Kultura
ŠPORTSKI MUZEJ Stalni postav o parasportu i sportu gluhih
Razlog našeg posjeta je stalni postav Hrvatskog športskog muzeja koji je postavljen 27. siječnja ove godine, a u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša
Poslušaj članak
Hrvatski športski muzej, muzej je koji čuva uspomene na velike hrvatske sportaše i velike sportske trenutke koje su oni ostvarili. Muzej je podijeljen na dvije etaže. Na etaži -1 može se vidjeti povijest sporta od kraja 19. stoljeća., dok se u prizemlju nalaze uspjesi od osamostaljenja Republike Hrvatske.
Povijest Hrvatskog športskog muzeja seže 70 godina u prošlost, a od svog osnutka do danas on je prošao različita ustrojstva i oblike. Od 2003. godine muzej je pod Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske.
Mnoge predmete koji se danas nalaze u muzeju prikupljali su bivši ravnatelji Živko Radan, koji je bio prvi ravnatelj muzeja, Zdenko Jajčević koji je kormilo muzeja preuzeo nakon njega, te Đurica Bojanić.
Trenutna ravnateljica je bivša hrvatska košarkašica Danira Bilić koja funkciju ravnatelja muzeja obnaša od 2017. godine. Ona je muzeju, između ostalog, darovala i srebrnu medalju s Olimpijskih igara 1988. godine.
Svi oni zaslužni su što muzej posjeduje velik broj vrijednih i povijesno važnih sportskih eksponata kao što su predmeti, dokumenti i fotografije.
Novinara In Portala kroz muzej je provela viša kustosica i arhivistica Martina Vargek. Pokazan nam je cijeli muzej, a razlog našeg posjeta bio je stalni postav Hrvatskog športskog muzeja koji je postavljen 27. siječnja ove godine, a u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša.
Krenuli smo od tjelovježbene organizacije ‘Hrvatski sokol’ i ‘Oca hrvatskog sporta’ Franje Bučara koji je utemeljitelj mnogih sportova u Hrvatskoj kao što su nogomet, skijanje, ali i tečaj za učitelje gimnastike. Ovdje nas je viša kustosica Vargek pobliže upoznala s njegovim likom i djelom.
Valja istaknuti da je muzej multimedijalan, ali i inkluzivan, odnosno prilagođen osobama s invaliditetom. Uz audio vodiče na hrvatskom i engleskom jeziku, također su izloženi i određeni predmeti, točnije njih pet, koji su prilagođeni osobama s invaliditetom. To uključuje reljefnu medalju I. hrvatskog svesokolskog sleta iz 1906. godine, čija je legenda opisana na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku.
Nadalje, tu je i lopta za goalball i naoačale koje se koriste u tom paraolimpijskom sportu koju slijepa osoba može primiti, kao i drveni škripac koji služi kao držač za glavu drvenog reketa za tenis, koji se također može opipati. Šilterica s Olimpijskih igara u Parizu također je prilagođena osobama oštećena vida, kao i gimnastičarske kožice za preču.
U svlačionici Hrvatskog športskog muzeja gdje su se, između ostalog, mogli pogledati video zapisi o uspjesima hrvatskih parasportaša od 1992. do 2012. godine te od 2016. do 2024. godine, ali i razni sportski predmeti, nalazi se i ogrtač legendarnog paraplivača Mihovila Španje koji je poklonio muzeju nakon izložbe ‘Osam staza skrivenog okvira/povijest paraplivanja u Hrvatskoj’.
Kod stalnog postava parasporta i sporta gluhih sportaša, treba napomenuti da se radi o dvije odvojene cjeline. Što se tiče cjeline parasporta, u njoj su prezentirani predmeti koji su prikupljeni od 2018. godine. Projekt je rađen šest godina, a vitrine su složene prema sportovima. Postav je modularan što znači da ga je moguće nadopunjavati, odnosno mijenjati. Sportovi koji nisu prezentirani fizički, mogu se vidjeti kroz fotografije ili multimediju.
U cjelini parasporta može se vidjeti nekoliko vitrina podijeljenih po sportovima, u kojima su izloženi predmeti hrvatskih parasportaša s Paraolimpijskih igara i svjetskog prvenstva.
Tako se, između ostalog, u vitrini paraplivanja mogu vidjeti donirani predmeti paraplivača i paraplivačica Ane Sršen, Dine Sinovčića, Kristijana Vincetića, Emme Mečić, Paule Novine, te Roka Mikelina Opare koji je jedan od prvih darovao akreditaciju za fundus muzeja.
Većina predmeta darovana je nakon izložbe ‘Osam staza skrivenog okvira/povijest paraplivanja u Hrvatskoj’.
Između ostalog, prikazana je i akreditacija predsjednika Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratka Kovačića.
Nadalje, u toj cjelini nalazi se i vitrina paraatletike u kojoj se mogu vidjeti predmeti Milke Milinković, Darka Kralja, Denija Černija Velimira Šandora, Jelene Vuković, Mikele Ristoski i Branimira Budetića kroz koje se posjetitelji mogu upoznati s najvećim trenutcima hrvatske paraatletike.
Isto tako, može se vidjeti i vitrina parastolnog tenisa u kojoj su izloženi dresovi hrvatskih paraolimpijki Anđele Mužinić Vincetić (London 2012.), Helene Dretar Karić (Tokio 2020.) i Sandre Paović (Rio de Janerio 2016.).
Što se tiče cjeline sporta gluhih, prikazani su najvažniji uspjesi sporta gluhih od 1969. godine kada su ženska i muška rukometna reprezentacija gluhih zabilježile svoj prvi nastup na Olimpijskim igrama gluhih (Svjetske igre gluhih) u Beogradu. Tamo je naša ženska rukometna reprezentacija gluhih osvojila zlatnu medalju. To je bio jedini nastup i jedina medalja hrvatske ženske reprezentacije gluhih, dok muška reprezentacija svoje sjajne uspjehe niže i dan danas.
Između ostalih, prikazana je i akreditacija sa Zimskih olimpijskih igara gluhih u Turskoj 2023. bivšeg rukometaša, a sada predsjednika Zagrebačkog sportskog saveza gluhih i počasnog predsjednika Hrvatskog sportskog saveza gluhih Marija Lušića.
Vezano za gluhe rukometaše, Vargek je posebno naglasila i izložbu ‘Tišina na sedmercu’ koja je napravljena povodom obilježavanja 30 godina Hrvatskog sportskog saveza gluhih, a prvi put je prikazana 2022. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Spomenimo kako su dio izložbe bili i video razgovori sa sportašima koji su se pripremali za natjecanja, među kojima su bili i gluhi sportaši, a razgovor s njima je na znakovnom jeziku te ima i titlove.
U postavu se mogao vidjeti i dres Kristijana Živkovića s potpisima svih igrača, kao i lopta s Europskog prvenstva 2020. godine.
Osim rukometne reprezentacije, u cjelini sporta gluhih zastupljeni su gotovo svi sportaši sporta gluhih koji su kroz godine osvajali medalje na Olimpijskim igrama gluhih, zaključno s prošlom godinom, kao što su atletičarke, nogometaši, šahisti, streljaši, taekwondoaši, a prikazan je i curling u kojem naša reprezentacija ima uspjehe sa svjetskih i europskih prvenstava, kao i jedina osvajačica olimpijskih medalja u skijanju za gluhe Rea Hraski na ZOIG 2007. i 2019. godine.
Dodajmo kako će muzej ove godine početi s projektom ‘Franjo Bučar/Od Hrvatskog Sokola do Međunarodnog paraolimpijskog odbora bez granica’. Kroz taj projekt osobama s invaliditetom se prilagođava izložba o životu i djelovanju Franje Bučara, ali i djelomično stalni postav. Za sada je izložba prilagođena osobama s oštećenjem vida kroz katalog na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku te kroz audio vodič na hrvatskom jeziku. Isto tako, izložba je prilagođena i osobama s intelektualnim teškoćama.
Tim povodom, u Parku Maksimir održat će se i biciklistička vožnja prema biciklističkom programu iz 1896. godine iz ostavštine Franje Bučara. Vožnje će biti prilagođene osobama s invaliditetom. Također, vozit će se i bicikl tandem gdje će u suradnji s Centrom Up2date videća osoba voziti slijepu. Za one koji ne voze bicikl bit će organizirano vježbanje koje će voditi studenti s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Utrku će voditi bivši zagrebački biciklist Vladimir Fumić koji je sudjelovao na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine, te koji je restaurirao bicikl koji se nalazi u stalnom postavu muzeja.
Spomenimo kako je autor muzeološke koncepcije profesor Zrinko Čustonja, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović. Autori izložbenih cjelina i tekstova legendi su viši kustos Marijan Sutlović, viša kustosica Petra Husain Pustaj, viša kustosica Ana Wild te viša kustosica i arhivistica Martina Vargek, kao i voditelj odjela za marketing i odnose s javnošću Hrvatskog športskog muzeja Sergej Novosel Vučković te ravnateljica muzeja Danira Bilić.
Wilco se i dalje, nakon više od 30 godina karijere, smatra live gigantom, renomirani glazbeni kritičari ističu: Vidjeti Wilca na pozornici znači čuti najbolje od najboljih
Poslušaj članak
Tvrđava sv. Mihovila, jedan od najljepših koncertnih prostora na ovom dijelu Mediterana, i ovo ljeto Šibenčanima i njihovim gostima pruža vrhunske glazbene doživljaje dovodeći sjajne izvođače – od Roberta Planta do grupe Wilco. Posljednji od njih bili su Thievery Corporation.
Dva rasprodana koncerta i više od tisuću glasova koji su uglas pjevali njihove najveće hitove, obilježio je ovog tjedna povratak kultnog američkog sastava na pozornicu Tvrđave sv. Mihovila na kojoj je nastupio i u prvoj godini njezinog otvorenja.
Thievery Corporation – zarazni spoj žanrova
Dvije uzastopne večeri bile su ispunjene prepoznatljivim i zaraznim spojem downtempa, duba, bossa nove, reggaea i elektroničke glazbe, uz energiju koja je od prvog do posljednjeg takta povezivala pozornicu i gledalište.
Koliko im znači povratak u Šibenik članovi benda pokazali su odmah na početku druge večeri kada su se obratili publici riječima: ‘Šibenik, tako nam je drago što smo opet ovdje na pozornici!’ Publika je na to odgovorila pjesmom, plesom i ovacijama koje nisu jenjavale ni nakon završetka koncerta.
Oduševljena publika čak je tri puta vraćala bend na pozornicu, ne želeći da koncert završi, dok su izvođači svaki put uzvraćali još jačim entuzijazmom i zahvalnošću, a osmijesi im nisu silazili s lica.
I ova su dva uzastopna koncerta, baš poput onih Skunk Anansie nekoliko dana ranije, još jednom pokazala koliko je posebna ta povezanost između izvođača, tvrđave i publike.
Skunk Anansie – sirova energija i važne poruke
A upravo je pjevačica tog benda, Skin, pokazala koliko neobuzdan, intenzivan, eksplozivan, neumoran i sirov pristup može stvoriti energije koju je na dva rasprodana koncerta na šibenskom sv. Mihovilu isporučio taj britanski bend.
Uz vrhunski glazbeni tornado, Skin je, kao glazbena ikona otpora fašizmu, nejednakosti prema drugima i drugačijima, licemjerju i nasilju, i ovog puta publici poslala važne poruke kojima ju je poticala na razmišljanje i djelovanje.
Pritom joj nitko ne bi dao 58 godina jer kreće se, pjeva i komunicira entuzijastično kao da radi svoj prvi koncert u londonskim klubovima prije 32 godine.
Četiri dana prije toga, sredinom srpnja, na tvrđavi je nastupila britanska soul diva Joss Stone koja se vratila u Hrvatsku nakon više od deset godina u sklopu nove europske turneje Soul in Full Bloom, i publici u Šibeniku isporučila energični koncert za pamćenje.
Joss Stone – bosonogi soul
– Ovo je sto posto jedan od mojih najdražih koncerata na cijeloj turneji. Publika je bila fantastična, zvuk je bio odličan, vajb je bio odličan, sve je bilo kako treba – poručila je nakon koncerta na Instagramu.
Dobitnica nagrada Grammy i Brit Award plesala je bosa, što je njezin zaštitni znak, silazila u publiku i dijelila mikrofon s publikom.
Joss Stone svjetsku je slavu privukla sa samo 16 godina objavivši The Soul Sessions, a status zvijezde potvrdila je svakim od sljedećih osam albuma.
Spektakulrani početak ovog niza gostovanja sjajnih inozemnih izvođača svakako je bilo gostovanje legendarnog Roberta Planta u drugoj polovici lipnja.
Robert Plant – glazbeno putovanje za pamćenje
U trinaest godina otkako je Tvrđava sv. Mihovila otvorila svoja vrata koncertnoj publici i umjetnicima iz cijelog svijeta, samo je jedan izvođač, a to je on, uspio ono što nije nitko prije njega – tri večeri zaredom ispisivati glazbenu povijest ove jedinstvene pozornice.
Plant je zajedno sa Suzi Dian i bendom Saving Grace priredio glazbeno putovanje koje će publika dugo pamtiti, a ona je svake večeri stvarala atmosferu dostojnu umjetnika njegove veličine.
Koncerti na Mihovilu pokazali su ono što Roberta Planta desetljećima čini velikim – publiku je začarao karizmom, autentičnošću i glasom koji i dan danas nosi snagu zbog koje je postao jedan od najvećih i najutjecajnijih vokala i frontmena u povijesti rock glazbe.
Bez distance koju često nose glazbene legende, Plant je s publikom komunicirao spontano, duhovito i srdačno, zbijao šale na račun svojih godina i protekle karijere, ali i naglasio kako je proveo tri ugodna dana u Šibeniku.
Obišao je staru gradsku jezgru i nakon prvog posjeta katedrali sv. Jakova, poželio se opet vratiti te je na dan trećeg koncerta u njoj proveo gotovo sat vremena, izvijestila je ustanova Tvrđava kulture koja upravlja trima revitaliziranim šibenskim tvrđavama: sv. Mihovila, Barone, te sv. Ivana kao i Kućom umjetnosti Arsen.
Ima toga još
Koncert frontmena legendarnih Led Zeppelina bio je tek početak sjajne koncertne sezone na tvrđavi, koja traje cijelo ljeto.
Ali ima toga još.
Novi susret publike i izvođača na spektakularnoj šibenskoj pozornici dogodit će se već u utorak, 28. srpnja kada na pozornicu stiže australski kantautor Chet Faker, jedno od najzanimljivijih imena suvremene svjetske glazbene scene koji prvi put dolazi u Hrvatsku, i to baš na Mihovilovu pozornicu.
Potom dolazi jedna od najuzbudljivijih svjetskih live posveta Princeu povodom 10. godišnjice otkad nas je napustio ovaj svestrani glazbenik dolazi na pozornicu Tvrđave sv. Mihovila 13.8. u izvedbi glazbenog kolektiva Tribute to The Purple One: Echoes Of Prince.
Wilco – šećer za kraj
Kao šećer na kraju dolazi Wilco. Deset godina nakon svog posljednjeg nastupa u Hrvatskoj, jedan od najcjenjenijih rock bendova nezavisne glazbene scene ponovno se 3. rujna vraća pred domaću publiku. Šibenski koncert već je odavno rasprodan.
Čikaška šestorka, predvođena karizmatičnim Jeffom Tweedyjem, već tri desetljeća slovi kao pionirska snaga alternativnog rocka, s čak 13 studijskih albuma i brojnim priznanjima, uključujući i nagrade Grammy. Osim što su izgradili zavidnu diskografsku karijeru, Wilco je poznat i po svojim impresivnim live nastupima.
Wilco se i dalje, nakon više od 30 godina karijere, smatra live gigantom, renomirani glazbeni kritičari ističu: vidjeti Wilca na pozornici znači čuti najbolje od najboljih.
Tiha misa prati pojavu molitelja na glavnim trgovima dvanaest hrvatskih gradova kao i pokušaj javnog otpora multimedijalne umjetnice Arijane Lekić Fridrih kroz participativni feministički performans
Poslušaj članak
Nakon svjetske premijere na prestižnom Sheffield DocFestu u lipnju, kratkometražni dokumentarni film Tiha misa autorice Karle Jelić regionalnu će premijeru imati na ovogodišnjem, 32. izdanju Sarajevo Film Festivala, objavljeno je proteklih dana na press konferenciji festivala.
Film je uvršten u natjecateljski program u kategoriji kratkog dokumentarnog filma i uz preostalih 50 filmskih naslova ulazi u utrku za nagrade Srce Sarajeva.
Tiha misa prati pojavu molitelja na glavnim trgovima dvanaest hrvatskih gradova kao i pokušaj javnog otpora multimedijalne umjetnice Arijane Lekić Fridrih kroz participativni feministički performans Tiha misa. Naime, od 2024. svake prve subote u mjesecu na stotine muškaraca zajedno mole u svrhu zagovaranja patrijarhata i ograničavanja ženskih sloboda.
Sebe nazivajući ‘Vitezovima bezgrešnog srca Marijina’, oni javni prostor gradskih trgova tretiraju kao privatni, ne dozvoljavajući ulaz ženama. Film Tiha misa dokumentira reakcije molitelja, prolaznika i policije na istoimeni performans – kreirajući svojevrsni uvid o načinu na koji hrvatsko društvo tretira ženska prava danas.
32. izdanje Sarajevo Film Festivala održat će se od 14. do 21. kolovoza 2026. Tiha misa uvrštena je u natjecateljski dokumentarni program koji broji sveukupno 21 film.
U predstavljanju programa, selektorica programa Rada Šešić, između ostalog je izjavila:
– Intimni u izrazu, a istodobno nedvojbeno politični, ovi filmovi svjedoče o otpornosti pojedinaca i zajednica koji odbijaju šutjeti te se suprotstavljaju ukorijenjenim sustavima moći. Više od polovice odabranih filmova režirale su i producirale autorice, što reflektira pomakom prema promjeni perspektiva i prostora koji su dugo bili u domeni muškaraca.
Film i scenarij potpisuje Karla Jelić, fotografiju Dora Čaldarović, a montažu Maja Predrijevac. Dizajn i miks zvuka realizirao je Luka Gamulin. Producenti filma su Vinko Brešan, Julia Martinović i Nebojša Slijepčević. Film je nastao u produkciji Zagreb filma.
Karla Jelić (1999.) hrvatska je redateljica i novinarka čiji se rad usredotočuje na tematiku ženskih prava i društvenu pravdu, jedna je od predvodnica Me Too pokreta u Hrvatskoj. Njen diplomski rad ‘I tako još jedna’, s kojim je završila studij dokumentarne režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, bavi se mehanizmima zlostavljanja u filmskoj industriji, a imao je svjetsku premijeru na festivalu ZagrebDox 2024.
Duo RootsInSession i ovoga je puta stvorio energični dancefloor ritam na kojem Drill dominira svojim prepoznatljivim hip hop stilom
Produkcijski duo RootsInSession i jedan od najbritkijih izvođača sa slovenske scene – Drill, poznat i pod imenom Bolani Doktor – nakon uspješnog dancehall remixa pjesme ‘Obala’ iz 2021. godine vraćaju se s ljetnim reggae remixom singla ‘Marijuana’.
Pier i Fu su u suradnji s Markom Gaćinom iz zagrebačkog benda Brain Holidays producirali uplifting reggae remix koji vas neće ostaviti ravnodušnima. Duo RootsInSession i ovoga je puta stvorio energični dancefloor ritam na kojem Drill dominira svojim prepoznatljivim hip hop stilom.
Ljubljansko-obalna suradnja nedavno je rezultirala s još nekoliko novih pjesama, a kako Drill zvuči na drum’n’bass, reggae, dubstep i hip hop produkciji dvojca RootsInSession – ostanite uz nas jer uskoro stiže još novog materijala.
Reggae remix pjesme ‘Marijuana’ objavljen je za izdavačku kuću Komora Records 25. srpnja 2026.
Tko su Purger i Purgerica?
Popravi.to za lakšu prijavu komunalnih problema
EKSPERIMENTALNI LIJEK Epilepsija pod kontrolom?
Soft Summer ili ljepota nježnih i elegantnih boja
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
in MREŽAPrije 1 danUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026
-
VijestiPrije 6 danaKOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom
-
in MREŽAPrije 3 danaLUKA OMAN Prijateljima životinja dolaze i volonteri s invaliditetom