U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) 4. veljače predstavio je nove rezultate Registra za rak Republike Hrvatske
Poslušaj članak
Po prvi puta predstavljeni su podaci o četiri osnovna epidemiološka indikatora: incidenciji, mortalitetu, prevalenciji i preživljenju od svih sijela raka.
U Hrvatskoj je rak uzrok 26 posto svih smrti, s udjelom od 30 posto kod muškaraca i 22 posto kod žena. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka, pri čemu je više od dvije trećine oboljelih bilo starije od 65 godina, dok je od raka u 2024. godini umrlo 13.434 osoba.
Kad je riječ o spolu, kod muškaraca najčešće novodijagnosticirana sijela raka su rak prostate, rak pluća te rak debelog i završnog crijeva, a kod žena rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća.
– Već godinama je zabrinjavajući porast incidencije raka pluća kod žena, a kod muškaraca je vidljiv pad. Što se tiče mortaliteta, rak pluća je vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca i žena, dok je rak dojke na trećem mjestu uzroka smrtnosti kod žena – pojasnio je voditelj Odjela za maligne bolesti s Registrom HZJZ-a Mario Šekerija.
Novi podaci pokazali su da petogodišnje preživljenje od raka iznosi 59 posto, dok je u prethodnom petogodišnjem razdoblju iznosilo 54 posto.
Iznad 90 posto je petogodišnje preživljenje kod raka štitnjače, testisa i prostate, dok je najniže preživljenje ispod 10 posto kod raka gušterače i raka jednjaka. Kod raka dojke petogodišnje preživljenje poraslo je s 84,5 posto na 87,2 posto, kod raka prostate s 89,8 posto na 92,8 posto, kod raka debelog i završnog crijeva s 54,6 posto na 57,3 posto, te kod raka pluća s 13 posto na 18,1 posto.
– Rak s povećanom incidencijom, uz poboljšanje preživljenja i smanjenje mortaliteta, jednim se dijelom pretvara u kroničnu bolest. Prije dvadesetak godina, 2001., u Hrvatskoj je živjelo 60 tisuća ljudi s dijagnozom raka, a taj broj danas iznosi 187 tisuća, ili gotovo 5 posto populacije. Među nama najviše žive oni kojima je dijagnosticiran rak dojke – preko 39 tisuća, od čega je 99 posto žena, preko 25 tisuća osoba s dijagnozom raka debelog i završnog crijeva, i preko 23 tisuće osoba s rakom prostate – objasnio je Šekerija.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ukazao je na značaj Registra za rak pri HZJZ-u, koji je jedan od najstarijih populacijskih registara u Europi.
– Ovaj Registar važan je za strategije i planove u borbi protiv raka. Pokazuje trendove, incidenciju, pojavnost raka, omogućuje nam međunarodnu usporedbu. Pomoću njega možemo evaluirati naše aktivnosti i programe koje vodimo – pojasnio je Capak. Izrazio je zadovoljstvo što podaci iz Registra pokazuju da mortalitet od raka pada, a preživljenje raste.
Capak je zaključio da porast petogodišnjeg preživljenja na 59 posto pokazuje kako je u Hrvatskoj sve više ljudi kojima je rak dijagnosticiran na vrijeme te je pravovremeno obavljena terapija.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić pohvalila je HZJZ za dugogodišnje vođenje Registra za rak te ostvarene rezultate.
Naglasila je važnost odaziva na preventivne preglede, posebno uvođenje preventivnih pregleda za starije od 40 godina.
– Do sada je puno uloženo u poboljšanje postupaka liječenja. Samo u zadnjih deset godina fond za posebno skupe lijekove povećan je četiri puta – ovi lijekovi su jedan od primarnih razloga zbog kojih je rak postao kronična bolest. Nadalje, važno je i ulaganje Vlade i Ministarstva zdravstva u linearne akceleratore – to je projekt koji je doprinio dodatnom preživljenju pacijenata oboljelih od raka. Treća važna stvar su preventivni programi. Hrvatska je visoko pozicionirana u svijetu po broju preventivnih programa za maligne bolesti – navela je ministrica Hrstić.
Ministarstvo zdravstva trenutno je u završnoj fazi evaluacije učinaka dosadašnjeg Akcijskog plana za borbu protiv raka te radi na novom trogodišnjem Akcijskom planu.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
RibolovPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana