Prihvaćanje sebe i prevladavanje svojih strahova, sumnji, srama, sve su to teme o kojima progovara najnovija predstava ‘Bijeli klaun’ Kazališta Žar ptica
Poslušaj članak
Ništa manje važna od same teme nije ni činjenica da je ‘Bijeli klaun’ nastao u sklopu projekta ‘Moje kazalište je (IN)kluzivno’ stoga je već od pretpremijere 19. veljače ova predstava asistivnim tehnologijama prilagođena djeci s teškoćama u razvoju. Točnije, za praćenje predstave po potrebi i uz najavu, dostupni su audiodeskripcija, znakovni jezik i induktivna petlja, prostor za osobe u kolicima, kao i pojednostavljen (E-T-R) tekst.
No, vratimo se na ‘Bijelog klauna’.
Riječ o predstavi koja je napravljena prema dječjem romanu kojeg su na kazališnoj sceni oživjeli glumci Matej Đurđević, Vini Jurčić, Dunja Fajdić i Petar Atanasoski uz akrobacije koje su izvodili članovi Triko Cirkus Teatra.
Glavnog i naslovnog lika, dječaka koji ne raspoznaje boje sjajno je odglumio Matej Đurđević. Mladi glumac, koji je dijelu publike poznat i po ulozi Luke Modrića, je u sat vremena koliko traje ‘Bijeli klaun’, dječju i odraslu publiku uspio uvući u jedan drukčiji svijet bez skrolanja i prebacivanja programa. U tome su mu svakako pomogli redatelj Christian Jean-Michel Jalžečić i dramaturginja Dorotea Šušak te Ana Paulić koja potpisuje scenografiju i kostimografiju.
Inače, predstava ‘Bijeli klaun’ četvrta je predstava iz repertoara Žara ptica koja je prilagođena djeci s različitim poteškoćama.
Nakon ove najnovije pretpremijere u Žaru ptica održana i tribina pod nazivom ‘Mogu s vama?’ na temu integracije djece s teškoćama u društveni život vršnjaka. Moderator programa bio je sociolog Bruno Šimleša, a na tribini su govorile psihologinja Maria Preiner Tomić, glumica Marijana Mikulić te Romana Dujmić.
Mikulić je iskreno govorila o izazovima s kojim se sretala kao majka djeteta iz spektra autizma, a Dujmić, majka nepokretnog i neverbalnog djeteta, je istaknula birokraciju kao jedan od velikih problema s kojim se prečesto morala boriti. S druge strane naglasila je kako je veliku pomoć, uz svoju obitelj i prijatelje, imala u Udruzi Kolibrić.
Preiner Tomić, koja je ujedno i osnivačica Centra za razvoj vrijednosti, posebno je podcrtala kako djeci s poteškoćama trebati dati osmijeh te da je ljepota u različitosti, a ne univerzalnosti.
Za kraj okupljenima su se obratili i ravnatelj kazališta Drago Utješanović te voditeljica projekta ‘Moje kazalište je (IN)kluzivno’ Milanka Čolović.
Cilj ovog projekta je ukazati na brojne izazove s kojima se slijepe i slabovidne osobe susreću u svojoj svakodnevici
Poslušaj članak
Tiflološki muzej osmislio je projekt pod nazivom ‘Slijepi vodič kroz stalni postav Tiflološkog muzeja’. Cilj ovog projekta je ukazati na brojne izazove s kojima se slijepe i slabovidne osobe susreću u svojoj svakodnevici.
Stalni postav uz slijepu vodičicu Kristinu te uz pomoć stručne djelatnice Tiflološkog muzeja moći će obići grupe od po pet osoba. Kroz obilazak stalnog postava posjetitelji će se koristiti svim osjetilima izuzev osjetila vida.
Kako bi se što zornije ljudima predočilo na koji način slijepa osoba funkcionira u svakodnevci, svaki sudionik će dobiti i maskicu, specijalno napravljenu za potrebe ovog projekta. Maskica se stavi preko očiju, a žicom je priljubljena za nos kako bi se totalno onemogućio dotok svjetla. To će im omogućiti da ‘uđu u kožu’ slijepe osobe i u potpunosti dožive ovo nadasve korisno iskustvo.
Trajanje vodstva ograničeno je na jedan sat, a u tom vremenu sudionici će obići nekoliko cjelina u kojima će sluhom te dodirom pojedinih predmeta na specifičan način doživjeti kako slijepe osobe funkcioniraju u različitim aspektima života.
Ova će izložba ponuditi i dašak prošlosti te će sudionicima pomoći dočarati same početke brige za slijepe koje je prethodilo razvoju njihovog funkcioniranja danas.
Projekt je podržan od Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Ravnateljica muzeja Nina Sivec rekla nam je našto više o nastanku projekta.
– Ideja projekta nastala je tako što smo htjeli povećati posjećanost muzeja i pružiti jedno novo iskustvo. Želimo da naš muzej bude mjesto susreta. Upravo zbog toga htjeli smo osmisliti jedan projekt u kojem bi mogle sudjelovati osobe oštećena vida. Nakon što smo osmislili cijeli koncept pitali smo Kristinu želi li voditi grupe, što je ona objeručke prihvatila. Ideja ovog projekta je totalna inkluzija. Želimo da ljudi uđu u tuđe cipele te vide kako je njima u svakodnevnom životu, te na taj način iskustveno doprinesu boljem razumijevanju slijepih osoba – istaknula je Sivec.
– Mi bismo voljeli da se što više ljudi zainteresira za ovaj naš projekt pa se nadamo da će odjeknuti u javnosti – poručuje ravnateljica muzeja.
Kristina, čija je uloga slijepog vodiča ključna, kaže da joj sudjelovanje u ovom projektu jako puno znaći.
– Puno mi znači prvenstveno zato što mislim da je važno da ljudi prošire perspektivu, ali ne samo posjetitelji, nego i ja. Sama kroz ovaj projekt dosta učim da stvari koje su meni normalne, drugim ljudima nisu. Mislim da je najveća ljepota u tome što svako ima neku svoju perspektivu. To nam pokazuje da bi trebali pokušati naučiti druge gledati iz njihove perspektive. Na taj način ćemo stvoriti razumijevanje jedni prema drugima – istaknula je Kristina.
Svi koji žele doživjeti novo iskustvo i na kratko ‘ući u cipele’ slijepih osoba moći će se prijaviti na Facebook stranici Tiflološkog Muzeja. Prijave su moguće od početka ožujka, kada se sam projekt otvara za javnost.
Holivudsko-hrvatski film redatelja i scenarista Domagoja Mazurana ‘Gospodar Oluje: legenda o Hammerheadu’, znanstvenofantastična akcija snimana na više lokacija u Dalmaciji u kojoj uz međunarodne zvijezde glumi i hrvatski glumac Goran Bogdan, na proljeće stiže u hrvatska kina
Poslušaj članak
Hrvatsko-američki biznismen i filmski producent Neb Chupin, koji iza sebe ima niz holivudskih produkcija sa zvijezdama poput Johna Travolte i Johna Malkovicha, nakon osam godina rada publici predstavlja film ‘Gospodar Oluje’.
Režiju i scenarij filma potpisuju Domagoj Mazuran, kojem je ovaj film debitantsko dugometražno ostvarenje te Zoran Lisinac, koredatelj i scenarist rekordnog regionalnog igranog hita Toma’.
U filmu glume neke od najistaknutijih međunarodnih glumačkih zvijezda: James Cosmo, Caroline Goodall, Marco Ilsø i Sara Sofie Boussnina te Goran Bogdan i glumci iz regije Sergej Trifunović i Ivana Dudić.
Film je sniman na Braču, Hvaru, Kornatima, Pagu, kao i u Splitu, Vodicama i Dubrovniku. ‘Gospodar Oluje: legenda o Hammerheadu’ bit će prikazan u više od 300 najvećih kina u SAD-u od 13. ožujka. Hrvatska premijera filma očekuje se u travnju nakon koje će u distribuciji kompanije Jučer biti prikazan u kinima diljem Hrvatske, priopćeno je.
‘Gospodar oluje’ prati odvažno putovanje dvoje mladih buntovnika s otoka koji prkose sudbini. Odlučni da probiju zid vječne Oluje, zakoračit će u zabranjeno i nepoznato i razotkriti istinu o porijeklu svog svijeta – tajnu koju stoljećima brižno skrivaju besmrtni gospodari Argosa, tajanstveni Osnivači, navedeno je o filmu.
Istaknuto je da je ‘Gospodar Oluje’ prva autentična koprodukcija Hollywooda i Hrvatske, nastala s jasnom ambicijom da regiju predstavi kao ravnopravnog i relevantnog sudionika na svjetskoj filmskoj sceni. Ujedno, ovo je prvi film u povijesti regionalnog filma koji će biti prikazivan u više od 300 kina u Sjedinjenim Američkim Državama, naveli su.
Film je nastao uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra i Programa poticaja za snimanje u Hrvatskoj Filming inCroatia kao i Filmskog Centra Srbije.
Foto: A2D komunikacije/Hrvatska Bratovština sv. Jakova
Bratovština sv. Jakova, nositelj projekta Camino Hrvatska, dobitnica je nagrade Elías Valiña, najvišeg međunarodnog priznanja koje dodjeljuje regionalna vlada Galicije za izniman doprinos očuvanju i razvoju prve europske kulturne rute Camino de Santiago iliti Put sv. Jakova
Poslušaj članak
Među više od 400 međunarodnih institucija, organizacija i udruga, upravo je hrvatski model obnove i razvoja Camino ruta prepoznat kao jedan od najuspješnijih primjera upravljanja kulturnom baštinom u Europi.
Ova nagrada predstavlja snažno međunarodno priznanje Hrvatskoj kao aktivnom sudioniku europske kulturne i hodočasničke mreže, a ujedno je potvrda kako se hrvatski Camino razvija u skladu s izvornim vrijednostima Puta sv. Jakova, povezivanjem ljudi, prostora i baštine kroz autentično iskustvo.
Povezanost Hrvatske s europskom mrežom Camino de Santiago traje više od osam stoljeća. Prvi pisani tragovi o hrvatskim hodočasnicima na putu prema Santiagu de Composteli datiraju iz 1203. godine. Današnja mreža Camino ruta kroz Hrvatsku, kao službeni dio europske Camino mreže, nastavlja tu povijesnu tradiciju, povezujući sakralnu, kulturnu i prirodnu baštinu s lokalnim zajednicama i gostoljubivošću koja je postala prepoznatljiv dio hrvatskog Camino iskustva.
Od pokretanja projekta Camino Hrvatska u listopadu 2019. godine, hrvatskim dionicama Puta sv. Jakova prošlo je više od 90.000 hodočasnika iz cijelog svijeta. Upravo je sustavan razvoj ruta, uključivanje lokalnih zajednica te naglasak na održivosti i očuvanju autentičnosti prepoznat kao primjer dobre prakse na europskoj razini.
Dodjelom nagrade Elías Valiña posebno je istaknuto kako hrvatski Camino predstavlja razvojni model koji doprinosi revitalizaciji manjih mjesta, potiče cjelogodišnji turizam te afirmira kulturnu i duhovnu baštinu na suvremen i društveno odgovoran način. U kontekstu sve većeg globalnog interesa za Camino doživljaj, Hrvatska se ovom nagradom dodatno pozicionira među vodeće europske zemlje koje kulturnu baštinu razvijaju dugoročno i autentično.
Nagrada Elías Valiña dodjeljuje se od 1996. godine za ukupne aktivnosti i postignuća ostvarena u posljednjih pet godina, a nosi ime svećenika Elíasa Valiñe, pokretača suvremene obnove Camino ruta i autora prepoznatljivih žutih strelica, danas univerzalnog simbola Puta sv. Jakova.
Hrvatska Bratovština sv. Jakova službeni je hrvatski predstavnik u federaciji Camino Europa Compostela te član Nadbratovštine sv. Jakova, kao i nositelj projekta Camino Hrvatska nacionalne mreže Puteva sv. Jakova.
Izvor: A2D komunikacije/Hrvatska Bratovština sv. Jakova