Connect with us

Life&Style

‘Age-positive’ ili ljepota koja nije borba protiv godina

Objavljeno

/

Na fotografiji je starija osoba sijede, duže kose, koja sjedi u udobnom, svijetlom dnevnom boravku. Odjevena je u tamniji pulover preko kojeg je prebačen šareni, topli šal u zemljanim tonovima. Sjedi na svijetloj sofi, opušteno i mirno, s blagim izrazom lica.
Foto: Pixabay

Ovaj trend ne znači odustajanje od njege ili estetike, već promjenu perspektive. Umjesto fokusiranja na ‘popravljanje’ lica, naglasak se stavlja na zdravlje kože, samopouzdanje i autentičnost

Poslušaj članak

Godinama je industrija ljepote bila obilježena jednim dominantnim narativom – ‘anti-aging’. Bore su se skrivale, sijede bojale, a znakovi starenja tretirali kao problem koji treba riješiti. No, posljednjih godina sve se više govori o novom smjeru: ‘age-positive’ pristupu koji ne pokušava zaustaviti vrijeme, nego ga prihvatiti.

Ovaj trend ne znači odustajanje od njege ili estetike, već promjenu perspektive. Umjesto fokusiranja na ‘popravljanje’ lica, naglasak se stavlja na zdravlje kože, samopouzdanje i autentičnost. Bore, tekstura kože i promjene koje dolaze s godinama više nisu neprijatelj, nego dio osobne priče.

Veliku ulogu u popularizaciji ovog pristupa imaju javne osobe koje otvoreno pokazuju svoje lice bez filtera i agresivnih tretmana. Glumice poput Helen Mirren i Jamie Lee Curtis već godinama zagovaraju prirodan izgled i odbijaju retuširanje fotografija. Njihov stav postaje sve vidljiviji i u kampanjama velikih beauty brendova, koji sve češće angažiraju modele različitih dobnih skupina.

Zanimljivo je da se ovaj pomak događa paralelno s porastom interesa za njegu kože. Umjesto agresivnih anti-aging tretmana, sve se više govori o hidrataciji, zaštiti od sunca i dugoročnom zdravlju kože. Dermatolozi često naglašavaju da su SPF, blaga njega i konzistentnost važniji od skupih i invazivnih zahvata.

Na društvenim mrežama pojavljuje se i nova generacija influencera koji otvoreno govore o starenju. Hashtagovi poput ‘pro-aging’ ili ‘aging gracefully’ okupljaju zajednice koje dijele savjete, ali i iskustva – od prihvaćanja sijedih vlasi do realnog prikaza kože bez filtera. Takav sadržaj ruši nerealne standarde koji su godinama dominirali digitalnim prostorom.

Ipak, ‘age-positive’ pristup ne znači da svi moraju prestati koristiti estetske tretmane. Poanta je u izboru – da pojedinci sami odlučuju što žele, bez pritiska da moraju izgledati mlađe pod svaku cijenu. Za nekoga će to biti minimalna rutina njege, za drugoga estetski zahvati, ali bez stigme i nametnutih pravila.

Jedna od zanimljivosti ovog trenda je i promjena u marketingu. Umjesto izraza poput ‘anti-wrinkle’ ili ‘anti-aging’, sve se češće koriste pojmovi poput ‘radiance’, ‘skin health’ i ‘glow’. Time se mijenja način na koji brendovi komuniciraju s potrošačima – fokus se prebacuje s straha na brigu o sebi.

‘Age-positive’ pristup zapravo odražava širu društvenu promjenu. Ljepota se sve manje definira kroz godine, a sve više kroz individualnost. U vremenu kada su filteri i digitalna obrada dostupni svima, autentičnost postaje nova vrijednost.

Na kraju, možda je najveća promjena upravo u percepciji: starenje više nije nešto što treba skrivati, nego proces koji može biti jednako vrijedan, vidljiv i – lijep.

Life&Style

Ljubavni odnosi na poslu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Bliski kadar para koji leži na tkanini i ljubi se. Žena s dugom smeđom kosom nosi tamnozelenu bluzu s čipkastim detaljima, dok muškarac s crvenom bradom i naočalama nosi sivu majicu s prugastim uzorkom.
Foto: Pixabay

Istraživanje otkriva – polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla

Poslušaj članak

S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije… Simpatija, zaljubljenost ili veza.

Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.

Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom

Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.

Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.

Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.

Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture

Iako se uz pojam „uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.

Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).

Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.

Od flerta do nečeg više

Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.

Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.

Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.

Ljubav je privatna stvar… Dok kolege ne saznaju

Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.

Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.

Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.

Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije.

Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.

Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.

Slično vrijedi i za svakodnevni posao.

Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Zabava

BAŠ NAŠ Bundek postaje mjesto dobre hrane, glazbe i druženja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Posjetitelji na otvorenom festivalu Baš Naš, okruženi zelenilom, štandovima i festivalskim dekoracijama.
Foto: arhiva

Od 4. do 20. rujna posjetitelje očekuju BBQ i street food ponuda, cooking showovi, kreativne radionice, tematski partyji te koncerti ToMe, Brune Račkog i Nike Turković

Poslušaj članak

Ljeto u Zagrebu još nije gotovo, a dodatni razlog za boravak na otvorenom od 4. do 20. rujna donosi Baš Naš BBQ, koji će se tijekom 17 dana održavati na Bundeku.

Ovogodišnje izdanje festivala bit će u znaku roštilja pa će važan dio programa činiti raznovrsna gastro ponuda. Posjetitelje očekuju različite interpretacije jela s roštilja i street food zalogaja, uz ponudu pića.

Gastronomski dio neće biti ograničen samo na festivalske kućice. Tijekom festivala održavat će se i cooking showovi na kojima će poznati chefovi pred publikom pripremati jela i dijeliti kulinarske savjete i trikove.

Program uključuje i kreativne radionice inspirirane biljkama i zelenilom. Posjetitelji će moći izrađivati biljne terarije i male vrtove sukulenata te kući ponijeti vlastiti komadić zelenila.

Večernji program bit će posvećen glazbi. Festival će otvoriti Taking the Trash Out party, dok će petci i subote biti rezervirani za različite tematske partyje, među kojima su latino ritmovi, ex-Yu glazba te pop hitovi iz 2000-ih i 2010-ih.

Nedjeljom će na Bundeku biti organizirani koncerti. Na pozornicu će tijekom festivala stići ToMa, Bruno Rački i Nika Turković, dok će ostatkom tjedna za glazbeni program biti zaduženi DJ-evi.

Baš Naš BBQ tako će tijekom prve polovice rujna spojiti gastronomiju, glazbu, kreativne sadržaje i druženje u zelenom okruženju Bundeka.

Detaljan program i informacije o radnom vremenu bit će dostupni na Facebook i Instagram stranicama Baš Naš festivala.

Nastavite čitati

Zabava

LIKE LIKA Festival koji povezuje prirodu, znanost i umjetnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Plakat Like Lika Festivala s datumima održavanja u šest mjesta u Lici od 30. kolovoza do 12. rujna 2026.
Foto: In Portal

Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti

Poslušaj članak

U trenutku kada iz Like stižu zabrinjavajuće vijesti o onečišćenju tla i podzemnih voda, suši i izrazito niskim vodostajima, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae priprema šesto izdanje Like Lika Festivala – festivala koji slavi upravo ona bogatstva ovoga kraja koja je potrebno upoznati, voljeti i čuvati.

Od 30. kolovoza do 12. rujna Brinje, Gornji Kosinj, Sinac, Gospić, Korenica i Udbina postat će mjesta susreta glazbe, povijesti, znanosti, sakralne baštine i prirode. Program donosi šest koncerata, suradnju sa znanstveno-stručnim skupom posvećenim Kosinjskoj dolini te izlet do Jele car, najvećeg stabla obične jele u Europi.

Like Lika Festival nije odvojen od života kraja u kojem se održava. Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti.

Festival započinje u nedjelju, 30. kolovoza u 20 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brinju. Crkva je podignuta oko 1700. godine na mjestu starije crkve iz 1476., a Brinjem dominira srednjovjekovni burg Sokolac, jedan od najprepoznatljivijih tragova frankopanske baštine u Lici. Na otvorenju će nastupiti Zagrebački Brass Trio, koji okuplja hornista Yevhena Churikova, trombonista Marija Šinceka i tubista Krunoslava Babića.

Program se 3. rujna u 19 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju, prostoru povezanom s višestoljetnom glagoljaškom tradicijom. Nastupit će udaraljkaš Dane Franolić, student Muzičke akademije u Zagrebu i dobitnik brojnih priznanja na međunarodnim natjecanjima. Njegov recital povezuje glazbu različitih razdoblja i podneblja, od baroka i Mozarta do suvremene udaraljkaške literature.

Sljedećega dana, 4. rujna od 9.30 do 17.30 sati, u Osnovnoj školi Anž Frankopan u Gornjem Kosinju, održat će se znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – školstvo, jezik, baština. Skup organizira Hrvatski institut za povijest, u suorganizaciji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za hrvatski jezik, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Like Lika Festival ostvaruje programsku suradnju sa skupom, ali nije njegov organizator.

Istoga dana od 16 sati, u suradnji sa zakladom Rewilding Velebit, organiziran je izlet do Jele car – najvećeg stabla obične jele u Europi, visokog 42,5 metara, s opsegom debla od 5,42 metra i procijenjenom starošću većom od 500 godina. Polazak je ispred škole, a vozila, vozače i stručno vodstvo osigurava Rewilding Velebit. Za izlet nije potrebna posebna oprema.

Program se iste večeri u 20 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Ilije Proroka u Sincu. Današnja barokna crkva izgrađena je 1841. godine, a u njoj se čuvaju vrijedni barokni oltari. Nastupit će Srđan Bulat, višestruki pobjednik međunarodnih gitarističkih natjecanja i jedan od najuspješnijih hrvatskih gitarista svoje generacije.

Subota, 5. rujna, bit će za Gospić osobito snažan dan. Dok će građani na zagrebačkom prosvjedu ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’ tražiti zaštitu zdravlja ljudi, vode i zemlje, u Gospiću će se održavati Hrvatski festival hodanja, koji okuplja sudionike iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta.

U suradnji s Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije, koja organizira Hrvatski festival hodanja i podržava Like Lika Festival, pozivamo hodače da nam se nakon cjelodnevnog hodanja u 20 sati pridruže u KIC-u Gospić. Ondje će prvi put zajedno nastupiti Ivan Judaš na handpanu i Dubravko Lapaine na didgeridoou. Njihov susret ritma, daha, vibracije i improvizacije ponudit će prostor predaha, unutarnjeg mira i obnove nakon fizički i emocionalno zahtjevnog dana. Na koncert su pozvani i svi sudionici prosvjeda koji se do večeri vrate u Liku.

U nedjelju, 6. rujna u 19 sati, festival dolazi u župnu crkvu sv. Jurja mučenika u Korenici. Današnja crkva, posvećena 2006. godine, simbol je obnovljenoga života župe čija je stara crkva spaljena 1942. Nastupit će gitarist i lutnjist Edin Karamazov te pijanistica Terezija Cukrov. Mozartove sonate izvest će na povijesnoj gitari s početka 19. stoljeća i fortepianu izrađenom prema instrumentu J. A. Steina iz približno 1780. godine.

Završnica festivala održat će se u subotu, 12. rujna u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Nakon središnjega euharistijskog slavlja povodom Dana hrvatskih mučenika, koje počinje u 10.30 sati, u 13 sati nastupit će Schola cantorum gregoriana Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem Nevena Bolteka. Glazbeno-poetski program ‘Zvijezdo što na gori sjajiš, usliši narod svoj’ donosi gregorijanske napjeve marijanske i uskrsne tematike.

U vremenu u kojem se Lika suočava s ozbiljnim pitanjima zaštite okoliša i budućnosti svojih stanovnika, festival poziva publiku da dođe, upozna njezine ljude, crkve, šume, povijest i umjetnost – i jasnije razumije koliko su njezina prirodna i kulturna bogatstva dragocjena.

Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije, gradova i općina domaćina te brojnih partnera i suradnika, svi su festivalski programi otvoreni publici, a ulaz na sva događanja je slobodan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu