Zaposlenici u Hrvatskoj otvoreni su prema različitosti u radnim okolinama, ali 71% kaže da se o njoj uopće ne govori
Poslušaj članak
Današnje radne okoline u Hrvatskoj sve su raznolikije. Na istim radnim mjestima susreću se čak četiri generacije zaposlenika, a sve veći broj stranih radnika donosi i različite kulture, jezike i životna iskustva. Takva raznolikost nosi određene izazove, od komunikacijskih barijera do različitih očekivanja i vrijednosti, ali istovremeno otvara prostor za inovacije, šire perspektive i kvalitetnije donošenje odluka.
Upravo s tim na umu, Alma Career Croatia je putem platforme Paylab, čiji je dio servis MojaPlaća, provela istraživanje o inkluzivnosti u radnim okolinama. Istraživanje je, osim u Hrvatskoj, provedeno u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi i Slovačkoj. Ukupno je sudjelovalo 14.700 ispitanika, od čega čak 3500 iz Hrvatske.
Većina zaposlenika u Hrvatskoj nema problem s različitostima
Na pitanje koliko im je ugodno raditi s kolegama čiji se status, identitet ili svjetonazor razlikuju od njihovih, bilo da je riječ o nacionalnosti, invaliditetu, dobi, rasi ili rodnom identitetu, 78% zaposlenika ističe da im je ugodno raditi s ljudima različitima od sebe.
S druge strane, tek 5% ispitanika navodi da im je takva suradnja djelomično neugodna, a svega 1% da im je vrlo neugodna. Ipak, zanimljivo je da je 16% ispitanika odbilo odgovoriti na ovo pitanje, što upućuje na to da je tema i dalje osjetljiva.
Najiskusniji radnici su ujedno i najotvoreniji
Kada je riječ o spolu, rezultati pokazuju gotovo identične stavove. Naime, 77% žena i 78% muškaraca navodi da im je ugodno raditi u raznolikom okruženju, što sugerira da rodne razlike u ovom kontekstu nisu značajne.
Zanimljivo, najveću razinu otvorenosti prema različitostima pokazuju najiskusniji zaposlenici. Čak 81% osoba starijih od 55 godina navodi da im je ugodno raditi s kolegama različitih identiteta i pozadina, odnosno 80% među onima od 45 do 54 godine, 78% u skupini od 35 do 44 godine, 79% među zaposlenicima od 25 do 34 godine te 76% kod mlađih od 24 godine.
Upravo najmlađi ispitanici u najvećoj mjeri izražavaju nelagodu te njih 11% navodi da se osjeća neugodno radeći s kolegama koji su drugačiji od njih.
Obrazovanje i plaća igraju važnu ulogu
Razina obrazovanja i visina primanja također utječu na percepciju različitosti.
Općenito, što je viši stupanj obrazovanja i što su primanja veća, to je i veća razina ugode u radu s različitim kolegama.
Najveću nelagodu iskazuju osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem, među kojima 12% navodi da im je rad s različitima neugodan. S druge strane, među visokoobrazovanima taj se udio spušta na svega 4 do 5%.
Sličan obrazac vidljiv je i kada je riječ o visini primanja. Među zaposlenicima s najnižim plaćama, 8% navodi da se osjeća neugodno radeći s kolegama koji su drugačiji od njih, dok je taj udio među onima s najvišim primanjima značajno manji i iznosi 3%.
Veća tvrtka, veća otvorenost
I veličina tvrtke pokazuje se kao važan faktor. Što je organizacija veća, to su zaposlenici otvoreniji prema radu s različitim profilima ljudi.
To je i očekivano, s obzirom na to da veći sustavi češće podrazumijevaju suradnju s raznolikijim timovima.
S kim zapravo radimo?
Raznolikost na radnom mjestu ne znači nužno i jednaku zastupljenost svih skupina.
Najveći broj zaposlenika u Hrvatskoj trenutno dijeli radno okruženje s roditeljima djece mlađe od 10 godina (62%), kao i s osobama starijima od 55 godina (49%).
S druge strane, radnici u Hrvatskoj znatno rjeđe susreću se s drugim oblicima različitosti: 19% ljudi radi s osobama različitih socioekonomskih pozadina, 15% s pripadnicima etničkih ili nacionalnih manjina, 10% s osobama iz LGBT+ zajednice te jednako toliko s osobama s invaliditetom.
Migrante i izbjeglice kao kolege navodi 6% ispitanika, dok 3% radi s osobama u procesu oporavka od ovisnosti.
O raznolikosti se i dalje premalo govori
Unatoč relativno visokoj razini prihvaćanja, razgovori o raznolikosti na radnom mjestu i dalje su rijetki. Čak 71% ispitanika navodi da se u posljednja tri mjeseca u njihovoj radnoj okolini uopće nije raspravljalo o ovoj temi.
Kada se o raznolikosti ipak razgovara, najčešće su u fokusu dob zaposlenika (16%), socioekonomski status (7%), jezične razlike (7%), nacionalnost i državljanstvo (7%), religijska uvjerenja (5%) te rasa ili etnička pripadnost (5%).
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana