Oko 15 zaposlenika najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom, zagrebačkog URIHO-a, 27. i 28. siječnja boravilo je u slovenskim Brežicama kako bi testirali prvi turistički proizvod za osobe s invaliditetom u regiji, u sklopu projekta ENVIRO
Poslušaj članak
Radi se o razvoju turističkog proizvoda, odnosno razvoju zajedničke turističke destinacije Zaprešić-Brežice kojeg je osmislio Zavod za poduzetništvo, turizam i mlade Brežice, te s kojim se naglašava važnost dugoročnog i međunarodnog partnerstva između Slovenije i Hrvatske.
U sklopu ovog projekta koji je sufinanciran iz Europskih fondova preko programa Interreg Slovenija-Hrvatska, uspostavit će se dva interpretacijska centra, jedan u Zaprešiću u kući Marof i jedan u Brežicama u staroj Kušljanovoj vili, više od 100 godina staroj kući koja je obnovljena, a u kojoj će se nalaziti interpretacijski centar nazvan Vila Envira.
U Kušljanovoj vili će se nalaziti MSOE – turistički proizvod temeljen na inovativnom konceptu povezivanja turizma, okoliša i energetike, dok će u Zaprešiću ponuda obuhvatiti razgledavanje kompleksa Novih Jelačićevih dvora.
Centri će biti međusobno povezani te nadopunjeni edukativnim i promotivnim sadržajima dostupnima i osobama s različitim vrstama invaliditeta.
Prilagođenost i pristupačnost tog turističkog paketa osobama s invaliditetom otišli su provjeriti radnici Ustanove URIHO.
Neposredno nakon dolaska u Brežice sudionicima je predstavljen projekt, a gostima iz Zagreba obratio se voditelj projekta kazavši kako su ljudi dovedeni kako bi testirali turističku ponudu te dali povratne informacije o tome koliko je ista pristupačna za osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Brežički župan Ivan Molan zahvalio je prisutnima što su se uključili u ovaj hvalevrijedan projekt.
– Napravili smo dosta projekata za koje smo dobili međunarodna sredstva. U sklopu ovog projekta otvorit će se dva interpretacijska centra, jedan kod nas u Brežicama i onaj u Zaprešiću. Projekt je usmjeren na održivi razvoj, turizam i učenje o ekologiji kao i o očuvanju voda, a usmjeren je na pristupačnost osoba s invaliditetom – istaknuo je Molan.
Nakon kratkog predstavljanja projekta sudionici su se zaputili u hidroelektranu Brežice gdje im je objašnjen princip rada hidroelektrane i solarne elektrane te prikazan sam proces izgradnje pojedinih pogona.
Po završetku obilaska hidroelektrane sudionici su se zaputili na razgledavanje Dvorca Brežice koji se nalazi u sklopu Posavskog Muzeja Brežice. Ondje su, između ostalog, mogli vidjeti slavnu Vitešku dvoranu čija im je povijest nastanka detaljno objašnjena. Posebnu pozornost posjetitelja privukao je strop Viteške dvorane koji je u potpunosti oslikan motivima antičke mitologije.
Muzej u okviru Dvorca Brežice je prilagođen osobama u kolicima u vidu premještajuće rampe. Isto tako, u sklopu dvorca postoji i lift za osobe s invaliditetom. Na taj način im je omogućeno da uživaju u ljepotama dvorca, te da istraže bogatu povijest Brežica koju ovaj dvorac i muzej skrivaju.
U podrumu dvorca, do kojeg također vozi lift, nalazi se Grajska klet – vinski podrum u kojem su sudionici mogli uživati u degustaciji lokalnih vina nekoliko poznatih slovenskih vinara. Uz vrhunsko vino, također je poslužena i plata domaćih suhomesnatih proizvoda i ostalih narezaka iz proizvodnje jedne od vinarija čije su vino sudionici probali.
Nakon napornog dana, uslijedilo je opuštanje u termama Paradiso, gdje su sudionici bili smješteni i mogli se kuptati u bazenu ili koristiti saunu. Mala zamjerka u hotelu Paradiso bila je ta što tuševi nemaju zidni držač, što predstavlja opasnost od pada za osobu s invaliditetom.
Drugi dan sudionici su se zaputili u Zaprešić gdje su obišli Nove dvore Jelačićeve u kojima će se nalaziti Zaprešićki interpretacijski centar.
Prvo su obišli Vršilnicu gdje se nekada davno na imanju bana Jelačića vršilo žito. Ovaj povijesni objekt je nakon potpune obnove 2018. godine pretvoren u moderan multimedijalni i izložbeni prostor. Danas služi kao prostor za koncerte, predstave, izložbe, poslovne skupove i vjenčanja. Tu se mogla vidjeti maketa cijelog imanja, kao i izložba Udruženja arhitekata Zagrebačke županije koji su izgradili idejno rješenje za zaprešićki bazen.
Osim toga, svi prisutni obišli su i Muzej Matije Skurjenija u kojem su mogli vidjeti slike, predmete i tekstove iz života Bana Josipa Jelačića. Na prvom katu muzeja mogla se pogledati gostujuća izložba Gonzi, dok se na drugom katu mogao vidjeti stalni postav Matije Skurjenija, nadrealističnog slikara koji je većinu svojih slika sanjao, a potom skicirao.
U sklopu muzeja trenutno se nalazi i turistički informativni centar koji će biti u kući Marof kada se ista obnovi. Isto tako, obišli su i Kuružnjak koji je obnovljen te će se u njemu održavati koncerti i predstave.
Tu je također i gospodarska zgrada u kojoj će nakon obnove biti OPG-ovi sa zaprešićkog područja te će se tamo prodavati njihovi proizvodi.
Samo imanje Bana Josipa Jelačića proteže se 20 hektara. Nešto dalje od spomeničkog kompleksa Novih dvora nalazi se dvorac koji će se obnoviti sredstvima koja su osigurana provedbom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja.
U obnovljenom dvorcu nalazit će se spomen soba bana Josipa Jelačića u kojoj će se nalaziti vrijedna zbirka predmeta koju je Grad Zaprešić otkupio. Između ostalog, među tom zbirkom predmeta nalazi se i Povelja o ukidanju kmetstva iz 1948. godine.
Nedaleko do dvorca nalazi se i neogotička kapelica Svetog Josipa koju je ban Josip Jelačić sagradio sam, a malo dalje nalazi se i grobnica obitelji Jelačić koja je djelo arhitekta Hermanna Bolléa, a djelomično je napravljena od kamena sa Zagrebačke katedrale.
Obilaskom perivoja, odnosno parka, testirana je pristupačnost staze na tom području.
Nakon obilaska Novih dvora Jelačićevih posjetitelji su otišli razgledati Dvorac Lužnicu gdje je prisutnima ispričana cijela povijest tog mjesta koje je od 1924. godine u vlasništvu sestara Milosrdnica.
Sudionici su obišli samostan kao i predivan park te jezero koji se nalaze u predvorju dvorca.
Tu je isto tako testirana pristupačnost za osobe s invaliditetom. Po nekim dijelovima parka, gdje je bio šljunak, osoba u invalidskim kolicima nije mogla proći stoga bi se na tome trebalo poraditi.
– Ovaj projekt šalje poruku da više nema granica niti barijera bilo kakve vrste. Sada se možemo povezivati više, pogotovo Brežice i Zaprešić koje su susjedne općine. Tu ima puno potencijala za iskoristiti kako turistički, tako i gospodarski. Prekogranična suradnja također će povećati otpornost regije te istovremeno povećati konkurentnost područja i turističke ponude na međunarodnoj razini, a istodobno će imati i pozitivan učinak na prateće usluge. Vila Envira bit će prilagođena osobama s invaliditetom kako infrastrukturno tako i sadržajem – rekao je Damjan Radanovič, predstavnik organizatora projekta.
Zbog loših vremenskih uvjeta, zadnja etapa testiranja, odlazak na jezero Zajarki, nije bio moguć.
Prijevoz osoba s invaliditetom koje su sudjelovale u testiranju osiguran je električnim kombijem koji je prilagođen njihovim potrebama, a kupljen je uz sufinanciranje iz ESRR-a u okviru programa Interreg Slovenija-Hrvatska i projekta ENVIRO.
Uz to, u okviru ovog projekta kupljena je i rampa za osobe s invaliditetom te indukcijski uređaj za osobe oštećena sluha.
Cilj projekta je unaprijediti socijalnu uključenost i dostupnost socijalnih usluga u zajednici, s posebnim naglaskom na podršku osobama s invaliditetom i starijim osobama
Poslušaj članak
U restoranu ‘Ložiona’ održana je početna konferencija projekta ‘Prostor mogućnosti’ (SF.3.4.11.04.0085), koji provodi Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Grad Orahovica i Općina Čačinci.
Projekt je predstavljen predstavnicima javnog i civilnog sektora, kao i partnerima uključenima u njegovu provedbu, a tijekom konferencije istaknuti su glavni ciljevi i aktivnosti koje će se provoditi u naredne tri godine.
Projekt ‘Prostor mogućnosti’ financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 282.565,52 eura.
Cilj projekta je unaprijediti socijalnu uključenost i dostupnost socijalnih usluga u zajednici, s posebnim naglaskom na podršku osobama s invaliditetom i starijim osobama.
Kroz projekt će korisnicima biti omogućene tri vrste socijalnih usluga. Organizirat će se grupa za samozastupanje namijenjena odraslim osobama s invaliditetom, pružat će se psihosocijalna pomoć odraslim osobama s invaliditetom, starijim osobama te članovima obitelji i udomiteljskih obitelji, a planirane su i aktivnosti aktivnog provođenja slobodnog vremena i dnevnih sadržaja za osobe s invaliditetom i starije osobe.
Pravo sudjelovanja imaju odrasle osobe s invaliditetom starije od 18 godina, osobe starije od 65 godina te članovi obitelji i udomiteljskih obitelji odraslih osoba s invaliditetom. Svi zainteresirani koji ispunjavaju uvjete mogu obrasce za iskaz interesa preuzeti u prostorijama Udruge ‘Jaglac’ Orahovica, u Ulici kralja Zvonimira 53, radnim danom od 8 do 12 sati, kao i putem službene internetske stranice udruge.
Provedbom projekta dodatno će se osnažiti mreža socijalnih usluga na lokalnoj razini te poboljšati kvaliteta života i socijalna uključenost najranjivijih skupina u zajednici.
Posebno bih istaknula naš Štrikeraj cafe, mjesto je to inkluzivnog djelovanja, razvijanja socijalnih kompetencija osoba s intelektualnim teškoćama te otklanjanja predrasuda, kaže tajnica udruge Svjetlana Jelić
Udruga OZANA jedna je od najdugovječnijih, usto i najuglednijih, organizacija u našoj zemlji koje skrbe o mladim i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama.
Ove godine OZANA bogatim programom obilježava značajnu, 35. obljetnicu djelovanja u Zagrebu, a tim povodom razgovaramo s tajnicom udruge Svjetlanom Jelić, po struci edukacijskom rehabilitatoricom.
– Ponosni smo i zahvalni svima koji su nam na bilo koji način pomogli na ovom putu koji traje 35 godina – kaže Jelić.
– Svake godine u prosincu organiziramo božićnu prodajnu izložbu radova naših korisnika i voditelja, a radovi su presjek cjelogodišnjeg kreativnog stvaranja. Ove godine će izložba imati posebno svečanu notu upravo zbog obilježavanja 35. obljetnice djelovanja.
OZANA trenutno skrbi o 49 mladih i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. Program koji provode je poludnevnog karaktera, a polazište pri izboru sadržaja i kreiranju svakodnevnog ritma i dinamike rada temelji se na individualnim osobinama korisnika.
– Naši korisnici svakodnevno sudjeluju u rehabilitacijsko terapeutskim aktivnostima, odgojno-obrazovnim i sportskim aktivnostima. Rehabilitacijsko terapeutske aktivnosti koje provodimo su, uz sve ostalo, i radionica ručnog i strojnog šivanja, radionica likovnog izražavanja, radionica usvajanja vještina za neovisno življenje, te plesna i sportska radionica. Posebno bih istaknula naš Štrikeraj cafe, program koji u zajednički stvaralački i kreativan proces uključuje članove lokalne zajednice i naše korisnike. Mjesto je to inkluzivnog djelovanja, razvijanja socijalnih kompetencija te otklanjanja predrasuda. Naime, tu provodimo zajedničke radionice ručnog rada – navodi Jelić.
Sve ove rehabilitacijsko-terapeutske aktivnosti, kaže Jelić, osim stjecanja vrijednih vještina imaju za cilj razvijanje i usvajanje socijalnih kompetencija nužnih za što neovisnije življenje, a terapeutski učinci su mnogobrojni i izuzetno važni.
– Rad s vunom ima značajan terapeutski učinak na fizičko, psihičko i emocionalno zdravlje. Pozitivno utječe na razvoj motoričke spretnosti, samostalnosti i samopouzdanja. Ritmički pokreti ruku djeluju umirujuće i pomažu u oslobađanju od stresa. Omogućava izražavanje kroz boju te potiču osjećaj zadovoljstva i radosti stvaranja – pojašnjava Jelić
– Rad s glinom smiruje um i djeluje kao most između osjetila i emocija. Kroz proces oblikovanja gline događa se otpuštanje i procesuiranje vlastitih emocija bez potrebe za riječima što je izuzetno vrijedno i korisno u radu s osobama s intelektualnim teškoćama. Također, pozitivno utječe na razvoj motorike i percepcije, djeluje umirujuće, pomaže u fokusiranju i smanjenju napetosti.
Terapeutski učinci sporta, plesa i pjevanja su posebno vrijedni budući da su vidljivi odmah. Pjesma i ples stvaraju vedru atmosferu potiču smijeh i osjećaj pripadnosti. Sudjelovanje na natjecanjima Specijalne olimpijade našim korisnicima daje osjećaj važnosti i uspjeha, a osim toga pozitivno utječe na održavanje i vođenje brige o fizičkom zdravlju.
Vrtlarenje potiče naše korisnike na boravak u prirodi. Promatranje rasta biljaka koje su naši korisnici sadili i sijali s voditeljima, pruža osjećaj zadovoljstva i povezivanja s prirodom. Rad na vrtnim gredicama potiče naše korisnike na druženje i komunikaciju. Osim toga, vrtlarenje je oblik fizičke aktivnosti koja poboljšava motoričke sposobnosti, jača mišiće i smanjuje indeks tjelesne mase – kaže za kraj Jelić.
U program je uključeno 263 osobe s MS-om i 118 članova njihovih obitelji kojima mobilni tim pruža podršku u njihovom domu ili lokalnoj zajednici
Povodom završetka programa Mobilni tim Društvo multiple skleroze Grada Zagreba 6. svibnja organiziralo je okrugli stol na kojem su predstavljene aktivnosti trogodišnjeg programa, financiranog od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Riječ je o programu koji je usmjeren na razvoj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga i jačanje podrške u zajednici s ciljem većeg uključivanja i dostupnosti usluga osobama oboljelim od MS-a i njihovim obiteljima.
U program je uključeno 263 osobe s MS-om i 118 članova njihovih obitelji kojima mobilni tim pruža podršku u njihovom domu ili lokalnoj zajednici. Socijalni radnici u mobilnom timu provode razgovor i savjetovanje prema potrebama korisnika, pružaju pomoć u ostvarivanju socijalnih i drugih prava, te podršku u snalaženju u administrativnim postupcima.
Dijana Kocijan, izvršna voditeljica Ureda i razvoja programa Društva MS Grada Zagreba, navela je da je u sklopu programa održano više od 2 000 sati savjetovanja i informiranja, provedena je 31 informativna radionica, pružena je grupna podrška za 12 osoba oboljelih od MS-a i članova njihove obitelji, održano je 12 stručnih predavanja te 12 kreativnih radionica. Kroz program su organizirane i aktivnosti za mlade osobe oboljele od MS-a, odnosno do 40. godine života.
– U posljednje vrijeme je zabilježen porast mladih novooboljelih od MS-a i Društvo ima dosta novih članova. Stoga smo osmislili aktivnosti za ove osobe, a u tome je bilo najviše izazova. Najveći problem s mladima je usklađenje njihovih obveza – pojasnila je Kocijan.
Gordana Glibo, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, naglasila je izazove s kojima se susreću osobe oboljele od MS-a, kao što su kasno dijagnosticiranje bolesti, nedostupnoost liječenja i rehabilitacije, ostvarivanje prava na rad, obrazovanje i pristupačnost.
– Primjećujemo i značajne pozitivne pomake koji su rezultat rada Društva multiple skleroze Grada Zagreba i drugih organizacija, ali i samih osoba s MS-om koje hrabro progovaraju o svojim problemima, iskustvima i potrebama – rekla je Glibo.
Socijalna radnica Danijela Dobrečević istaknula je da su vidljivi određeni pozitivni pomaci, kao što su jasno definiran zakonodavni okvir koji prepoznaje prava osoba s invaliditetom i osigurava različite oblike pomoći, razvijene su brojne socijalne usluge koje doprinose većoj samostalnosti korisnika, naglasak se stavlja na deinstitucionalizaciju, vidljiv je postupni porast svijesti o pravima osoba s invaliditetom.
Međutim još uvijek su veliki izazovi nedostatna dostupnost socijalnih usluga, pogotovo u manjim sredinama, duge i složene birokratske procedure, nedostatak educiranog stručnog kadra, nedovoljna financijska ulaganja u sustav, nedovoljna koordinacija između institucija, arhitektonske i komunikacijske barijere, društvena stigmatizacija i predrasude, te otežan pristup obrazovanju i tržištu rada.
Kutak za stručnjakePrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
MedicinaPrije 5 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
VremeplovPrije 3 dana
VijestiPrije 3 dana
SportPrije 4 dana
KulturaPrije 4 dana