Vijesti
ISTRAŽIVANJE Tri četvrtine zaposlenih očekuje božićnicu
Dok se blagdanska groznica polako zahuktava, radnici u Hrvatskoj s nestrpljenjem iščekuju odgovor na jedno od najpopularnijih predbožićnih pitanja: Stižu li nam božićnice?
Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 400 ispitanika, a koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, božićnica bi trebala sjesti na račune većine zaposlenih u Hrvatskoj.
Očekivanja usklađena sa situacijom na tržištu
Međutim, ovogodišnja očekivanja radnika nešto su umjerenija nego prethodnih godina. Naime, tri četvrtine zaposlenih u Hrvatskoj (74%) očekuje božićnicu, što je osjetan pad u odnosu na lanjskih 86%.
No, to je gotovo ‘u dlaku’ jednako udjelu radnika koji su božićnicu doista primili prošle godine (75%), što sugerira da se očekivanja polako usklađuju s realnošću.
S druge strane, oko četvrtine radnika u Hrvatskoj (26%) smatra kako ih poslodavac ove godine neće nagraditi božićnicom, a kao glavne razloge navode strožu politiku tvrtke po tom pitanju ili slabije poslovne rezultate ove godine.
Među onima koji ove godine računaju na božićnicu, velika većina (90%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 464 eura, odnosno 65 eura više od iznosa koji su zaposlenici dobili prošle godine (399 eura).
Zanimljivo je da su radnici nekad puno preciznije pogađali iznose koje će dobiti od poslodavca. Prije uvođenja eura, predviđanja zaposlenih bila su gotovo ‘u cent’, a odstupanja minimalna. No s prelaskom na novu valutu pojavio se veći jaz između želja i stvarnosti. Iako su naša očekivanja tradicionalno nešto viša od uplaćenih iznosa, tek je 2023. došlo do osjetnijeg precjenjivanja božićnica, stoga je dojam da se zaposlenici još privikavaju na iznose u eurima.
Kao i ranijih godina, alternativni oblici božićnih nagrada ostaju u drugom planu. Bon za kupovinu očekuje tek petina zaposlenih (20%), dok se poklon paketu nada njih 9%.
Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama
Najstabilnije tlo pod nogama, barem kada je riječ o božićnicama, i dalje imaju zaposlenici u državnim tvrtkama i javnom sektoru. Ondje božićnicu očekuje velika većina radnika, odnosno 83% zaposlenih u državnim poduzećima te čak 93% radnika u javnim institucijama i upravi. No, sami očekivani iznosi ipak variraju.
Zaposlenici javnih institucija tako procjenjuju da će ove godine dobiti prosječno 355 eura, što je ujedno i najskromniji očekivani iznos među sudionicima istraživanje. Radnici državnih tvrtki očekuju nešto izdašniju nagradu, oko 368 eura.
Najoptimističniji su, pak, zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu božićnicu od 514 eura, najviši očekivani iznos među svim skupinama. Ipak, za razliku od javnog sektora, tamo nešto manji udio zaposlenih uopće očekuje božićnicu (80%).
S druge strane, najmanje nade u primitak božićnice polažu radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (71%). Međutim, prosječni očekivani iznos nije daleko od onog u stranim tvrtkama te iznosi 498 eura.
Kada se promatraju božićna očekivanja kroz prizmu veličine poslodavca, slika je poprilično ‘šarena’. Zaposlenici velikih tvrtki i ove godine prednjače po optimizmu, njih čak 84% računa na božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 470 eura, što ih svrstava među skupine s najizdašnijim očekivanjima.
U srednje velikim tvrtkama priča je nešto umjerenija. Ondje božićnicu očekuje 77% zaposlenika, a prosječan iznos koji radnici predviđaju je 394 eura. Još skromnija očekivanja imaju radnici malih tvrtki, gdje božićnicu očekuje tek 60% zaposlenih, a prosječni očekivani iznos jednak je onome u tvrtkama srednje veličine (394 eura).
Božićnica je ‘pravo svakog zaposlenika’
Trećina radnika (32%) božićnicu doživljava kao čin dobre volje poslodavca te svojevrsni znak zahvalnosti za trud i uspjeh tijekom godine. No većina radnika (68%) smatra da je božićnica pravo svakog zaposlenika, a mnogi priznaju da bi zamjerili poslodavcu kada je ne bi isplatio.
Usporedbe radi, prošle godine je 29% radnika ispatu božićnice znakom dobre volje poslodavca, dok je prije dvije godine to mišljenje dijelilo 34% zaposlenika.
Dodatno ‘ulje na vatru’ ovoj raspravi dolazi iz susjedstva. Slovenija je nedavno zakonom regulirala obveznu isplatu božićnice, što je potaknulo pitanje ‘bi li isto trebalo učiniti i u Hrvatskoj?’.
Većina radnika sklona je toj ideji, no dio radnika strahuje da bi zakonska obveza isplate božićnice mogla imati i neželjene posljedice te da će neki poslodavci smanjiti osnovnu plaću kako bi mogli ‘pokriti’ božićnicu.
Božićnica bi trebala iznositi gotovo 600 eura
Kada bi zaposlenici sami mogli birati, dileme gotovo da ne bi bilo te bi 90% radnika najradije božićnicu primilo u novcu. Zahvala nadređenih bila bi dovoljna tek 5% ljudi, bon za kupovinu odabralo bi 3%, a poklon paket svega 2% radnika. Ovi podaci potvrđuju da, iako je svaka gesta dobrodošla, novčana nagrada ipak ostaje na prvom mjestu.
A koliki bi iznos božićnice radnike u Hrvatskoj zaista zadovoljio? Prema istraživanju, idealna božićnica trebala bi iznositi 592 eura, što je nešto manje nego prošle godine (600 eura), ali i 28% iznad očekivanog iznosa za ovu godinu.
Kako se božićnica koristi?
Najveći udio radnika (39%) i ove godine božićnicu planira iskoristiti za pokrivanje osnovnih životnih troškova, što je tek neznatan pad u odnosu na prošlu godinu (41%).
Četvrtina zaposlenih (25%) blagdanski će bonus usmjeriti na kupnju darova, 10% ljudi će taj iznos uštedjeti, a 8% ispitanika božićnicom će pokrpati dugove.
I na koncu, 13% ljudi će božićnicu iskoristiti kako bi si kupili sitnicu koju si inače ne bi mogli priuštiti.
Izvor: MojPosao
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni