Osobe s invaliditetom
Predstavljamo ‘Obične pjesme za neobičnu djecu’ Jelene Mašek
Zbirka pjesama ‘Obične pjesme za neobičnu djecu’ autorice Jelene Mašek nastajala je tiho, strpljivo i iskreno – u prostoru u kojem djeca imaju slobodu biti svoja. Ova zbirka nije nastala za djecu, nego zajedno s djecom. Ona je odraz njihove snage, ranjivosti i ljepote koja se često ne vidi na prvi pogled
Poslušaj članak
Svaka pjesma nosi dio njihova svijeta – svijeta koji je naizgled jednostavan, ali u sebi skriva duboke misli i osjećaje. Zato su ove pjesme ‘obične’ samo imenom. U stvarnosti su hrabre, nježne i istinite, baš poput djece koja su ih nadahnula.
Pjesme su nastajale kroz svakodnevni rad u nastavi hrvatskog jezika – kroz učenje slova, čitanje, razumijevanje teksta i učenje pjesmica. Autorica je u tom procesu primijetila koliko je važno da sadržaj, posebno za učenike u posebnom razrednom odjelu i one s prilagodbom, bude jasan, ritmičan i zabavan.
– Kroz praktično praćenje nastave primijetila sam da sadržaj mora biti jednostavan, ritmičan i zabavan. Djeca su najdraža i najvjernija publika, ali i najveći kritičari – odmah vidite sviđa li im se nešto ili ne – ističe Jelena Mašek.
Promatrajući djecu i zapisujući svakodnevne situacije, nastao je velik broj pjesama – dovoljan za dvije zbirke. Neposredno prije izlaska ‘Običnih pjesama za neobičnu djecu’ objavljena je i zbirka ‘Obojeni dani’ u nakladi izdavačke kuće Diligo liber, s kojima autorica i dalje surađuje.
U novu zbirku uvrštene su one pjesme koje govore o ljubavi, prijateljstvu, obitelji, mislima i osjećajima – o svemu onome što, kako kaže autorica, ‘nas zapravo sve mori’.
Posebno mjesto u zbirci zauzima pjesma ‘Budi mi prijatelj’, koja je nastala u sklopu projekta Lokrum O3, projekta Udruge Poseban prijatelj s partnerima. Projekt je to koji promiče pristupačni turizam na otoku Lokrumu.
– To zajedništvo, podupiranje i podrška bili su nešto zaista fenomenalno. Sve ostale pjesme su samo slijedile misao da jedni za druge možemo učiniti mnogo – kaže autorica.
U procesu nastanka zbirke sudjelovao je velik broj suradnika. Uz Udrugu Poseban prijatelj Dubrovnik i predsjednicu udruge Dženitu Lazarević, projekt su podržali Zaklada Pomozimo djeci s invaliditetom, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, profesorica Lilijana Radobuljac iz Vukovara kao recenzentica te PressMax iz Splita koji je radio dizajn i tisak.
Posebna vrijednost zbirke su ilustracije koje su nastale u razredu autorice. Djelo su učenika posebnog razrednog odjela Osnovne škole Mate Lovraka iz zagrebačke Dubrave, škole koja već desetljećima njeguje inkluzivan pristup. Djeca su slušala svaku pjesmu i pretočila je u ilustraciju onako kako su je sama doživjela, čime je zbirka postala šarena i iskrena.
U projektu su sudjelovale i kolegice edukacijske rehabilitatorice, pomoćnici u nastavi, kao i autoričini blizanci Luka i Lela, učenici šestog razreda iste škole.
Poruke koje zbirka donosi su jednostavne, ali važne: kako cijeniti roditelje, prihvaćati različitosti, uživati u sitnicama, sanjati i željeti. Kako sama autorica kaže, riječ je o porukama koje ne dolaze s društvenih mreža, nego iz stvarnog života.
Zbirka je dio dugogodišnje suradnje autorice s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom, koji kontinuirano podržavaju projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom.
Cjelokupan prihod od prodaje zbirke namijenjen je Zakladi Pomozimo djeci s invaliditetom, kao autoričin osobni doprinos zajednici i zahvala Bogu i životu jer je i sama majka mladića za kojeg su prognoze pri rođenju bile loše, koji i danas ima trajne zdravstvene teškoće, ali je završio srednju školu, ima djevojku, putuje i živi kao njegovi vršnjaci.
Zbirka ‘Obične pjesme za neobičnu djecu’ može se naručiti putem Udruge Poseban prijatelj ili Zaklade Pomozimo djeci s invaliditetom, po cijeni od 10 eura.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 satiZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini