Možda i jesmo izgradili društvo jednakih mogućnosti, kako se vole pohvaliti neki političari, ali to je društvo za osobe s invaliditetom do danas ostalo uglavnom nepristupačno
Poslušaj članak
Gotovo sve organizacije i udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom u komunikaciji s novinarima In Portala u 2025. godini isticale su temeljni problem koji može dovesti do njihova gašenja – kronični nedostatak sredstava za financiranje programa i projekata koji bitno podižu kvalitetu života njihova članstva.
Godinu 2025. ponajviše je obilježila odluka Vlade RH o povećanju naknada za osobe s invaliditetom. Hrvatski je sabor, naime, u ožujku donio izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, a te su promjene, uz ostalo, uključivale i odredbe vezane uz inkluzivni dodatak. Javnost je zdušno pozdravila ovu odluku vlade premijera Plenkovića, no za kratko se vrijeme ispostavilo da će inkluzivni dodatak postati gorući problem socijalne politike u Lijepoj Našoj.
Inkluzivni dodatak, da podsjetimo, novo je pravo koje zamjenjuje dosadašnje naknade poput osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, s ciljem pravednijeg i učinkovitijeg sustava.
No u ovom se slučaju sustav nije pokazao ni pravednim ni učinkovitim. Više od sto tisuća ljudi čekalo je na rješenje o inkluzivnom dodatku i isplatu zaostataka, a gotovo šesnaest tisuća osoba umrlo je čekajući svoje zakonsko pravo.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić također je upozorio kako su mu ove godine pristigle brojne pritužbe nezadovoljnih osoba s invaliditetom zbog dugotrajnih postupaka, ali i da su mnogi nezadovoljni i visinom naknade.
Na taj problem upozoravale su i udruge i saborski zastupnici, ističući kako je sustav trebalo pripremiti i osigurati dovoljan broj vještaka, a resornom ministru upućivali su i kritike oko pogrešne procjene broja korisnika i potrebnih sredstava za inkluzivni dodatak.
Kad smo već kod inkluzivnog dodatka, sredinom ove godine spomenut je prijedlog da se proces vještačenja centralizira te da zahtjev podnosi izravno fizička osoba Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na taj će se način, navodno, rasteretiti sustav, a stručnjaci će se bolje fokusirati na osobu koja se vještači.
Dobra je vijest da su u kolovozu stupile na snagu izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju koje su donijele promjene u ostvarivanju prava na putne troškove za zdravstvenu zaštitu. Usto, osobe s invaliditetom kojima je utvrđen treći ili četvrti stupanj invaliditeta ne moraju se više javljati osobnim dolaskom HZZO-u zbog obnove statusa obveznog osiguranja. To je za brojne osobe s najtežim oblikom invaliditeta, posebno one koje žive u ruralnim sredinama, golemo rasterećenje.
Godinu iza nas obilježila je i vijest iz studenog da Udruga za autizam – Zagreb prestaje pružati uslugu organiziranog stanovanja za odrasle osobe iz spektra. Možda bi to bila tek jedna tužna vijest koja ima težinu samo za članstvo rečene udruge, no problem je u tome što ona može biti simptomatična za sve izvaninstitucionalne organizacije koje pružaju istu uslugu za ostale osobe s invaliditetom. Danas je to Udruga za autizam Zagreb, no sutra je bi to mogla biti i vaša udruga. Dakako, i ovdje je riječ o kroničnom manjku sredstava za pružanje te iznimno važne usluge, a socijalna država i dalje nema kvalitetno rješenje za taj izazov. Stoga i ne čudi što predsjednik zagrebačke udruge Igor Ružić u razgovoru za In Portal, uz sve ostalo, kaže kako sustav ne funkcionira dobro za osobe s autizmom.
Godina 2025. bila je i godina velikih obljetnica. Hrvatska knjižnica za slijepe obilježila je 60. obljetnicu postojanja, kao institucija koja je postala nezaobilaznim mjestom za obrazovanje i opismenjavanje osoba oštećena vida. Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje proslavila je 65. rođendan kao ustanova koja priprema mlade ljude s invaliditetom za tržište rada.
Hrvatska udruga za pse vodiče i mobilitet počela je s radom prije točno 35 godina i u tom je razdoblju značajno pomogla desecima korisnika s invaliditetom. Nikada kao ove godine rečena udruga nije isticala problem s nedostatkom socijalizatora za pse pomagače, što ozbiljno ugrožava njihov rad.
Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca, udruge i političke stranke ponovno su istaknule problem nepristupačnosti javnog prijevoza, institucija i pločnika, naglašavajući da je sloboda kretanja i dalje značajna prepreka za ravnopravno sudjelovanje u društvenoj zajednici.
Možda i jesmo izgradili društvo jednakih mogućnosti, kako se vole pohvaliti neki političari, ali to je društvo za osobe s invaliditetom do danas ostalo uglavnom nepristupačno.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Video / podcastPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana