka iz Njemačke”.
Kapacitet Rodilišta kulture je ograničen pa ulaznice osigurajte na vrijeme u pretprodaji putem sustava Adriaticket.
Projekt AJMO! provodi Ured za izvoz glazbe Hrvatska uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Program „Ajmo u rodilište!” sufinanciran je sredstvima Ureda za izvoz glazbe Hrvatska (WMMC) i Ministarstva kulture i medija RH. Program Rodilišta kulture dio je SKUP-ova programa „Kultura u zaleđu”, koji se financira sredstvima Zaklade „Kultura nova”. Rad Udruge sufinanciran je sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Izvor: SKUP – Sinjski kulturni urbani pokret
Dana 15. rujna 2026. u Dječjoj kući u Rijeci održana je početna konferencija programa „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“, u okviru kojeg se pokreće drugi saziv inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima
Poslušaj članak
Na konferenciji je sudjelovala Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja je uvodno govorila o važnosti inkluzivnih kulturnih praksi i pristupačnosti kulture kao ljudskog prava te o preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću u pristupu kulturnim ustanovama i sadržajima. Istaknula je pritom važnost promatranja osoba s invaliditetom ne samo kao publike, već i kao aktivnih sudionika i stvaratelja u području kulture.
Na konferenciji je predstavljen projekt i mogućnosti uključivanja mladih osoba te radnica i radnika s mladima i u kulturi zainteresiranih za inkluziju, kulturu i razvoj inkluzivnih kulturnih praksi. Svoja iskustva i perspektive predstavili su članovi i članice prvog saziva inkluzivnog kulturnog vijeća mladih te mladi radnici i radnice u kulturi Nika Grbelja, Katarina Bošnjak, Elena Kiss i Borna Padovan.
Projekt „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“ provodi Kultura svima svugdje u partnerstvu s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka i Savjetovalištem za akademsku prilagodbu Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projekt se provodi od 1. rujna 2026. do 6. svibnja 2028. godine, uz financiranje sredstvima Europske unije.
Izvor: posi.hr
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala
Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.
Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.
Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.
U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.
Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.
Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!
Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!
U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!
Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.
U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Tko su Purger i Purgerica?
Povišen tlak izmjeren kod 45 posto sudionika zagrebačke akcije
Priča o Franji Bučaru dostupnija osobama s invaliditetom
Ajmo u Rodilište! – stižu TBF i KNINci
-
In MetropolaPrije 7 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 6 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 4 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
VijestiPrije 6 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 7 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 7 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
Video / podcastPrije 1 danSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?