Osobe s invaliditetom
Ovo je godina koju bi osobe s invaliditetom trebale brzo zaboraviti
Možda i jesmo izgradili društvo jednakih mogućnosti, kako se vole pohvaliti neki političari, ali to je društvo za osobe s invaliditetom do danas ostalo uglavnom nepristupačno
Poslušaj članak
Gotovo sve organizacije i udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom u komunikaciji s novinarima In Portala u 2025. godini isticale su temeljni problem koji može dovesti do njihova gašenja – kronični nedostatak sredstava za financiranje programa i projekata koji bitno podižu kvalitetu života njihova članstva.
Godinu 2025. ponajviše je obilježila odluka Vlade RH o povećanju naknada za osobe s invaliditetom. Hrvatski je sabor, naime, u ožujku donio izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, a te su promjene, uz ostalo, uključivale i odredbe vezane uz inkluzivni dodatak. Javnost je zdušno pozdravila ovu odluku vlade premijera Plenkovića, no za kratko se vrijeme ispostavilo da će inkluzivni dodatak postati gorući problem socijalne politike u Lijepoj Našoj.
Inkluzivni dodatak, da podsjetimo, novo je pravo koje zamjenjuje dosadašnje naknade poput osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, s ciljem pravednijeg i učinkovitijeg sustava.
No u ovom se slučaju sustav nije pokazao ni pravednim ni učinkovitim. Više od sto tisuća ljudi čekalo je na rješenje o inkluzivnom dodatku i isplatu zaostataka, a gotovo šesnaest tisuća osoba umrlo je čekajući svoje zakonsko pravo.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić također je upozorio kako su mu ove godine pristigle brojne pritužbe nezadovoljnih osoba s invaliditetom zbog dugotrajnih postupaka, ali i da su mnogi nezadovoljni i visinom naknade.
Na taj problem upozoravale su i udruge i saborski zastupnici, ističući kako je sustav trebalo pripremiti i osigurati dovoljan broj vještaka, a resornom ministru upućivali su i kritike oko pogrešne procjene broja korisnika i potrebnih sredstava za inkluzivni dodatak.
Kad smo već kod inkluzivnog dodatka, sredinom ove godine spomenut je prijedlog da se proces vještačenja centralizira te da zahtjev podnosi izravno fizička osoba Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na taj će se način, navodno, rasteretiti sustav, a stručnjaci će se bolje fokusirati na osobu koja se vještači.
Dobra je vijest da su u kolovozu stupile na snagu izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju koje su donijele promjene u ostvarivanju prava na putne troškove za zdravstvenu zaštitu. Usto, osobe s invaliditetom kojima je utvrđen treći ili četvrti stupanj invaliditeta ne moraju se više javljati osobnim dolaskom HZZO-u zbog obnove statusa obveznog osiguranja. To je za brojne osobe s najtežim oblikom invaliditeta, posebno one koje žive u ruralnim sredinama, golemo rasterećenje.
Godinu iza nas obilježila je i vijest iz studenog da Udruga za autizam – Zagreb prestaje pružati uslugu organiziranog stanovanja za odrasle osobe iz spektra. Možda bi to bila tek jedna tužna vijest koja ima težinu samo za članstvo rečene udruge, no problem je u tome što ona može biti simptomatična za sve izvaninstitucionalne organizacije koje pružaju istu uslugu za ostale osobe s invaliditetom. Danas je to Udruga za autizam Zagreb, no sutra je bi to mogla biti i vaša udruga. Dakako, i ovdje je riječ o kroničnom manjku sredstava za pružanje te iznimno važne usluge, a socijalna država i dalje nema kvalitetno rješenje za taj izazov. Stoga i ne čudi što predsjednik zagrebačke udruge Igor Ružić u razgovoru za In Portal, uz sve ostalo, kaže kako sustav ne funkcionira dobro za osobe s autizmom.
Godina 2025. bila je i godina velikih obljetnica. Hrvatska knjižnica za slijepe obilježila je 60. obljetnicu postojanja, kao institucija koja je postala nezaobilaznim mjestom za obrazovanje i opismenjavanje osoba oštećena vida. Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje proslavila je 65. rođendan kao ustanova koja priprema mlade ljude s invaliditetom za tržište rada.
Hrvatska udruga za pse vodiče i mobilitet počela je s radom prije točno 35 godina i u tom je razdoblju značajno pomogla desecima korisnika s invaliditetom. Nikada kao ove godine rečena udruga nije isticala problem s nedostatkom socijalizatora za pse pomagače, što ozbiljno ugrožava njihov rad.
Na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca, udruge i političke stranke ponovno su istaknule problem nepristupačnosti javnog prijevoza, institucija i pločnika, naglašavajući da je sloboda kretanja i dalje značajna prepreka za ravnopravno sudjelovanje u društvenoj zajednici.
Možda i jesmo izgradili društvo jednakih mogućnosti, kako se vole pohvaliti neki političari, ali to je društvo za osobe s invaliditetom do danas ostalo uglavnom nepristupačno.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 satiZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini